Saobraćaj na dionici Mlinska Rijeka – Lađevci, na regionalnom putu Čelinac – Ukrina – Prnjavor obustavljen je zbog saobraćajne nezgode, saopšteno je iz Auto-moto saveza.
U saopštenju se navodi da je u toku policijski uviđaj.
Na ostalim putevima u Republici Srpskoj saobraćaj se odvija uglavnom bez zastoja, uz povoljne uslove za vožnju i umjerenu frekvenciju vozila.
Policija iz Gradiške uhapsila je H.P. iz tog grada jer se sumnjiči da je pijan vrijeđao i udario policajca, te E.Č. i F.N. iz ovog grada jer su vrijeđali policajce.
Iz Policijske uprave Gradiška navode da su policajci iz ovog grada u subotu uhapsili H.P. jer se sumnjiči da je počinio krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
“Lica E.Č. i F.N. iz Gradiške su uhapšena zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru RS (ometanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u vršenju javnih funkcija)”, navode iz Policijske uprave Gradiška.
Naime, Policijskoj stanici Gradiška, 13. aprila oko 3.05 časova prijavljeno je narušavanje javnog reda i mira ispred ugostiteljskog objekta u Gradišci jer više osoba vrijeđa policijske službenike koji nisu na dužnosti.
“Policijski službenici su dolaskom na lice mjesta, tačnije na parking prostor u neposrednoj blizini benzinske pumpe u Gradišci, potvrdili navode prijave te je prilikom uspostavljanja javnog reda i mira, lice H.P, odbilo da postupi po izdanom naređenju policijskih službenika da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira, na šta se isti oglušio, te fizički napao policijskog službenika, nakon čega je lišen slobode. Lice H.P. je alkotestirano kojom prilikom utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu”, naveli su iz policije.
Dodali su da su E.Č. i F.N. prilikom hapšenja H.P. ometali policiju tako što su sprečavali njegovo hapšenje, te su isti uhapšeni.
“Lica E.Č. i F.N. su alkotestirani kojom prilikom je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu”, navode iz policije.
O svemu navedenom obavješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji je naložio da se protiv lica H.P. nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta dostavi izvještaj za počinjeno krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
Takođe, o svemu naprijed navedenom obavješten je i dežurni sudija Osnovnog suda u Gradišci, koji je naložio da se protiv lica E.Č. i F.N. dostavi Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja ometanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u vršenju javnih funkcija.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojila dokument okvirnog budžeta od 2025. do 2027. godine prema kojem, ovoj instituciji u naredne tri godine treba 139,3 miliona KM.
Ovaj okvirni budžet, kao zahtjev biće upućen Ministarstvu finansija i trezora BiH za svaku godinu pojedinačno, i ukoliko se bude poštovao Izborni zakon BiH koji je nametnuto Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, neće moći biti odbijen, što u praksi znači da će BiH, Centralnoj izbornoj komisiji BiH morati obezbjediti ovaj novac.
Budžet za 2025. godinu
Ukupan budžtski zahtjev za 2025. godinu iznosi 64.545.000 KM i odnosi se na neposrednu potrošnju i programske aktivnosti. Neposredna potrošnja se odnosi na postojeću potrošnju od 4,032 miliona KM i dodantu potrošnju uzrokovanu nametnutnim izmjenama Izbornog zakona u iznosu od 59,9 miliona KM. Na ovoj stavci najveći dio se odnosi na kapitalna ulaganja odnosno nabavku uređaja za uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Ta nabavka planirana je za 2025. godinu i biće nabavljeni uređji za autoidentifikaciju, zatim skeniranje glasačkih listića i video nadzor. Sva ova oprema planirano je da instalira na 5.500 biračkih mjesta za izbore u 2026. godini.
Budžet za 2026. godinu
Budžet za 2026. godinu planiran je u iznosu od 65.131.000 KM i odnosi se na neposrednu potrošnju od 4,7 miliona KM i troškove Opštih izbora od 60,3 miliona KM. Nametuntuim izmjenama Izbornog zakona Centralnoj izbornoj komisiji BiH odobreno je praktično zapošljavanje deset ljudi za koja nisu ranije imali sredstva. Najveća stavka od 40 miliona KM biće potrošena takođe zbog nametnutog Izbornog zakona BiH i to za nabavku softvera od 40 miliona KM za autorizaciju i unos podataka. Iznos od 5,8 miliona KM biće utrošen za povećanje naknada predsjednicima i potpredsjednicima biračkih odbora. CIK je zbog namentutih izmjena Izbornog zakona u obavezi i da radi četiri ili pet edukacija godišnje za šta se moraju obezbjediti naknade za predavače koji će obučavati čak 11.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora koje će u buduće zbog nametnutih izmjena Izbornog zakona BiH birati upravo CIK.
Budžet za 2027. godinu
Budžetski zahtjev za 2027. godinu iznosi 9.653.000 KM i odnosi se na neposrednu potrošnju od 4,039 miliona KM i dodatne potrošnje prouzrokovane nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH u iznosu od pet miliona KM. I u ovoj godini biće nabavljen softver vrijedan dva miliona KM te oprema od 1.570 miliona KM.
Er Srbija od danas uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara letjeti tri puta nedjeljno i to ponedjeljkom, petkom i nedjeljom.
Do Mostara će se letjeti avionom tipa embraer 175, let traje 50 minuta, a karte koštaju od 56 evra po smijeru, odnosno od 104 evra za povratno putovanje u ekonomskoj klasi.
Generalni direktor Er Srbije Јirži Marek rekao je ranije prilikom potpisivanja ugovora o uspostavljanju linije da će to pozitivno uticati na ekonomski i privredni rast, olakšati kulturnu razmjenu i doprinijeti još boljoj saradnji na Zapadnom Balkanu.
Cijene nafte su pale u ranoj azijskoj trgovini nakon što je Iran izveo odmazdu na Izrael zbog ranijeg napada na konzulat u Damasku.
Nafta Brent, ključna referentna vrijednost za cijene nafte na međunarodnom nivou, bila je niža, ali se i dalje trgovala blizu 90 dolara po barelu u ponedjeljak ujutro.
Cijene su već porasle u očekivanju akcije Irana, a nafta Brent se prošle sedmice približila šestomjesečnom vrhuncu.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da konfrontacija s Iranom “još nije gotova”.
“Jasno je da tržište nafte u ovom trenutku ne vidi potrebu da se uzme u obzir bilo kakva dodatna prijetnja snabdijevanjem“, rekla je energetska analitičarka Vandana Hari.
Nafta Brent bi mogla pasti ispod granice od 90 dolara, ali je malo vjerovatno da će doći do značajnog povlačenja jer su trgovci i dalje fokusirani na rizike povezane sa sukobima u Gazi i Ukrajini, dodala je.
Analitičari su također rekli da će reakcija Izraela na napad biti ključna za globalna tržišta u narednim danima i sedmicama.
“Mislim da ćemo vidjeti prirodnu volatilnost. Ako bi došlo do neke vrste protupoteza od strane Izraela, onda bi to, mislim, pokrenulo energetska tržišta u velikoj mjeri na gore”, rekao je Peter McGuire iz trgovačke platforme XM.com BBC.
Tržišta dionica u azijsko-pacifičkoj regiji također su pala u ponedjeljak jer investitori procjenjuju utjecaj napada.
Hang Seng u Hong Kongu, japanski Nikkei i Kospi u Južnoj Koreji bili su više od 1% niži u jutarnjoj trgovini.
Iran je tokom vikenda lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu nakon što je obećao odmazdu za napad na njegov konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku 1. aprila.
Izrael nije rekao da je izveo napad na konzulat, ali se vjeruje da je stajao iza njega.
Krajem prošle sedmice cijena nafte tipa Brent dostigla je 92,18 dolara po barelu, najviše od oktobra, prije nego što je ponovo pala na 90,45 dolara.
Iran je sedmi najveći proizvođač nafte u svijetu, prema američkoj Upravi za energetske informacije, i treći po veličini član kartela proizvođača nafte Opeca.
Analitičari kažu da je ključno pitanje za buduće cijene nafte da li će to utjecati na transport kroz Hormuški moreuz.
Tjesnac – koji se nalazi između Omana i Irana – je ključna brodska ruta, jer oko 20% ukupne svjetske zalihe nafte prolazi kroz njega. Članice Opec-a Saudijska Arabija, Iran, UAE, Kuvajt i Irak šalju većinu nafte koju izvoze kroz moreuz.
Iran je u subotu zaplijenio komercijalni brod koji je imao veze s Izraelom dok je prolazio kroz Hormuški moreuz.
Mislim da je za ljude u Srbiji od presudnog značaja da mi uradimo svoj posao, da se borimo, nama izgledi nisu veliki, protiv sebe imamo najdominantnije svjetske sile Zapada.
Svi su sponzori te rezolucije o Srebrenici sa izuzetkom Novog Zelenda i Čilea. Od SAD, Italije, Francuske, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vućić u jutarnjem programu RTS.
Kako kaže, dobili su od tih zemalja poruke da će se boriti za tu rezoluciju.
– Suprotstavićemo im se snažnije nego što misle – rekao je Vučić.
Vučić je pričao o svim izazovima, pritiscima na Srbiju i aktivnostima u narednom periodu.
Podsjećanja radi, Vučić je napisao pisma svim članicama Savjeta Evrope i pozvao ih da još jednom razmisle o prijemu Kosova. Pisao je i predsjedniku Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija i razgovarao sa njim o rezoluciji o Srebrenici.
Pismo uručuje Vuk Jeremić
Pismo će danas uručiti specijalni izaslanik Vuk Jeremić. Svi koji gaze ustavni poredak Srbije, za to će odgovarati, kaže Vučić.
-Posebno sam ukazao na trik kojim će se služiti 10. maja kada će poslati nacrt ZSO u tobožnji ustavni sud na ocjenu ustavnosti, poslije kojeg naravno ništa neće uraditi, ne bi li nekome zamazali oči i obezbijedili glas u Savjetu Evrope – rekao je predsjednik Vučić.
Da bi došlo do narednog koraka ka članstvu u EU, potrebno je ispuniti određene formalne korake, sprovesti potrebne reforme i odustati od prijetnji, eskalacija i retorike podjela, rečeno je “Nezavisnim” u EU kancelariji, na naše pitanje šta je potrebno da bi BiH krenula u narednu fazu evropskih integracija, nakon što su odobreni pristupni pregovori prošlog mjeseca.
Kako nam je rekao Ferdinand Kenig, portparol kancelarije EU u BiH, politička kriza u velikoj mjeri otežava dijalog i postizanje kompromisa, za koje je rekao da su nužni za prelazak u narednu, ključnu etapu na evropskom putu.
“Sada kada BiH ima realnu mogućnost napretka na evropskom putu i unapređenje kvaliteta života u ovoj zemlji, bilo bi neodgovorno od političkih lidera da ponovo skliznu u politička sukobljavanja. Zeleno svjetlo za pristupne pregovore dokazalo je da rezultate donosi dijalog, a ne eskalacija. Hoće li akteri ovaj trenutak pretvoriti u političku krizu, njihov je izbor. Jasno smo isticali da očekujemo od aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu”, rekao je on. Dodao je da najbolji način za odmak od međunarodne supervizije “nije pribjegavanje političkim krizama i vođenje političkih pregovora kroz neprihvatljive prijetnje ustavnom poretku BiH, što uključuje prijetnju Republike Srpske o organizaciji vlastitih izbora suprotno odredbama Izbornog zakona BiH”.
“Štaviše, jasno smo isticali da bi prijetnje temeljnim slobodama, poput ograničenja u radu civilnog društva predviđenih Prijedlogom zakona o ‘stranim agentima’, predstavljale razočaravajući korak unazad na evropskom putu”, kazao nam je on.
Podsjetio je da je zeleno svjetlo za početak pregovora o pristupanju uslijedilo nakon što su državne institucije uspjele usvojiti ključne reforme kroz dijalog i pregovore.
Naredni korak bi, prema njemu, trebalo da bude usvajanje pregovaračkog okvira, a prije toga je potrebno ispuniti osam koraka koje je Komisija iznijela u oktobru 2022. godine, a koji, kako je objasnio, uključuju reforme poput usvajanja zakona o sudovima i sveobuhvatnog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
“Prije Međuvladine konferencije, koja označava početak pregovora o pristupanju, BiH će morati imenovati glavnog pregovarača. Tu osobu treba izabrati konsenzusom, a ona će predvoditi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pristupanju će zahtijevati da zemlja postigne zajedničke unutrašnje stavove i govori jednim glasom”, rekao je on. Dodao je i da će BiH morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, mandat i okvir za pregovore.
“Moraće donijeti odluke o koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnog društva i poslovne zajednice, transparentnosti i komunikacijskoj strategiji. Naredni koraci će zahtijevati angažman i predanost, ali uz političku volju to je sve ostvarivo”, kaže on. Podsjetio je i da je EU otvorila vrata za članstvo i da ostaje posvećena podršci BiH na putu ka EU, uključujući postojeću finansijsku pomoć poput instrumenata pretpristupne pomoći, kao i nove instrumente poput plana rasta, dodavši da domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku.
Svjetska banka: Rast je moguć samo ako se sprovedu reforme
Kako bi se smanjile razvojne razlike u odnosu na EU i unaprijedio životni standard, u BiH i cijelom regionu zapadnog Balkana treba nastaviti sprovoditi reforme, kaže se u nedavnom izvještaju o ekonomskom rastu koji je objavila Svjetska banka.
Oni ističu da očekuju povećanje ekonomskog rasta tokom ove godine, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025, ali pod uslovom da se sprovedu neophodne reforme.
“To podrazumijeva povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju”, navodi se u izvještaju.
Ministri spoljnih poslova Rusije i Irana Sergej Lavrov i Hosein Amir-Abdolahjan upozorili su danas u telefonskom razgovoru da bi eskalacija situacije i “provokativne akcije” mogli da pojačaju tenzije na Bliskom istoku.
“Sprečavanje takvih scenarija i otklanjanje njihovih primarnih uzroka mora biti prioritetno pitanje za Savjet bezbjednosti UN”, navodi se u saopštenju Ministarstvu spoljnih poslova Rusije, prenosi Tanjug.
Iranski ministar spoljnih poslova obavijestio je svog ruskog kolegu o mjerama koje je Teheran preduzeo kao odgovor na izraelski vazdušni napad na konzulat Irana u Damasku 1. aprila, u kojem su poginuli iranski zvaničnici“, precizira se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi Sputnjik.
Takođe se navodi da su tokom razgovora potvrđeni stavovi strana u korist hitnog prekida vatre u Pojasu Gaze, rješavanja najhitnijih humanitarnih problema i stvaranja stabilnih uslova za direktne pregovore u skladu sa rezolucijama UN o dvodržavnom rješenju za palestinsko-izraelski sukob.
Razgovor je održan na inicijativu iranskog ministra, dan nakon napada Irana na Izrael.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je danas da je njegovoj zemlji potrebna pomoć saveznika da se odbrani od ruskih vazdušnih napada, na isti način na koji se Izrael oslonio na svoje saveznike da se suoči s prijetnjama.
”Cijeo svijet je videio da se Izrael ne brani sam, već su vazdušne prijetnje uništene od strane saveznika”, rekao je Zelenski.
On je saveznicima poručio da moraju da djeluju snažno i odlučno kada Ukrajina apeluje na pomoć protiv ruskih dronova i raketa, javlja Rojters, prenosi Tanjug.
Napad Irana na Izrael nije se dogodio u vakumu, već je nastao kao rezultat nereagovanja Savjeta bezbjednosti UN na izraelski napad na iranske diplomatske objekte, od kojih je posljednji bio u Damasku, izjavio je stalni ruski predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja, na hitnoj sjednici Sjaveta bezbjednosti, povodom napada Irana na Izrael.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Gilan Erdan rekao je da je Iran napadom na Izrael prekršio Povelju UN i međunarodno pravo, pozvavši Savjet bezbjednosti da uvede dodatne sankcije Teheranu.
Stalni predstavnik Irana u Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani istakao je da je uzvratni udar Irana na Izrael izveden isključivo u okviru neotuđivog prava na samoodbranu.
Generalni sekretar UN Antonio Guteres rekao je da je Bliski istok na ivici velikog sukoba i da je došlo vrijeme za deeskalaciju i maksimalnu uzdržanost.
Sjednica Savjeta bezbjednosti održava se na zahtjev Izraela, nakon što je u noći između subote i nedelje Iran lansirao više stotina dronova i projektila ka Izraelu, u znak odmazde zbog izraelskog napada na iransku diplomatsku misiju u Damasku, prenosi RTRS.