VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kompanija Elona Muska ugradila moždani čip u čovjeka, cilj je kontrola uređaja razmišljanjem

    Kompanija Elona Muska ugradila moždani čip u čovjeka, cilj je kontrola uređaja razmišljanjem

    Multimilijarder Elon Musk saopćio je da je njegova kompanija Neuralink prvi put uspješno ugradila jedan od svojih bežičnih moždanih čipova u čovjeka.

    On je rekao da su prvi rezultati otkrili obećavajuće nervne impulse, a da se pacijent dobro oporavlja.

    Cilj Neuralinka je da poveže ljudski mozak sa kompjuterom, kako bi pomogla u rješavanju složenih neuroloških stanja.

    Brojne konkurentske kompanije su već ugradile slične uređaje.

    Muskova kompanija je u maju od Uprave za hranu i lijekove (FDA) dobila dozvolu da testira čip na ljudima. On je time dobio zeleno svjetlo za početak šestogodišnjeg istraživanja tokom kojeg se robot koristi za hirurško postavljanje 64 fleksibilne niti, tanje od ljudske kose, na dio mozga koji kontrolira “namjeru pokreta”.

    Kompanija kaže da ove niti omogućavaju njenom eksperimentalnom implantatu da snima i bežično prenosi moždane signale u aplikaciju koja dekodira kako se osoba namjerava kretati.

    Musk je rekao da će se Neuralinkov prvi proizvod zvati “Telepathy” te će omogućiti kontrolu telefona ili kompjutera razmišljanjem.

    “Prvi korisnici će biti oni koji su izgubili upotrebu svojih udova”, rekao je Musk.

  • Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Diplomatska ofanziva na BiH rezultat je dovođenja zemlje do tačke pucanja.

    Ambasadori, NATO izaslanici, posebno oni američki, žele vratiti BiH na dejtonska podešavanja, smatraju analitičari.

    Mjesec pred odluku zemalja članica Evropske unije o spremnosti BiH da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u zemlji funkcioniše. Ukoliko se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizuje.

    Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicionih partnera na državnom nivou, ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u Parlament. Srbi žele cijeli paket.

    Vađenje iz blata

    – Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje – kaže lider SNSD Milorad Dodik, koji je i današnji sastanak u organizacije “Trojke” u Sarajevu već proglasio propalim.

    Sastanak je sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na sto stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje, ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška opozicije. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer opozicija neće da učestvuje u parcijalnim razgovorima.

    – Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima, kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili – kaže lider SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tokom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje “Trojke” nije htjela učestvovati u pregovorima.

    – Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni – rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagujući na bojkot sastanka koji je prema njegovim riječima trebalo da stvori uslove za deblokadu sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i potvrdi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

    Taoci suludih politika,

    Međutim, to se neće tako lako desiti bar ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Dejtona. Prvo je američka ambasada u BiH odbacila Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog uticaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

    – Recept Evropske unije za ubrzanjem evropskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji decenijama sopstvene građane drže taocima isključivih, na momente suludih politika – kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uslova, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje.

    – SAD posmatraju BiH kao svoje čedo, privrženi su Dejtonu. Ova pojačana ofanziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje tačke na nešto sto predugo traje – kaže Topić.

    Da dugo traje pokazali su svojom posjetom BiH predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijeri Hrvatske i Holandije Andrej Plenković i Mark Rute. Da da podršku na evropskom putu, ali bez pritisaka, u BiH je prošle sedmice svratio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u junu preuzme predsjedavanje EU, ali „bez pritisaka sa strane”.

    Uključuje se i NATO

    Međutim, zbog izbora Evropski parlament ove godine, mart je posljednja šansa BiH za otvaranje pregovora. U takvim uslovima u posjetu BiH ove sedmice dolazi 31 ambasador NATO saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”.

    – Svi politički lideri moraju da rade na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regiona – poručio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

    U iznenadnu posjetu BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O'Brajen, „otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku BiH vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

    Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje hljeba ili ideja, oni nude cirkus – posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.

    – Ja sam bio odgovorna osoba za rad sa BiH strankama na izradi njihovog ustava. Tako da znam šta je bio originalni Dejton. To je Izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Dejtonu. To je besmislica i to je protivustavno – rekao je O'Brajan, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

    Američko vraćanje na početne postavke
    Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O'Brajan glavni čovjek u Stejt Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bajdenova administracija za 180 stepeni odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

    – Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uveliko razgovara o mogućem raspadu BiH – kaže Hadžidedić ne očekujući tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.

    – Meni ova posjeta O'Brajena ukazuje na to da dolazi da vidi šta se to zapravo događa jer očigleno da su se stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O'Brajen tu američku politiku participirao. I sada nastoji da to vrati na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica – kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Dejtona nisu imale značajniji uticaj na unutrašnje stanje u BiH.

    – O'Brajen ne donosi ništa osim podrške unutrašnjem dogovoru, ali je pitanje da li će pustiti da se BiH raspadne, odnosno da dopusti Republici Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest.

    BiH (ni)je u vrhu prioriteta
    – To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti smatraju analitičari, zbog problema sa kojima se suočavaju SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije sa „invazijom migranta“ progasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će od sada oni voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta – kaže Tanja Topić, ali je tvrdi, kap negdje prelila čašu, piše Dojče Vele.

    – Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uslovima imamo pojačan američki angažman, čak i EU i to u uslovima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za dalje podsticanje unutrašnjih napetosti – zaključuje Topić, sumnjajući da je bilo kakav povoljan rasplet za sve, moguć bez podrške međunarodnih aktera.

  • Ukrajinci imaju veliku prednost nad Rusijom

    Ukrajinci imaju veliku prednost nad Rusijom

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Ukrajina ima “neočekivanu brojčanu prednost nad ruskom vojskom”.

    Tokom nedavnog intervjua za televiziju ARD, Zelenski je rekao da vojska Ukrajine ima najmanje 880.000 aktivnih pripadnika, što je znatno više od 617.000 vojnika za koje je ruski predsednik Vladimir Putin prošle nedelje rekao da se bore u Ukrajini.

    Ukrajinski predsednik je ovo kazao nakon što je upitan o muškarcima koji nisu mogli da budu pozvani u vojsku jer su napustili zemlju ubrzo nakon invazije 24. februara 2022. godine.

  • Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Posao u Republici Srpskoj tokom prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pronašlo je 22.930 nezaposlenih osoba, što je manje u odnosu na 2022. godinu.

    Kako su za “Nezavisne novine” istakli u Zavodu, po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti sa evidencije nezaposlenih lani su brisane 6.652 nezaposlene osobe manje nego u 2022. godini.

    U toku 2022. godine po istom osnovu brisana su ukupno 29.582 lica, istakli su oni.

    Najveći broj radnika, njih 4.983, posao je pronašlo u prerađivačkoj industriji, međutimu odnosu na 2022. godinu u oblasti ove djelatnosti zaposleno je 1.566 radnika manje.

    U djelatnosti veleprodaja i maloprodaja, odnosno popravka vozila i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, tokom 2023. godine posao je pronašlo 4.027 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje.

    Među djelatnostima koje su zabilježile najveći broj zaposlenih našle su se ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, gdje je posao našlo 3.929 osoba, dok je u obrazovanju u 2023. godini uposleno 2.216 nezaposlenih.

    U sferi hotela i restorana zaposlenje je pronašla 2.171 osoba, dok je 2022. godine u istoj djelatnosti posao dobilo 2.506 nezaposlenih, istakli su iz Zavoda.

    U djelatnosti građevinarstva posao je tokom prošle godine našlo 1.450 osoba, dok je u 2022. godini u toj sferi posao našlo 1.805 radnika.

    U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite u 2022. godini posao je dobilo 1.226 osoba, dok je prošle godine u ovoj sferi posao pronašla 871 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske.

    Da je pala proizvodnja, ali i zaposlenje u prerađivačkoj industriji potvrdila je i Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, koja ističe za “Nezavisne novine” da je smanjenje broja zaposlenih posljedica smanjenja obima privredne djelatnosti u zemljama okruženja, ali i Evropske unije.

    “Svjedoci smo dešavanja, posebno u posljednje vrijeme, usporavanja privrednih aktivnosti u Evropskoj uniji i ono što mi imamo informacije od privrednika, većina

    izvozno orijentisanih preduzeća nije zaključila ugovore za 2024. godinu”, navodi ona, dodajući da ni privrednici u EU nemaju definisane planove za ovu godinu.

    Kako dodaje, veliki uticaj na domaću privredu i na smanjenje obima posla imaju dešavanja iz okruženja.

    Potpuno je neizvjesna 2024. godina. Još nema definisanih ugovora, niti je poznato pod kojim uslovima će se dalje poslovati, ističe Kokotova.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da ni sva sredstva planirana za podršku povećanom zapošljavanju nisu iskorištena.

    “Poslodavci sve manje otvaraju nova radna mjesta zato što je jednostavno manje posla. Kriza pomalo dolazi i nema novih poslova. To se preslikava takođe i na Zavod za zapošljavanje”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

  • Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Uvoz i izvoz iz Republike Srpske, ali i BiH, prošle godine su pali u odnosu na godinu ranije.

    Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj u periodu od januara do decembra 2023. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi 185 miliona KM, što je za 4,6 odsto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio sedam milijardi 40 miliona KM, što je za 1,9 odsto manje nego godinu ranije, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 73,6 odsto.

    Samo u decembru izvoz je bio manji za 11,8, a uvoz za jedan odsto u odnosu na isti mjesec 2022. godine.

    Darko Milunović, direktor Zavoda, istakao je da “smo u prethodnom periodu svjedoci izazova u kojima su se nalazili Republika Srpska, BiH, ali i čitav svijet”.

    “I uvoz i izvoz bilježe pad. Uprkos brojnim izazovima, Srpska je izašla na način da je ostala poprilično stabilna. Zabilježen je privredni rast, usporen je rast cijena, životni standard doživljava blagi rast. Imamo najnižu stopu nezaposlenosti otkako se mjeri ovaj podatak”, kazao je Milunović.

    Prema njegovim riječima, Srbija je zemlja u koju se najviše izvozilo i iz koje se najviše uvozilo.

    “Najviše se izvozila električna energija, oko 10,4 odsto. Zanimljiv podatak je da 23 odsto ukupnog obima izvoza ostvaruje grad Banjaluka. Inflacija je obilježila 2022. godinu, a u 2023. godini je manje izražena. U decembru je zabilježen pad inflacije za 0,3 odsto u odnosu na novembar. Kad pogledamo januar prošle godine, možemo reći da je pad inflacije preko 10 odsto. Prosječna inflacija je oko sedam odsto za 2023. godinu. Najveći rast cijena je zabilježen u sektorima stanovanje i električna energija. Ipak, prosječna plata uspijeva da iznese bitku sa inflacijom u 2023 godini”, naglasio je Milunović.

    Kada je u pitanju BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do decembra 2023. godine izvoz je iznosio 16 milijardi 700 miliona KM, što je za 7,1 odsto manje nego u istom periodu 2022. godine, a uvoz 27 milijardi 768 miliona KM, što je za tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi 68 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio tri milijarde 121 milion KM, što je za 5,5 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde 240 milijuna KM, što je za 7,9 odsto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 96,3 odsto”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Prema riječima Saše Stevanovića, ekonomskog analitičara, eksterna tražnja i eksterni faktor negativno su uticali i ove godine na domaći ekonomski sistem.

    “Za razliku od prethodne godine, ekonomski šok je mnogo niži nego u 2022. Naime, godinu iza nas ekonomski sistem Republike Srpske je po osnovu trgovinskog bilansa zabilježio dodatni gubitak od 107 miliona KM. Kada posmatramo ukupni odnos sa svijetom, svijet umanjuje ekonomiju Srpske za 1,85 milijardi KM. Već treću godinu zaredom gubimo novac u odnosu sa svijetom. Najveći uticaj na pad izvoza i eksterne tražnje je loša ekonomska politika Evrope, Njemačke”, ističe Stevanović za “Nezavisne”.

    Kako kaže, restriktivna fiskalna i monetarna politika rezultiraju padom ekonomske aktivnosti.

    “Dakle, traju loše ekonomske politike u Evropi, a mi na domaćem terenu ih moramo kompenzovati, kratkoročno stimulisanjem domaće tražnje do granica do kojih je to moguće, a dugoročno kreiranjem povoljnog ekonomskog ambijenta i kreiranjem industrijskih politika na način kako to rade najjački ekonomski sistemi u svijetu”, zaključio je Stevanović.

  • Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    U toku prošle godine u Republici Srpskoj nešto manje od pola miliona turista oborilo je rekord po broju noćenja, koji je lani dosegao broj više od 1,1 milion noćenja.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u toku prošle godine u Srpskoj je posjetilo 481.041 turista, a broj noćenja koji je zabilježen iznosi 1.112.306.

    Kako navode, na ovaj način je oboren dosadšnji rekord po broju noćenja turista.

    “Broj dolazaka turista u toku prošle godine veći je za 9,4 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj noćenja turista bio veći za 7,3 odsto“, navode oni.

    Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije 208.,728, zatim iz Hrvatske 131. 178, te iz Turske 31.423 i Crne Gore 27.927.

    Kako navode, domaći turisti su ostvarili 480.729 noćenja, a strani 631.577.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednih par dana biće korigovane najvjerovatnije za oko 10 feninga naviše, te bi tako litar dizela mogao koštati oko 2,70, a benzina 2,60 maraka.

    Kaže predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući kako se ove cijene mogu očekivati na osnovu trenutnih nabavnih cijena naftnih destilata na regionalnom tržištu.

    „Naftni distributeri koji imaju stare zalihe vjerovatno neće odmah podizati cijene, ali oni koji budu sada nabavljali nove količine biće prinuđeni da izvrše određene korekcije, možda i za oko 10 feninga. Da li će toliko i biti, vidjećemo, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti i da je ovo jedan, uslovno rečeno, mrtav period, odnosno vrijeme kada nema toliko prometa na benzinskim pumpama, kao u vrijeme turističke sezone pa će vjerovatno i to dobrim dijelom uticati koliko će ovo poskupljenje iznositi“, poručio je Savić, piše „Glas Srpske“.

    Od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

    Međutim, od početka januara globalna dešavanja i berzanske spekulacije ponovo su pogurale cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu te je tako jedan barel sirove nafte juče “otišao” na 84 dolara, što predstavlja povećanje od oko 14 odsto. Ovaj skok je posebno bio evidentan u posljednje dvije sedmice, a razloga za isti, prema riječima Savića je nekoliko.

    Na svjetskim tržištima, navodi on, cijene sirove nafte rasle su u prethodnom periodu jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke ekonomije, što je onda podržalo potražnju za “crnim zlatom”.

    A onda je, ističe on, do novog skoka cijena na ovom turbulentnom i nepredvidivom tržištu došlo nakon posljednjeg napada dronom u Jordanu u kom su poginula tri američka vojna službenika. Ova vijest zajedno sa onom da Huti iz Jordana, a koje podržava režim iz Teherana, nastavljaju sa napadima na brodove u Crvenom moru – sirovu naftu “brent” pogurali su naviše, a eventualni američki odgovor na ovaj napad mogao bi najvjerovatnije dodatno negativno uticati na ovo tržište.

    Prema ocjenama pojedinih analitičara da bi barel ponovo dostigao vrijednost od 90 dolara i više, trebalo bi da se desi scenario – da dođe do direktnog udara na bliskoistočni naftni teret ili infrastrukturu za proizvodnju nafte.

    Ono što zabrinjava jeste to što Huti nastavljaju sa ometanjem plovidbe kroz Crveno more i Suecki kanal. Lista kompanija koje izbjegavaju strateški prolaz – moreuz Bab el Mandeb nastavlja da se širi svakim danom, u rasponu od naftnih kompanija kao što su “Britiš petroleum” ili “Šel” pa sve do azijskih rafinerija.

  • Šta je kamen spoticanja u opoziciji u Republici Srpskoj?

    Šta je kamen spoticanja u opoziciji u Republici Srpskoj?

    Predstavnici SDS-a i PDP-a održaće u srijedu, 31. januara, zajednički sastanak, na kome će ključna tema biti lokalni izbori i moguća koaliciona saradnja, a već od iduće sedmice isti sastanci biće održani i sa Pokretom za pravdu i red i Narodnim frontom.

    Uoči samih sastanaka, o očekivanjima i stavovima razgovarali smo sa predstavnicima ove četiri stranke, a ono što se može zaključiti jeste da će SDS pokušati da spusti loptu netrpeljivosti među opozicionarima, ali i da je potpuno jasno da ni to neće pomoći da opozicija ima zajedničke kandidate u svakoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj.

    Sastanak SDSa i PDP-a zakazan je za 12 časova u prostorijama SDS-a u Banjaluci, a najveća opoziciona stranka biće domaćin i preostalih sastanaka, na koje će se, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, odazvati i delegacije ostalih opozicionih partija.

    “Onda će poslije toga biti održan zajednički sastanak sa svim strankama”, poručio je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, te dodao:

    “Da mi vidimo šta jedni drugima imamo reći i da se iznese kakav ko ima stav o izborima i nastupu na izborima. Sve ono što čitamo u medijima, što jedni o drugima preko medija šalju kao poruku nije isto kao što je uživo reći. Nakon toga, vidjećemo gdje se u stvari nalazimo, gdje se može napraviti kompromis, a gdje ne može, to je suština“.

    A iz stavova drugih jasno je da je opozicija na velikoj raskrsnici, iz koje jedan put vodi u dalje netrpeljivosti, a drugi u nadu da se dogovor o određenim pitanjima može postići.

    Jedinstvo je ključ, kažu iz PDP-a, poručujući da opozicija u što više lokalnih zajednica treba izađe sa zajedničkim kandidatom.

    “Naravno da to nije moguće očekivati u svim lokalnim zajednicama, ali je sigurno da rukovodstva stranaka treba da teže cilju da imamo što više zajedničkih kandidata”, ističe Nenad Vuković, zamjenik predsjednika PDP-a.

    U ovom trenutku čini se da je upravo PDP u najnezavidnijoj situaciji, jer su najveći problemi oko kandidature za gradonačelnika Banjaluke, koju trenutno vrši njihov Draško Stanivuković.

    Podsjetimo, iako je Stanivuković najavio novu kandidaturu, neće imati podršku Narodnog fronta i Pokreta za pravdu i red, koji predlažu druga dva kandidata. Ipak, iz PDP-a, ne želeći da dublje analiziraju ovo pitanje, poručuju da još ima vremena da se postigne zajednički dogovor.

    “Znajući da se kandidature podnose u julu, rekao bih da ima dovoljno vremena i da ćemo uspjeti postići dogovor i na nivou Banjaluke”, navodi Vuković.

    Za predstavnike Narodnog fronta ne postoji dilema kada je u pitanju opozicioni dogovor, a on će se, istakla je Jelena Trivić, predsjednica ove stranke, bazirati na iskrenosti.

    “Naša ključna maksima sa kojom idemo, ne u razgovor sa opozicijom, nego pred narod je da će Narodni front sarađivati sa svim onim iskrenim opozicionim snagama i pojedincima koji se bore protiv režima Milorada Dodika, ali ne sa onima koji su formalno u opoziciji, a suštinski dio režima.

    Ima tu više osoba, istaknutih funkcionera tih stranaka, i ne smije se sve svesti samo na jednu osobu”, naglasila je Trivićeva.

    Dalje ističe da postoje opštine o kojima treba voditi razgovore, ali i da ima onih u kojima je sve apsolutno jasno i gdje će kandidati biti zajednički. Ali, ne i sa PDPom u Banjaluci.

    “Nema odnosa sa PDPom, zato što mi ne možemo reći samo je Draško Stanivuković u PDPu. Draško ima podršku rukovodstva PDPa. Niko se javno od njega nije ogradio. Ali, to ne znači da će obično članstvo PDPa i simpatizeri glasati za Draška, zato što im to kaže rukovodstvo stranke ili bilo ko iz PDPa. Jer, ako se kandidujem, ja očekujem podršku i simpatizera PDPa”, dodala je ona.

    Najkonkretniji su iz Pokreta za pravdu i red.

    “Mi ćemo se truditi da napravimo dogovore pred lokalne izbore, kako bismo imali zajedničke kandidate. Mi sa SDSom nemamo nikakvih spornih pitanja, izuzev Sokoca i Ugljevika, gdje su Milovan Cicko Bjelica i Vasilije Perić napravili neku vrstu fuzije sa SNSDom. Tu ne postoji mogućnost saradnje. Kada je u pitanju PDP, nema saradnje sa Draškom Stanivukovićem. Mi smo predložili jedno kompromisno rješenje, a to je da Igor Crnadak bude kandidat opozicije u Banjaluci i već smo to iznijeli predstavnicima PDPa”, poručio je Nebojša Vukanović, predsjednik Pokreta.

    Na pitanje da li to znači da Pokret ne bi podržao kandidaturu Jelene Trivić, Vukanović kaže da nikako ne isključuje mogućnost da i Jelena Trivić bude kandidat opozicije u Banjaluci.

    Oni koji prate ova dešavanja ističu da su jedina šansa za opoziciju zajednički kandidati.

    “Mada, više se ne zna ni ko je opozicija, a ko može biti trojanski konj. Mislim da su glasači generalno i zbunjeni i razočarani. Oni ljudi koji su istinska opozicija ovom sistemu, a dio sistema su gotovo i vlast i opozicija, nemaju šansu da pobijede na izborima jer nemaju ničiju podršku”, smatra novinar Vladimir Kovačević.

  • Bijeljina: Pronađeno tijelo u autu

    Bijeljina: Pronađeno tijelo u autu

    Tijelo R.P. pronađeno je u automobilu tojota u Ulici Živojina Mišića u Bijeljini, saznaje “InfoBijeljina”.

    Ovaj slučaj prijavljen je danas u 17.15 čаsava Policijskoj stanici Bijeljina 2. Kako je rečeno ovom portalu, policajci su nа licu mjesta оbаvili rаzgоvоr sa dоktоrоm kојi је kоnstаtоvаo smrt licа. “Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Bijeljina su na licu mjesta i u toku je uviđaj i utvrđivanje uzroka smrti”, rekli su za “InfoBijeljinu” iz policije.

  • Ninković odgovorio na prozivke: Neka je sramota Stanivukovića za svaku izgovorenu riječ

    Ninković odgovorio na prozivke: Neka je sramota Stanivukovića za svaku izgovorenu riječ

    Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, kazao je da ne zna da li će se odazvati sastanku za koji je danas gradonačelnik Draško Stanivuković poslao inicijativu.
    “Mi smo posljednju sjednicu održali 11. januara, a prethodno 28. decembra. U zakonu nije definisano koja sjednica je u pitanju, tako da ne kršimo nikakav zakonski rok, kako je to predstavio gradonačelnik. Ne znam da li ima smisla odazvati se na takav sastanak”, kazao je Ninković.

    Poručio je da je za nepunih godinu dana, koliko je na toj poziciji, jedini predsjednik Skupštine grada koji je održao najveći broj sjednica, prenose Nezavisne.

    “Održao sam ukupno 14 sjednica koje sam sazvao, i to za godinu dana. Ovo su činjenice i neka ga je sramota za svaku izgovorenu riječ”, rekao je Ninković.

    Govoreći o listi čekanja u državnim vrtićima, Ninković je kazao da u prethodnom periodu “gradonačelnik nije izgradio nijedan vrtić”.

    “Vrlo lako bi se mogao riješiti problem sa listom čekanja, i to izgradnjom nova dva-tri vrtića”, rekao je Ninković.

    Komentarišući studiju javnog prevoza, i najave da bi moglo doći do pojeftinjenja karata, Ninković je kazao da bi to značilo nova izdvajanja iz budžeta grada za prevoznike.

    “To je vrlo riskantan potez, nisam siguran kako će odbornici to dočekati. To je mnogo sredstava koje će ići u džepove prevoznika”, istakao je Ninković.