VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sarajevo: U Miljacki na Vilsonovom šetalištu pronađeno beživotno tijelo

    Sarajevo: U Miljacki na Vilsonovom šetalištu pronađeno beživotno tijelo

    Na području Vilsonovog šetališta, tačnije u Miljacki u ovom dijelu grada, pronađeno je beživotno tijelo, potvrđeno je za Klix.ba iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Na mjesto događaja upućeno je nekoliko policijskih patrola, ali i vozila Hitne pomoći kao i Profesionalne vatrogasne brigade.

    Cijelo područje, uključujući i dio mosta na ovom području ograđeni su te je u toku uviđaj.

    Iz policije za sada nisu mogli otkriti dodatne informacije te su poručili kako će u narednim satima biti poznati detalji odnosno o kakvom slučaju je riječ.

  • SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    Sjedinjene Američke Države se suočavaju sa rastom dugova koji podsećaju na “spiralu smrti”, izjavio je libansko-američki ekonomista Nasim Nikolas Taleb.

    Autor čuvene knjige “Crni labud” o posledicima nepredvidivih događaja na svetsku ekonomiju rekao je da američki deficit raste do te mere da bi bilo potrebno čudo da se popravila šteta, prenosi Blumberg.

    “Sve dok imate Kongres koji nastavlja da povećava limit zaduženja i sklapa poslove jer se boji posledica ispravnih odluka, to je politička struktura političkog sistema, na kraju ćete imati spiralu duga”, istakao je Taleb.

    On je dodao da je spirala duga nalik “spirali smrti”.

    Američki državni dug je krajem 2023. godine prvi put u istoriji premašio 34 biliona dolara pošto je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo da je “ukupni neizmireni javni dug” SAD porastao na 34,001 biliona dolara, preneli su mediji.

  • “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    “Kijev u julu pozvati na samit NATO”

    Poziv Kijevu da učestvuje na samitu NATO u Vašingtonu u julu može da utre put miru.

    Ovo je izjavio bivši generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen na zajedničkom brifingu sa šefom kabineta ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom u Kijevu povodom zvaničnog pokretanja Međunarodne radne grupe za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije, koja bi trebalo da pomogne u tom procesu, i dodao da bi poziv Ukrajini mogao da liši podsticaja “ruskog diktatora Vladimira Putina” da nastavi specijalnu vojnu operaciju protiv Ukrajine.

    “Neću da krijem – po mom mišljenju, poziv Ukrajini trebalo bi da bude upućen već za samit NATO u julu. Svjestan sam da će to biti kontroverzna odluka bez presedana ako pozovemo zemlju koja je već u ratu u NATO”, rekao je Rasmusen.

    On je napomenuo da će skeptici dati kontraargument da “dok traje rat, NATO ne može da uputi poziv Ukrajini”, ali je to, po njegovom mišljenju, veoma opasno jer će ojačati Putinovu namjeru da nastavi sukob.

    “Ovo de fakto daje Putinu pravo veta i očigledno, to je neprihvatljivo. Zato smatram da treba da uputimo poziv i pokažemo da smo iskreni kada kažemo da će Ukrajina ući u Alijansu i poručiti Putinu: ne možete to spriječiti, nećemo vam dozvoliti da pobijedite u ovom ratu, Ukrajina je sastavni dio NATO-a”, istakao je Rasmusen, prenosi “Ukrinform”.

    Rasmusen je naveo da Zapad ne može dozvoliti Putinu da postigne bilo kakav uspjeh u Ukrajini, jer bi to bio signal ostatku svijeta.

    “Ako Putin može da zauzme Krim, onda ja mogu da uzmem Tajvan. Ovo je činjenica”, rekao je on.

    Bivši generalni sekretar NATO je dodao da će se međunarodna radna grupa baviti time kako tačno iskoristiti poziv Ukrajine za zaustavljanje rata.

    “Da bismo mogli da kažemo: poziv utire put miru”, dodao je Rasmusen. Jermak i Rasmusen su danas predstavili Međunarodnu radnu grupu za bezbjednosna pitanja i evroatlantske integracije Ukrajine, koja bi trebalo da olakša prijem Ukrajine u NATO, prenosi “b92”.

  • Kina i SAD idu zajedno u borbu protiv narkotika

    Kina i SAD idu zajedno u borbu protiv narkotika

    SAD i Kina su danas pokrenule zajedničku radnu grupu za borbu protiv narkotika.

    To je prvi očigledan znak saradnje u borbi protiv širenja fentanila od kraja 2019. godine, prije nego što su se bilateralni odnosi između te dvije zemlje pogoršali, prenio je Reuters.

    Pokretanje zajedničke radne grupe uslijedilo je nakon ključnog samita u San Francisku u novembru prošle godine, na kojem su se predsjednik SAD Džozef Bajden i predsjednik Kine Si Đinping dogovorili da rade na suzbijanju proizvodnje i izvoza fentanila, što predstavlja veliki napredak.

    Fentanil je sintetički opioid koji izaziva veliku zavisnost, 50 puta je moćniji od heroina. SAD su saopštile da je Kina primarni izvor hemikalija sintetizovanih u fentanilu, koji se krijumčari iz Meksika, što Kina negira.

    “Imali smo duboku komunikaciju i bili smo pragmatični. Postigli smo zajedničko razumijevanje o planu rada”, rekao je kineski ministar javne bezbjednosti Vang Sjaohong u zajedničkom obraćanju sa delegacijom SAD prije pokretanja grupe u Pekingu, prenosi B92.

    Dodao da se nada da će dvije strane moći da odgovore na međusobne zabrinutosti i pojačaju i prošire saradnju kako bi obezbijedile više pozitivne energije za stabilne, zdrave i održive kinesko-američke odnose.

  • Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Predsjednik Amerike, Džo Bajden rekao je u utorak da je odlučio kako će SAD odgovoriti na napad dronom na američku bazu u Jordanu od strane militanata koje podržava Iran, a koji je ubio tri američka vojnika.

    “Jeste li donijeli odluku kako ćete odgovoriti na napad”, upitan je Bajden napuštajući Bijelu kuću kao voditelj akcije prikupljanja sredstava na Floridi.

    Predsjednik je bio kratak:

    “Da”, rekao je.

    Odmazdni udari SAD-a do sada nisu odvratili nijednu od ovih grupaa koje podržava Iran u regiji. Na pitanje hoće li ih ovaj nadolazeći odgovor zapravo odvratiti, rekao je, “vidjećemo”.

    Ponovio je da SAD ne traži “širi rat na Bliskom istoku”, objasnivši da “to nije ono što ja tražim”.

    I predsjednik ne bi išao tako daleko da kaže da je Iran direktno odgovoran za napad, ali da je odgovoran za naoružavanje ovih posredničkih grupa.

    “Smatram ih odgovornima jer snabdijevaju oružjem ljude koji su to učinili.”

    Bajden se suočava sa sve većim pritiskom da snažno odgovori na nedjeljni napad dronom bez produbljivanja sukoba na Bliskom istoku.

    “Ne želimo rat s Iranom”, rekao je potparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak.

    “Ne tražimo sukob s režimom na vojni način”, nastavio je Kirbi. “Ovdje ne želimo eskalirati. Ovaj napad tokom vikenda bio je eskalacijski, nemojte se zavaravati. I zahtjeva odgovor.”

    Predsjednik je u nedjelju obećao da će SAD odgovoriti, a u ponedjeljak se sastao s članovima svog tima za nacionalnu sigurnost u prostoriji Bijele kuće kako bi razgovarali o najnovijem razvoju događaja u vezi s napadom u Jordanu blizu granica sa Sirijom i Irakom, prema Bijeloj kući.

    Bajden je sada suočen s teškom odlukom o tome kako najbolje odgovoriti na napad u kojem su ubijeni prvi američki vojnici od početka sukoba Izraela i Hamasa, a da ne izazove širi sukob u regiji, nešto što administracija ustrajno pokušava izbjegavati mjesecima.

    Bijela kuća nije željela potvrditi niti opovrgnuti jesu li direktni udari na Iran na stolu, ali je viši američki zvaničnik rekao za “ABC News” da Bajden duboko sumnja u osvetničke napade na sam Iran.

    “Ovdje nema jednostavnog odgovora”, rekao je Kirbi novinarima.

    Rastući sukob takođe bi mogao imati veliki uticaj na Bajdenove napore za reizbor. Već se suočio s političkim pritiskom tokom kampanje od propalestinskih protesta na svojim događajima na kojima je pozivao na prekid vatre.

    Na nedavnom događaju u Virdžiniji, Bajden se suočio s više od desetak prekida od strane gomile koja je pozivala na prekid sukoba.

    Na pitanje hoće li politika igrati ulogu u predsjednikovom odgovoru, Kirbi je bio uporan da neće.

    “On ne gleda na političke kalkulacije, izbore ili izborni kalendar dok radi na zaštiti naših jedinica na kopnu i naših brodova na moru – i svaki suprotni prijedlog je uvredljiv”, rekao je Kirbi, navodi “ABC News”.

  • Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Poslanica Predstavničkog doma američkog Kongresa, republikanaka Klaudija Teni, nominovala je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, javlja Foks njuz.

    Ona je ocijenila da Tramp zaslužuje to priznanje jer je omogućio postizanje prvih mirovnih sporazuma na Bliskom istoku poslije skoro 30 godina.

    „Decenijama su birokrate, spoljnopolitički ‘profesionalci’ i međunarodne organizacije insistirali da su dodatni mirovni sporazumi na Bliskom istoku nemogući bez rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Predsjednik Tramp je dokazao da to nije istina”, rekla je Teni.

    Ona je primijetila da je Nobelova nagrada za mir dodijeljena za postizanje mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta iz 1978. kao i sporazuma iz Osla iz 1994, ali da Tramp nije dobio to priznanje za ulogu u posredovanju u sporazumu između Izraela i četiri arapska susjeda te zemlje koji ima za cilj normalizaciju diplomatskih i ekonomskih odnosa, prenosi Tanjug.

    „Hrabre aktivnosti predsjednika Trampa u stvaranju Abrahamovog sporazuma bili su bez presedana, ali ih Komitet za dodelu Nobelove nagrade za mir i dalje ne priznaje, što naglašava potrebu za njegovom nominaciju. Sada više nego ikada, kada slabo vođstvo Džoa Bajdena na međunarodnoj sceni prijeti bezbjednosti naše zemlje, moramo da odamo priznanje Trampu zbog njegovog snažnog vođstva i njegovih napora da postigne svjetski mir”, poručila je Teni.

    Tramp, koji je favorit za republikanskog predsjedničkog kandidata, bio je nekoliko puta nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u postizanju Abrahamovog sporazuma, ali je nikada nije dobio

  • General Zalužni odbio poslušnost, predsjednik tražio da podnese ostavku

    General Zalužni odbio poslušnost, predsjednik tražio da podnese ostavku

    Ukrajinski predsjednika Volodimir Zelenski zatražio je od svog najvišeg vojnog komandanta Valerija Zalužnjeg da podnese ostavku, ali je general to odbio, piše britanski “Gardijan”.

    Kako list prenosi, to je izazvalo spekulacije da će umjesto toga biti razriješen.

    Napetosti između njih dvojice tinjaju nedjeljama zbog neuspjeha ukrajinske ljetnje kontraofanzive, ali pretpostavka da bi Zalužnji mogao da bude smijenjen bila bi za mnoge šok, dodaje “Gardijan”.

    Aleksij Gončarenko, ukrajinski opozicioni poslanik i generalov saveznik, rekao je da je “juče predsjednik tražio od Zalužnjeg da podnese ostavku, ali je on to odbio da učini”, a za ovaj sukob okrivio je suprotnosti njihovih ličnosti.

    “Mislim da je ovo loša ideja, a među njima nema suštinskih pitanja, ali je kancelarija Zelenskog zabrinuta zbog toga što vojni komandanat daje političke, a ne vojne izjave”, rekao je Gončarenko, premnosi Tanjug.

  • Detalji ubistva u Doboju: Osumnjičena supruga i njen ljubavnik

    Detalji ubistva u Doboju: Osumnjičena supruga i njen ljubavnik

    Za ubistvo Saše Kulišića iz Doboja osumnjičena je njegova supruga A.K. i muškarac za kojeg se pretpostavlja da je njen ljubavnik, nezvanično saznaje ATV.

    Kao što je ranije objavljeno Kulišić je brutalno ubijen nožem u šumi nedaleko od izletišta Preslica, a njegovo tijelo je pronađeno vezano za drvo. Usta i oči bili su mu oblijepljeni selotejp trakom, a sumnja se da je motiv zločina ljubomora.

    Prema nezvaničnim informacijama istraga je počela nakon što je Kulišić pod nepoznatim okolnostima “nestao” iz kuće.

    U kući je pronađen trag krvi što je bio alarm za pokretanje opsežne istrage. Ubrzo je pronađeno tijelo i sumnja se da je Kulišić napadnut na spavanju, odnosno da su ga napadači tvrdim predmetom udarili i onesvijestili. Potom su ga vezali, strpali u automobil i odvezli u šumu gdje je brutalno ubijen.

    Zajedno s njim izgubio se trag i njegovoj supruzi i ispostavilo se da je pobjegla u Banjaluku, gdje je i uhapšena nakon što je policija locirala njen automobile, prenos ATV.

    Operativnim radom je utvrđeno da su osumnjičeni tokom dana iznajmili auto u Doboju, koji je takođe pronađen. Vjeruje se da je u tom vozilu Kulišić odvezen na Preslicu. Nakon toga su promijenili vozilo.

    “Muškarac i žena su uhapšeni zbog sumnje da se mogu dovesti u vezu sa ovim svirepim ubistvom. U toku je njihova kriminalistička obrada”, navode u policiji, dodajući da će više informacija biti saopšteno na vanrednoj konferenciji za medije koja je zakazana za danas.

    Kulišić je, kako pričaju Dobojlije, poznat kao trgovac automobilima koji se bavio i rentanjem vozila. Iza ubijenog je ostalo četvoro djece.

  • Kancelarija za KiM reagovala zbog “najopasnijeg koraka eskalacije Prištine do sada”

    Kancelarija za KiM reagovala zbog “najopasnijeg koraka eskalacije Prištine do sada”

    Kancelarija za KiM Vlade Srbije izdala je memorandum u kojem se naglašava da bi ukidanje korišćenja srpskog dinara na KiM moglo imati dalekosežne posljedice na kritične sektore, kao što su bolnice, obrazovne ustanove i vrtići koji su od vitalnog značaja za potrebe srpskog stanovništva na KiM, prenio je portal PavlovićTudej, pozivajući se na diplomatske izvore.

    U memorandumu, koji, kako navodi taj portal, kruži po diplomatskim krugovima Evropske unije i SAD, u koji su u PavlovićTudej imali uvid, navodi se da bi obustava plaćanja u srpskim dinarima odmah pogodila više od 100.000 Srba, kao i različite etničke grupe poput Roma, Goranaca, Crnogoraca, Hrvata, Turaka, Aškalija, Egipćana, Albanaca i Bošnjaka, ocjenjujući da je riječ o “najopasnijem koraku eskalacije Prištine do sada”.

    Navodi se da “vitalne institucije” poput škola, vrtića i bolnica ne bi bile u stanju da izmire svoje finansijske obaveze, uključujući isplatu plata, nabavku osnovnih stvari i operativne troškove, što bi dovelo do humanitarne krize i pogoršanja “već neizvijesne situacije” za Srbe na KiM.

    U memorandumu se naglašava “ozbiljna zabrinutost” zbog uticaja koje bi zabrana upotrebe dinara mogla da ima na održivost malih preduzeća u vlasništvu Srba sa KiM, što bi moglo da dovede do zatvaranja tih preduzeća i gubljenja radnih mjesta, prenosi Tanjug.

    U političkom smislu, u memorandumu se izražava zabrinutost zbog potencijalnih posljedica na dijalog Beograda i Prištine kojim posreduje EU, prošle sporazume i energetske paktove, koji su, kako se navodi, ključni stubovi regionalne saradnje.

    Podsjeća se i na slučaj od pravoslavnog Božića iz 2023. godine, kada su 11-godišnji srpski dječak Stefan Stojanović i njegov 21-godišnji rođak primljeni u bolnicu u Gračanici, nakon što je na njih pucao pripadnik takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga.

  • Trivićeva računa na glasove PDP u Banjaluci, Borenović joj odgovara da je “opterećena” bivšom strankom

    Trivićeva računa na glasove PDP u Banjaluci, Borenović joj odgovara da je “opterećena” bivšom strankom

    Hoće li doći do cijepanja PDP u Banjaluci na ovogodišnjim lokalnim izborima – tema je koju je pokrenula predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić koja je dala naslutiti da je ovakav jedan scenario sasvim moguć.

    Trivićeva je odgovarajući na pitanje o saradnji unutar opozicije za ovogodišnje lokalne izbore ponovila svoj stav kako NF neće podržati kandidaturu Draška Stanivukovića u Banjaluci.

    Postoje opštine, rekla je ona, o kojima treba voditi razgovore, ali i da ima onih u kojima je sve apsolutno jasno i gdje će kandidati biti zajednički.

    – Ali, ne i sa PDP u Banjaluci. Nema odnosa sa PDP u Banjaluci, zato što mi ne možemo reći samo je Draško Stanivuković u PDP. Draško ima podršku rukovodstva PDP. Niko se javno od njega nije ogradio. Ali, to ne znači da će obično članstvo PDP i simpatizeri glasati za Draška, zato što im to kaže rukovodstvo stranke ili bilo ko iz PDP. Jer, ako se kandidujem, očekujem podršku i simpatizera PDP – rekla je Trivićeva.

    Time otvorila spekulacije da je, nakon što su tu stranku ranije napustili pojedini odbornici i članovi, koji su prešli u Narodni front, moguće da dođe do novog cijepanja PDP u najvećem gradu Srpske.

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović poručio je da Trivićeva unosi netrepeljivost unutar opozicije i time “usrećuje” lidera SNSD, Milorada Dodika.

    – Vidim, Trivićeva nastavlja da usrećuje Dodikov režim javno unoseći netrpeljivost unutar opozicije, iz čega se vidi njena velika opterećenost bivšom strankom koja joj je sve dala u političkom smislu. Umjesto nekih politikantskih najava i licitiranja imenima, ipak, je korektnije i ozbiljnije da sačekamo konkretne kandidature – rekao je kratko Borenović.

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka, Draško Stanivuković nije želio da komentariše izjavu Trivićeve.