VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amerika najavila osvetu

    Amerika najavila osvetu

    Američki predsednik Džozef Bajden saopštio je da će “odgovarati” oni koji su krivi za napad na bazu SAD u Jordanu, na granici sa Sirijom.U napadu su tri američka vojnika poginula a najmanje 34 ranjena, optuživši za taj napad dronom “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Oni koji su krivi za napad odgovaraće u trenutku i na način kojeg ćemo mi odabrati”, rekao je Bajden.

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a najmanje 34 su ranjena u napadu dronom na manju američku bazu u Jordanu, poznatu kao Toranj 22. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni neprijateljskom vatrom na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    U međuvremenu je Islamski otpor u Iraku, krovna grupa nekoliko naoružanih militantnih frakcija koje podržava Iran, preuzela odgovornost za napade na granici Jordana i Sirije, uključujući napad dronom na vojnu bazu SAD.

    Snage Islamskog otpora saopštile su na svom Telegram kanalu da su pokrenule napade bespilotnim letelicama juče u zoru u okviru svojih napora da se, kako su naveli, “odupru američkim okupacionim snagama u Iraku” i kao odgovor na izraelske “masakre” nad narodom u Gazi, prenosi CNN.

    Kako je preneo AP, Bajden je održao minut ćutanja tokom pojavljivanja u banket sali baptističke crkve na svom putovanju ka Južnoj Karolini u okviru kampanje za predstojeće predsedničke izbore.

    “Imali smo težak dan sinoć na Bliskom istoku. Izgubili smo tri hrabre duše u napadu na jednu od naših baza”, rekao je Bajden, i kasnije, posle minuta ćutanja, dodao, “i mi ćemo odgovoriti”.

    Odlazeći predsednik SAD kasnije je u pisanoj izjavi naveo da će SAD “pozvati na odgovornost” krivce za napad u, kako je saopštio, vreme i na način po izboru SAD.

    Više američkih senatora pozvalo je na snažan odgovor na napad, pri čemu su neki sugerisali da treba napasti direktno mete u Iranu, zemlji koju smatraju glavnim krivcem za smrt američkih vojnika. Smatraju da je napadom u Jordanu pređena tzv. “crvena linija”, odnosno da se došlo do tačke u kojoj je žestok odgovor neminovan.

    Američki ministar obrane Lojd Ostin je poručio da je “besan”, dodavši da “neće tolerisati” napade na američke snage.

    On je takođe izjavio da će preduzeti sve neophodne radnje kako bi odbranili SAD, njene trupe i interese.

    U međuvremenu, militanti koje podržava Iran u istočnoj Siriji počeli su da se povlače sa svojih položaja, u strahu od američkih vazdušnih napada, rekao je Omar Abu Lejla, evropski aktivista koji se nalazi na čelu “Deir Ezzor 24” medija za AP.

    Centralna komanda SAD saopštila je ranije da su u napadu u zoru najmanje 34 američka vojnika povređena u napadu dronom na njenu bazu u Jordanu, poznatu kao “Toranj 22”, od kojih je osam, u stabilnom stanju, avionom prevezeno iz Jordana, radi pružanja naknadne nege.

    Tri zvaničnika su izjavila da je dron udario u blizini prenoćišta vojnika, što, kako su rekli, daje objašnjenje zbog čega ima toliko žrtava.

    Toranj 22 nalazi se duž sirijske granice i uglavnom je koriste trupe uključene u misiju savetovanja i pomoći jordanskim snagama.

    U američkoj bazi, prema saopštenju Centralne komande američke vojske smešteno je oko 350 pripadnika američke vojske i vazduhoplovstva.

  • Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a 25 ih je ranjeno u noćnom napadu dronom na manju američku ispostavu u Jordanu, rekli su američki zvaničnici za “CNN”. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni u neprijateljskoj vatri na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    Ubistvo trojice Amerikanaca u Jordanu blizu granice sa Sirijom značajna je eskalacija ionako nesigurne situacije na Bliskom istoku. Centralna komanda SAD-a potvrdila je u današnjem saopštenju da su tri pripadnika vojske ubijena, a 25 povrijeđeno u napadu dronom koji je “pogodio bazu u sjeveroistočnom Jordanu”.

    Dosad je, podsjetimo, zabilježeno više od 158 napada na američke i koalicione snage u Iraku i Siriji od početka rata u Gazi. Ali američki zvaničnici dosad su napade dronovima, raketama i projektilima opisivali kao neuspješne jer nisu uzrokovali ozbiljne povrede ili štetu na infrastrukturi.

    Nejasno je zašto protivvazdušna odbrana nije uspjela presresti bespilotnu letjelicu.

    O smrtonosnom napadu na američke vojnike u Jordanu odmah se oglasio i predsjednik Džo Bajden kazavši da su napad izvele “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Iako još uvijek prikupljamo činjenice o ovom napadu, znamo da su ga izvele radikalne militantne grupe koje podržava Iran i djeluju u Siriji i Iraku”, rekao je Bajden u saopštenju.

    Nastavio je:

    “Džil (prva dama SAD-a, op.a.) i ja se pridružujemo porodicama i prijateljima naših poginulih – i Amerikancima širom zemlje – u žalosti zbog gubitka ovih ratnika u ovom bijednom i potpuno nepravednom napadu”, dodao je Bajden.

    Američki zvaničnici u više navrata su poručili da ne žele vidjeti da se sve veće napetosti širom Bliskog istoka prošire u regionalni rat. Na pitanje prošle sedmice je li Pentagon procijenio da grupe koje podržava Iran pojačavaju svoje napade na američke snage, potparolka Sabrina Sing je rekla: “Ne nužno, ne.”

    U prethodno snimljenom intervjuu za “ABC News”, koji je emitovan jutros, načelnik Združenog stožera američke vojske general CQ Braun rekao je da je dio posla SAD-a “pobrinuti se da, kao što se dogodilo na Bliskom istoku, ne dođe do širenja sukoba”.

    “Cilj je odvratiti ih. Ne želimo ići putem eskalacije koja dovodi do mnogo šireg sukoba u regiji”, rekao je Braun, a prenosi “Index”.

  • Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Najviši vojni zvaničnik NATO-a, Rob Bauer rekao je da politički lideri na Balkanu treba da budu odgovorni za svoje zemlje i da je na njima da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim.

    “Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da NATO i EU urade nešto za vas” rekao je Bauer za “Pobjeda.me”.

    Američki predsjednik Džo Bajden je nedavno retorički upitao ukoliko Rusija pobijedi u Ukrajini, šta mislite da će se desiti s Balkanom? Bauer je prokomentarisao tu izjavu.

    “Ja pitam Vas. Šalim se, naravno. Sa pravom mislim, i zato sam pričao o ovome, ali s pravom je mnogo ljudi zabrinuto. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak nove nestabilnosti. Jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, misliće: Nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija. I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. I zato je toliko važno da im ne dozvolimo da se izvuku sa ovim. I zato 50 nacija podržava Ukrajinu. Ne samo NATO, ne samo Zapad. Postoje zemlje u Aziji, Africi koje svakodnevno podržavaju Ukrajinu.”

    Nastavio je:

    “Postoji 141 država koja je osudila invaziju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Dakle, ima mnogo nacija koje su protiv činjenice da je Rusija napala Ukrajinu. Dakle, ne postoji način da im ovo prođe.Ali naravno, ako bi dobili rat u Ukrajini, to bi im moglo dati ideju da ima još toga što bi mogli da uzmu. I to nije samo Balkan, postoje i druge nacije u kojima bi vidjeli svoj interes. Zato se NATO mora pripremiti da se bolje brani. To je ono na čemu smo radili i sada gledamo na izvodljivost svih tih planova. I mislim da je način na koji radimo zajedno sa EU u BiH i na Kosovu primjer za budućnost. I to nisu NATO zemlje, ali uz pomoć EU i NATO su stabilizovane već posljednjih nekoliko godina” poručio je on.

    Na pitanje šta vidi na Balkanu kada se okrene za 360 stepeni, kazao je da to krhka stabilnost.

    “EU zajedno sa NATO radi na stvarima na kojima radi, ali nismo mi jedini koji treba nešto da rade ovdje. Dosta posla je i na zemljama ovdje. Svi politički lideri treba da budu odgovorni za svoje zemlje. Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan. Same zemlje i lideri u ovim zemljama igraju važnu ulogu da održe Balkan stabilnim i sigurnim. NATO i EU će pomoći kao što radimo godinama unazad i nastavićemo to da radimo i u budućnosti. NATO je, kao odgovor na ono što se desilo u septembru na Kosovu, povećao broj vojnika u KFOR-u, a to je zato što gledamo šta se dešava na terenu.”

    Dodao je:

    “I opet, izražavam neslaganje sa onim što ste rekli i ovo je važno da pojasnim da slika nije takva da gledamo samo Ukrajinu. Gledamo svijet oko sebe i gledamo svaku promjenu bilo da je na Balkanu, istočnim granicama, Indo–Pacifiku. Gledamo gdje god je potrebno i naš je zadatak da budemo bezbjedni. Sada se vodi rasprava o tome da li je broj snaga u KFOR-u dovoljan i ako bude potrebno, onda ćemo razgovarati o brojkama i ako treba da ih povećamo vodićemo raspravu i nakon odluke ćemo to uraditi. Dakle, sve je to dio onoga što radimo na dnevnoj bazi. Mi procjenjujemo svaku misiju, svake godine postoji ocjena o tome kako misija napreduje i ako je potrebno, mijenjamo je” rekao je Bauer.

    Pitali su ga da li je razgovarao sa crnogorskim ministrom odbrane o mogućem povećanju broja crnogorskih vojnika u misiji KFOR-a.

    “Dakle, način na koji NATO funkcioniše je sljedeći: imamo, recimo, jedan broj vojnika, dakle, potreban nam je određeni broj vojnika i potrebni su nam različiti tipovi snaga, treba nam pješadija, ili nam treba izviđanje, ili nam je potrebna logistika, tako da se misija sastoji od različitih snaga. Ono što mi onda radimo je idemo u određenje zemlje saveznice i tražimo te snage i ako imamo dovoljno snaga… Komandant naših snaga, vrhovni komandant Evrope nikada neće reći: ‘Nemam dovoljno ljudi iz Nizozemske, nemam dovoljno vojnika iz Velike Britanije’, to nikada neće reći. Ako ima sve jedinice koje je tražio, srećan je i na nacijama je da daju više, manje, učestvuju u misiji. Ne učestvuju svi narodi u svakoj misiji, to nije kolektivna odbrana”, rekao je Bauer, a prenosi “Avaz”

  • Tužilaštvo BiH otvorilo predmet oko izgradnje HE na Drini

    Tužilaštvo BiH otvorilo predmet oko izgradnje HE na Drini

    Tužilaštvo BiH otvorilo je predmet u slučaju nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH od strane državne Komisije za koncesije, vezanih za spor BiH i Republike Srpske oko izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini.

    Radi se o projektu izgradnje tri hidroelektrane kod Foče, vrijednom oko 520 miliona evra, kojeg zajednički namjeravaju graditi Republika Srpska i Srbija, sa većinskim vlasništvom na strani Srbije.

    – Otvoren je predmet, koji je u radu, u kojem smo od Suda BiH i Komisije za koncesije, nedavno zatražili određenu dokumentaciju. Vrše se provjere, a o tužilačkoj odluci javnost će biti informisana – saopšteno je za “Avaz” iz Tužilaštva BiH.

    Podsjećamo, 2020. godine potpisana je zajednička izjava premijera Republike Srpske i Srbije o izgradnji HE Buk Bijela, Foča i Paunci u okviru sistema “Gornja Drina”, a u maju 2021. položen je i kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela.

    Krajem 2020. godine 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH uputila su zahtjev Ustavnom sudu BiH da riješi spor, jer za ovaj projekat, kako su navodili, ne postoji saglasnost BiH.

    Ustavni sud BiH odlučio je da Komisija za koncesije BiH donese odluku, ali to ona do danas nije uradila. Nakon što Komisija nije donijela odluku, uprkos produžetku roka u kojem je trebalo to da uradi, Ustavni sud BiH u januaru prošle godine o tome je obavijestio Tužilaštvo BiH. U međuvremenu, na terenu traju pripremni radovi za izgradnju HE Buk Bijela, piše “Avaz”.

  • Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan izrazio je saučešće katoličkoj zajednici u Istanbulu povodom napada na crkvu u kojoj je ubijena jedna osoba i najavio da će biti preduzeti neophodni koraci kako bi ubice bile uhapšene.

    • Nažalost, ovakve ubice se pojavljuju svuda i tjeraju nevine ljude da plate cijenu. Mobilizovali smo sve resurse policije. Vjerujem da će počinioci biti uhvaćeni za kratko vrijeme. Pronaći ćemo ih u roku od 24 sata časa – rekao je predsjednik Turske.

    Еrdogan je telefonom razgovarao sa lokalnim zvaničnicima i sveštenikom katoličke crkve u kojoj se desio oružani napad.

    Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja rekao je ranije da se napad na katoličku crkvu Svete Marije u oblasti Sarijer u Istanbulu dogodio tokom vjerske službe i da je jedna osoba ubijena.

    On je naveo da su napad izvršile dvije maskirane osobe koje su navodno učestvovale u službi.

  • Stevandić razgovarao sa Aleksićem i Tartaljom o odbrani prava Srpske

    Stevandić razgovarao sa Aleksićem i Tartaljom o odbrani prava Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Beogradi sa advokatima Srđanom Aleksićem i Anđelom Fjore Tartaljom o odbrani prava Republike Srpske i odbrani predsjednika Srpske Milorada Dodika od unitarističkog suda u Sarajevu.

    Stevandić je napisao na društvenoj mreži Iks da je na sastanku bilo riječi i o nadoknadi štete za ugrožavanje života i zdravlja stanovnika Srpske zbog NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom.

    On je naveo da je poznati advokat iz Rima Anđelo Fjore Tartalja prijatelj srpskog naroda.

    Tartalja je pred italijanskim sudovima dobio više od 300 presuda protiv Ministarstva odbrane Italije, a u korist italijanskih vojnika oboljelih ili preminulih od raka nakon što su u misijama na Kosovu i Metohiji, BiH, Iraku, Siriji i Avganistanu bili neposredno izloženi osiromašenom uranijumu.

    On pomaže pravnom timu Aleksić, koji je podnio 2022. godine Višem sudu u Beogradu pet tužbi u kojima se zahtijeva nadoknada štete od NATO-a kojeg su tužili građani oboljeli od kancera nakon što su neposredno bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma.

    Stevandić je u oktobru prošle godine razgovarao sa Tartaljom o mogućnosti pokretanja postupaka pred evropskim sudovima protiv Kristijana Šmita zbog lažnog predstavljanja, sprovođenja torture i sultanskog vladanja u BiH van evropskih, civilizacijskih i ljudskih standarda, te postupaka za nadoknadu štete zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom.

    Tartalja je nakon sastanka rekao da su vodili veoma plodne razgovore o zaštiti srpskog naroda u Republici Srpskoj.

    • Želimo da zaštitimo srpski narod u Republici Srpskoj. Želimo da zaštitimo demokratiju u jednoj zemlji koja je suverena. Zato ćemo učiniti sve da sarađujemo, da idemo dalje i da ostvarujemo sve ono što se zove civilizacija i humanost u jednoj zemlji – naglasio je tada Tartalja.
  • Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp smatra da postoji 100 odsto šansi da će se u Sjedinjenim Državama dogoditi teroristički napad zbog velikog broja ilegalnih imigranata.
    “Naša zemlja ide u pakao zbog nesposobnih ili loših ljudi. Teroristi pristižu nekontrolisano iz cijelog svijeta… I postoji 100 odsto šansa da će doći do velikog terorističkog napada u SAD”, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Nevadi.

    Tramp je veliki dio govora posvetio situaciji na južnoj američkoj granici sa Meksikom, ponovo obećavši da će “pokrenuti najveću operaciju deportacije u Americi”, prenosi Rojters.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, problem imigracija i situacija na južnoj granici, koju je od kada je sadašnji američki predsjednik DŽozef Bajden preuzeo dužnost 2021. godine prešao rekordan broj migranata, predstavljaju jedno od glavnih pitanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD.

    Tramp je ranije iznio svoje protivljenje nacrtu sporazuma o granici o kojem se pregovara u američkom Kongresu, a koji je Bajden opisao kao “najčvršći i najpravedniji” niz mogućih reformi, koji će, ako bude usvojen, omogućiti predsjedniku da u vanrednim okolnostima zatvori granicu.

    “Loš dogovor o granici gori je od toga da nema nikakvog”, napisao je Tramp na društvenoj mreži.

  • Prijedorčanin se ugušio: Istražioci sumnjaju da se zapalio kauč

    Prijedorčanin se ugušio: Istražioci sumnjaju da se zapalio kauč

    Tijelo Prijedorčanina D.T. pronađeno je u stambenom objektu u kojem je u petak izbio i požar u Radničkoj ulici u tom gradu.
    Kako nezvanično saznajemo, sumnja se da je požar najvjerovatnije nastao otvorenim plamenom te da se bio zapalio kauč.

    Izvor ” Nezavisnih” pojasnio je da je požar “tinjao”, te da je nastradala osoba bila duševno oboljela, a u tom momentu je bila sama.

    Prema prvim informacijama nesrećni muškarac se vjerovatno ugušio, ali to će se utvrditi nakon obdukcije tijela, koja je naložena i biće obavljena u ponedjeljak.

    Na licu mjesta bili su i pripadnici Teritorijalne vatrogasno spasilačke jedinice Prijedor te službe hitne pomoći.

    Uviđaj su obavili inspektori PU Prijedor.

    “Oko 19.30 časova PU Prijedor prijavljeno je da je u kući koja se nalazi u Radničkoj ulici došlo do požara i da je jedno lice smrtno stradalo.

    Požar je lokalizovan od strane TVSJ Prijedor”, naveli su iz policije.

    Kako su dodali, postupajući tužilac naložio je obdukciju tijela.

    “O svemu je obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor pod čijim nadzorom policijski službenici preduzimaju sve potrebne mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti nastanka požara i smrti navedenog lica“, navedeno je u saopštenju.

    Takođe u subotu je u banjalučkoj Ulici Jovana Surutke u naselju Borik, došlo je do požara u jednom stambenom objektu.

    Vatrogasna brigada Banjaluka je bila na terenu kako bi lokalizovali požar.

    Uzrok požara još nije poznat.

    Isti dan u poslijepodnevnim satima u Gradačcu došlo je do izbijanja požara na trospratnoj zgradi u kojoj se nalazi desetak stanova.

    U pitanju je trospratnica u kojoj su vatrogasci uspjeli zaustaviti dalje širenje vatre na stambene jedinice. Uzrok izbijanja vatre će biti utvrđen naknadno.

  • Mazalica: Srpska se sve više pozicionira u međunarodnoj politici

    Mazalica: Srpska se sve više pozicionira u međunarodnoj politici

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica poručio je da se Srpska sve više pozicionira u međunarodnoj politici zahvaljujući intenzivnim kontaktima rukovodstva Srpske sa predstavnicima ostalih zemalja.
    Mazalica je ocijenio da to, između ostalog, pokazuje i posjeta ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta Banjaluci, ali i najavljeni susreti predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom, Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, kao i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

    “Takvi sastanci su važni uz sva ova osporavanja Republike Srpske u smislu državotvornog entiteta u okviru BiH”, rekao je Mazalica Srni.

    On je konstatovao da je Mađarska članica EU i da njen glas može pomoći ekonomskim i političkim interesima Republike Srpske, a posebno protivljenje Mađarske eventualnim sankcijama Srpskoj.

    “Mađarska je uticajna zemlja i njen uticaj se širi. Sve je više takvih suverenističkih ideja i pokreta u različitim zemljama EU. U Slovačkoj je opet pobijedio /premijer/ Robert Fico, koji je veliki prijatelj Srba i nije priznao Kosovo i opire se globalističkoj ideologiji i politikama EU koje slijede tendencije koje derogiraju posebnosti naroda”, istakao je Mazalica.

    On je dodao da je upravo otpor globalizmu nešto što povezuje Republiku Srpsku i ostale zemlje.

  • Kojić: Instruisani Sud BiH vodi politički proces protiv predsjednika Srpske

    Kojić: Instruisani Sud BiH vodi politički proces protiv predsjednika Srpske

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da odluka Suda BiH da odbije zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ukazuje na kontinuitet ponašanja instruisanog suda sa jednom isključivom namjerom da se vodi politički proces.
    “Koliko god mi gledali da to bude pravni proces, on to ne može biti jer nije zasnovan na pravu i optužnici zasnovanoj na zakonu usvojenom u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Kojić.

    On je istakao da je to u potpunosti vidljivo u ovom procesu.

    “Nije očekivano da će instruisani sud postupati po pravnim normama, odnosno po Zakonu o krivičnom postupku, jer i sam zakon ne tretira to krivično djelo /nepoštovanja odluka Kristijana Šmita za koje Tužilaštvo BiH tereti predsjednika Srpske/”, rekao je Kojić.

    On je podsjetio da to krivično djelo nametnuo neko ko nije imao pravo to da čini, kao i da Tužilaštvo i Sud BiH nemaju imaju mogućnost i pravo da vode ovaj proces.

    “Nas ne iznenađuje ni u jednom trenutku takvo ponašanje Suda jer to nije pravni sud, što je i pokazao na mnogim procesima koji je vodio, kao što su krivična djela ratnog zločina. Ali to pokazuje i kroz ovaj politički montirani proces protiv predsjednika Dodika”, rekao je Kojić.

    Sud BiH odbio je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sedam sudija ovo suda, rekao je Srni branilac predsjednika Goran Bubić.

    Odbrana je 17. januara na ročištu u predmetu protiv predsjednika Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita, zatražila izuzeće postupajućeg sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH.

    Zatraženo je izuzeće sudija koji su učestvovali u odbacivanju zahtjeva za odlučivanje o tome da li je Sud BiH nadležan za ovaj slučaj, a to su sudije Zoran Božić, Šaban Maksumić, Vesna Jasenković, te sudija koji su odbili žalbu odbrane Darka Samardžića, Hilme Vučinića i Redžiba Begića.

    Zatraženo je i izuzeće sudije Minke Kreho zbog, kako je tada rekao Bubić, pristrasnog stava da protivljenje Dodika kao člana Predsjedništva BiH nije bilo od uticaja za kandidaturu sudije Jasmine Ćosić u Hagu.