VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Srbija će tražiti hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti zbog poteza Prištine

    Vučić: Srbija će tražiti hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti zbog poteza Prištine

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija preko svog predstavnika u UN u ponedjeljak, 5. februara, zatražiti hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN povodom najnovijih poteza Prištine i najgrubljeg kršenja međunarodnog prava.

    Vučić je naveo da je već napisao i potpisao pisma koja će u ponedjeljak, 5. februara, biti upućena svim članicama EU i članicama Savjeta bezbjednosti UN, uključujući i Rusiju i Kinu.

    • U pismu sam ukazao na sve kršenja i eskalatorne norme i šta je to što država Srbija zahtijeva od takozvane međunarodne zajednice – izjavio je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbije.

    Vučić je ocijenio da će vlasti samoproglašenog Kosova nastaviti sa ometanjem i novim smicalicama kako bi postigli cilj – da Srba ne bude u južnoj pokrajini, ali i naglasio da će Beograd učiniti sve da ih bude.

    • Ovako ili onako, uspjećemo da ih sačuvamo! – poručio je predsjednik Srbije.
  • O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    O'Brajen se obrušio na Dodika, Čovića i Izetbegovića, a pomenuo i “sumnjive” ugovore u Srpskoj

    Entiteti su potčinjeni državi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti.

    Poručio je ovo dana pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka. On je naveo da SAD čvrsto podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

    – Od svih izazova sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava, nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji – istakao je O’Brajen.

    On je dodao da “pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju antidejtonsko, neustavno i opasno djelovanje”.

    – Odgovorićemo na antidejtonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu – rekao je on.


    O’Brajan ističe kako se “čini da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično”.

    – To je suludo. Tačno je da je Dejton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogućnosti za blokadu inicijativa, ali je on takođe pokazao kako dalje. On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz Dejtonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces – istakao je O’Brajen.

    On je rekao i da se u Ustavu navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH

    pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti. O’Brajen ističe da je bio pravnik koji je radio sa stranama u Dejtonu kada se sporazum pisao.

    – Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio – tvrdi O’Brajen.

    Izmišljeni “izvorni Dejton”
    Govoreći o pitanju državne imovine u BiH, O’Brajan je istakao da “postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama”.

    – Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi – kaže O’Brajen.

    On ističe da Ustav takođe jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala.

    Nijedan entitet, kako dodaje on, “neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta”.

    – Neki sada govore o nezavisnosti Republike Srpske ili o nezavisnosti Srpske unutar BiH, te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni “izvorni Dejton” koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Dejtonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti – rekao je on.

    O’Brajan je rekao da je mart ključan za BiH, jer će tada Evropski savjet odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak.

    Prema njegovim riječima, bitno je i da se BiH uključi u “Berlinski proces”, koji će joj omogućiti ekonomski rast. O’Brajan kaže da oko 47 odsto građana više ne živi u BiH.

    Štaviše, tvrdi on, prema “Catch-up Indexu”, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu trećinu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju.

    – Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto – ističe O’Brajen.

    Savjet bezbjednosti ne odlučuje o OHR
    On kaže da je Ustavni sud BiH vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav.

    – Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i poštivanje tih presuda, dio života u demokratskoj državi koja poštuje vladavinu prava. Ali kad ljudi gube, onda napadaju sudije, naročito strane sudije u Ustavnom sudu. A njihovo je prisustvo takođe dio Dejtona (član VI(1)(b)) i ima smisla – rekao je O’Brajen.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika, O’Brajan je poručio da Dejtonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem strane “traže imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rješenja”.

    – To uključuje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekosežne ovlasti koje on može i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD će ga podržati. Neki kažu da Savjet bezbjednosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogrešno. Prema Dejtonskom sporazumu, Savjet bezbjednosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR – tvrdi O’Brajen.

    Kada je generalnom sekretaru UN, kako kaže on, postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”.

    SDA eksploatisala BH Telekom
    O’Brajan navodi i kako pojedini političari u BiH, koje je nazvao nacionalistima, pokušavaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenjem ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela.

    – Zašto to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se ekonomija u BiH guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. A odakle im novac? BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške – rekao je O’Brajen.

    Prema njegovim riječima, javni sektor obezbjeđuje 44 odsto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.

    O’Brajan je podsjetio da je supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, Sebija, nedavno smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji.

    Tokom njenog mandata, navodi on, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili.

    O’Brajan kaže da je agenda bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima.

    – SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telekom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške. Sve lažne tvrdnje koje dovode u zabludu imaju jasan cilj: podrivanje mirovnog sporazuma uključujući državne institucije, te omogućavanje nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju će platiti obični građani – izjavio je O’Brajen.

    Dodik novac usmjerava svojoj porodici
    On je poručio i da u energetskom sektoru lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.

    – On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa – rekao je O’Brajen.

    Osvrnuo se i na ugovore članova porodice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima. Brojne su optužbe o nedoličnom ponašanju u raznim granama industrije u Srpskoj, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv način dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV – tvrdi O’Brajen.

    On kaže da je Dodik, nakon što je stupio na poziciju predsjednika Srpske, sam “sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna maraka (28,7 miliona dolara) za kancelariju predsjednika Srpske, što je povećanje od više od 400 odsto u odnosu na prethodnu godinu”.

    – U isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i NR Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo. Glasači u Srpskoj imaju pravo znati koliko duguju – rekao je O’Brajen, piše Radio Slobodna Evropa.

  • Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski želi da smijeni vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog jer je navodno umiješan u tajne razgovore sa zapadnim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom, smatra američki istraživački novinar Simor Herš.
    “Želja Zelenskog da otpusti svog komandanta je rezultat, smatraju neki Amerikanci, njegovog saznanja da je Zalužni nastavio da učestvuje, direktno ili preko pomoćnika nije poznato, u tajnim pregovorima od prošle jeseni sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima o tome kako je najbolje da se postigne prekid vatre i pregovara o okončanju rata sa Rusijom”, napisao je Herš.

    Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko rekao je 29. januara, pozivajući se na izvore, da je Zalužnom navodno naređeno da podnese ostavku. Ministarstvo odbrane Ukrajine i portparol Zelenskog demantovali su te tvrdnje.

    “NJujork tajms” je u utorak, 30. januara, objavio, pozivajući se na izvore, da je ukrajinska Vlada odgodila smjenu Zalužnog zbog curenja informacija o njegovoj mogućoj ostavci.

    Vlada je planirala da otpusti Zalužnog ali je kasnije, kada su procurile informacije, odlučila da se povuče, navodi list, dodajući da sada usporava proces.

    Zelenski je bio primoran da poništi svoju odluku jer su međunarodni partneri, uključujući SAD i Britaniju, izrazili zabrinutost zbog ovog postupaka.

    Zelenski se navodno sastao sa Zalužnim kako bi obavijestio generala o odluci da ga otpusti, ali mu je umjesto toga ponudio mjesto sekretara Savjeta bezbjednosti zemlje, što je Zalužni odbio.

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov i komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski kandidati su za mjesto glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

  • Roditelji mališana koji pohađaju privatne vrtiće u Banjaluci ne odustaju: Nećemo dozvoliti nepravdu

    Roditelji mališana koji pohađaju privatne vrtiće u Banjaluci ne odustaju: Nećemo dozvoliti nepravdu

    Roditelji mališana koji pohađaju privatne banjalučke vrtiće ponovo su juče u Gradskoj upravi predali zahtjeve za izjednačavanje subvencija za djecu u svim predškolskim ustanovama te isplatu dugovanja.
    Ovo je za “Glas Srpske” potvrdio Branko Crnogorac, koji je jedan od koordinatora grupe roditelja čija djeca pohađaju privatne vrtiće.

    – Predali smo dva nova, odnosno stara zahtjeva. Prvi zahtjev se odnosi na izjednačavanje subvencija, a drugi na isplatu zaostalih subvencija. Zahtjeve smo ponovo predali kako bismo opet imali sastanak sa predstavnicima Gradske uprave – istakao je Crnogorac.

    On je podsjetio da roditeljima već tri mjeseca nisu isplaćene subvencije, koje iznose 60 maraka, što je šest puta manje nego za javne vrtiće.

    – Tražimo da zaostale subvencije budu isplaćene do 6. februara – istakao je Crnogorac.

    Nezadovoljni roditelji pokrenuli su inicijativu u kojoj zahtijevaju da se zaustavi diskriminacija djece.

    – Želimo da sva djeca imaju jednaka prava, odnosno da subvencije za privatne budu izjednačene sa subvencijama za javne vrtiće. Nećemo dopustiti da naša djeca budu diskriminisana, jer ona nisu kriva zbog toga što za njih nema mjesta u javnim obdaništima – poručili su ogorčeni roditelji i dodali da su primorani da djecu upisuju u privatne predškolske ustanove i izdvajaju mnogo više novca od roditelja čija djeca nisu “na listi čekanja”.

    Podsjetimo, roditelji su protekle sedmice u Gradskoj upravi predali peticiju sa više od 2.500 potpisa, tražeći izjednačavanje subvencija.

    Nakon toga su imali sastanak sa predstavnicima Gradske uprave, odnosno gradskim menadžerom Bojanom Kresojevićem, a zatim i sa predstavnicima Skupštine.

    – Na sastanku sa gradskim menadžerom nije bilo mnogo razumijevanja za našu poziciju. Donijeli smo neki zaključak, ali se čini da ni sama Gradska uprava ne vjeruje da će to biti moguće, odnosno da će Skupština prihvatiti – istakao je Crnogorac.

    Za roditelje je bilo razočaravajuće to što se subvencionisanje vrtića stavlja u istu ravan sa infrastrukturnim projektima.

    – “Trošak za djecu”, ako se tako može nazvati, stavljaju u istu ravan sa fontanama, mostovima, parkovima – naglasio je Crnogorac.

    S druge strane, roditelji ističu da su predstavnici Skupštine pokazali više zainteresovanosti za rješavanje ovog problema.

    – Obećali su da će našu tačku staviti na narednu sjednicu Skupštine i da imamo podršku za sve zahtjeve. Vrijeme koje je pred nama pokazaće koliko je to tačno – istakao je Crnogorac.

    Prema njegovim riječima, odluka o izjednačavanju subvencija bi bila direktan doprinos stabilnosti porodice.

    – Roditelji bi mogli bez griže savjesti da priušte djeci i sebi neka sitna zadovoljstva i potrebe, a to bi doprinijelo tome da porodice kvalitetnije provode zajedničko vrijeme. Ovaj iznos možda ne omogućava daleka putovanja, ali bi dobrodošao da djeca upoznaju poneki novi kutak Republike Srpske, koji toliko hvalimo stranim turistima, a za mnoge domaće goste zbog besparice ostaje nedostižan – smatra Branko Crnogorac.

    Vlasnici

    Roditelji ističu da imaju podršku i od brojnih vlasnika vrtića.

    – Zajedno smo u ovom sa većinom vlasnika vrtića. Neki od njih veoma predano rade na ostvarivanju ovog cilja. I oni su mahom roditelji, ovo prevazilazi sve ekonomske računice – naglasio je Branko Crnogorac.

  • Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Sa posljednjeg sastanka predstavnika poslovne zajednice Srpske sa republičkim vrhom poslata je poruka da će u idućih sedam dana tražiti rješenja kako bi pomogli firmama zbog rasta najniže plate. To vrijeme je isteklo, a niti jedan sastanak na tu temu nije održan.
    Takvo ponašanje nadležnih u Vladi Srpske poslodavci ocjenjuju kao neodgovonost i izostanak brige za privrednike.

    – Niti jedan sastanak nije održan, niti će ga biti. Zvali smo i pitali za razgovore i niko nam ništa nije odgovorio. Ostaje nam da isplatimo minimalac od 900 maraka kako su oni odlučili. Neka se svako snalazi kako može i umije – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić i dodao da su i ovaj put izostali razgovori kao i o pitanju određivanja najniže plate u Srpskoj za 2024. godinu.

    Naglašava i da sa republičkom Vladom već dvije godine nemaju nikakvu komunikaciju.

    – Jasno je da Vlada ne funkcioniše. Nije ih briga za poslodavce i probleme u koje su dovedeni njihovom odlukom. Firme su počele da isplaćuju minimalac od 900 maraka, ko će to moći podnijeti, vidjećemo. Jasno je da mnogi neće moći izdržati, odnosno otpuštaće radnike, dok će drugi biti primorani da stave ključ u bravu – poručio je Trivić.

    Poslodavci su, između ostalog, naveli da su republičkim zvaničnicima predložili da se u najnižu platu pored minulog rada ugradi i iznos toplog obroka.

    – Naš prijedlog je da se minuli rad i topli obrok ugrade u najnižu platu i da se minimalac poveća na 950 maraka. Ti troškovi po jednom zaposlenom sada iznose od 1.050 do 1.100 maraka. Smatramo da je to najbolje rješenje i da bi sva druga mogla biti problematična – rekao je Trivić.

    Takođe, naveli su da će od Vlade tražiti da neoporeziva osnovica pri isplati plata bude povećana sa 1.000 na 1.300 KM, te da bi time podrška Vlade poslodavcima bila od 13 do 15 maraka po radniku u smislu smanjenja efekata minimalne plate.

    Iz Vlade Srpske juče nismo uspjeli dobiti stav o tome zašto razgovori sa poslodavcima nisu održani kako je najavljeno nakon sastanka koji je održan u Palati Republike, a kojem su, pored predsjednika Srpske Milorada Dodika, prisustvovali i premijer Radovan Višković te ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

    Vlada Srpske je krajem decembra 2023. godine donijela odluku o povećanju najniže plate za 200 maraka za ovu godinu, odnosno sa 700 na 900 maraka.

    FBiH

    Iako je iz FBiH ranije najavljivano da će najniža plata u tom entitetu od početka 2024. godine biti 1.000 maraka, to se nije desilo jer set najavljivanih fiskalnih zakona nije usvojen. Federalna Vlada je na sjednici početkom januara donijela odluku da minimalac u 2024. godini iznosi 619 maraka.

  • Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Iz SAD-a upozorili Mađarsku: Odmah odobrite pristupanje Švedske NATO-u

    Visoki zvaničnici SAD-a upozorili su Mađarsku da odmah odobri pristupanje Švedske NATO-u. Ova izjava dolazi sedam dana nakon što je Turska odobrila ulazak Švedske, a upozorenje američkih zastupnika odnosi se na moguće dugotrajne štete u odnosima s Washingtonom ako Budimpešta ne djeluje brzo.
    Benn Cardin, član Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a, izrazio je duboku zabrinutost zbog smjera kojim ide sadašnja mađarska vlada. Cardin je naglasio da je premijer Viktor Orban do danas ometao pomoć Evropske unije Ukrajini te kontinuirano sprječavao članstvo Švedske u NATO-u.
    “Duboko smo zabrinuti zbog ponašanja Mađarske. Partneri ne bi trebali poduzimati takve korake, a pitanje je jesu li pouzdani saveznici u našem (viznom) programu izuzeća”, izjavio je Cardin na konferenciji za novinare. Visa Waiver Program omogućava građanima iz 41 zemlje putovanje u SAD bez vize na boravak do 90 dana.

    Senatorica Jeanne Shaheen, demokratkinja, i Thom Tillis, republikanac, supredsjedatelji senatske skupine posmatrača NATO-a, pozvali su Mađarsku da hitno promijeni smjer. U njihovoj izjavi istaknuto je da nedjelovanje Mađarske može rezultirati nepovratnim narušavanjem odnosa s SAD-om i NATO-om.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Švedska je zajedno s Finskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. Međutim, Turska i Mađarska zaustavile su proces, ostavljajući Švedsku u neizvjesnosti i izazivajući frustraciju među NATO saveznicima koji vide Švedsku kao važnog čimbenika u osiguravanju sigurnosti u baltičkoj regiji. Mađarska ostaje jedina članica NATO-a koja nije odobrila zahtjev Švedske za članstvo u savezu.

    Podsjećamo, lideri zemalja članica Evropske unije nakon višesedmičnih blokada postigli su na današnjem vanrednom zasjedanju dogovor o finansijskom pomoći Ukrajini.

    Iako se dugo najavljivalo kako će Mađarska ponovno uložiti veto i blokirati pomoć od 50 milijardi eura, do toga nije došlo.

  • Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Ivanić opleo po Dodiku, pa se dotakao sastanka u Laktašima i ulaska BiH u EU

    Republici Srpskoj ne treba žestoka i čvrsta retorika, niti društvo jednog čovjeka koji je sve uzeo u svoje ruke, rekao je Mladen Ivanić, bivši srpski član Predsjedništva BiH.

    Republiku Srpsku, ističe Ivanić, neće čuvati pojedinac.

    – Republiku Srpsku ne čuva ni Milorad Dodik, ni bilo ko drugi, nju čuvaju njene institucije. Oni koji jačaju institucije, oni čuvaju Republiku Srpsku. Oni koji grade lični i porodični autoritet, oni ne čuvaju Republiku Srpsku, oni je uništavaju. Politika u Republici Srpskoj je takva da jedan čovjek sve odlučuje, dok ni tri odsto građana ne zna ko su ministri Vlade Republike Srpske jer su nebitni. To nije odbrana Republike Srpske, to je urušavanje Republike Srpske – rekao je Ivanić.

    Govoreći o Dodikovom odnosu sa Hrvatskom, odnosno predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom HDZ u BiH Draganom Čovićem, Ivanić kaže da se čini da Dodik radi u hrvatskom interesu.


    – Dodik svojim stilom i galamom, preuzima na sebe sve udare, a onda Čović iza njega ispada kulturniji i finiji i ima veći manevarski prostor da se bori za svoj ineteres. Mislim da Hrvati koriste Dodika jer im on otvara i širi prostor. Oni se bore za svoje interese i izgledaju puno blaže, nježnije i prihvatljivije, iako su vrlo tvrdi i uporni u ostvarenju svojih ciljeva – mišljenja je Ivanić.

    On ističe da je vidljivo da je to sada državna politika Hrvatske.

    – To više nije samo partijska politika HDZ. Ja ne vidim da Dodik od toga ima neku korist osim ako voli da ga neko tapše po ramenu i kaže mu “Ti si pravi, samo nastavi tako”. On ustvari koristi ostvarenju tuđih interesa – zaključuje Ivanić.

    “Malom broju ljudi odgovara ulazak u EU”
    – Ulazak u EU odgovara malom broju ljudi na političkoj sceni u BiH jer nikome od njih ne odgovara dogovor oko ključnih pitanja, a kompromis je svakako moguć ukoliko postoje volja i želja – kaže Ivanić.

    On kaže da je motiv sastanka Dodika, Čovića i “Trojke” i razgovor o izmjeni izbornog zakona bila je želja da se dobije datum za početak pregovora i signal da se ide dalje na evropskom putu.

    – Mislim da je to prije svega važno “Trojci” jer na tome grade svoj politički autoritet. Dodik je želio da smanji pritisak na sebe i da se ne desi nametanje izmjena od strane Kristijana Šmita, dok Čoviću odgovara jer želi da promijeni način na koji se bira član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda – rekao je Ivanić.

    Dodaje da je problem u BiH taj što niko ne želi kompromis, te da su svi počeli da se ograđuju i da finalizuju dogovor.

    – Svako testira mišiće, pokušava da pokaže velikim braniocem bilo srpskog interesa, bilo integriteta BiH upornim instistiranjem na tome da nam ne trebaju entiteti. To nije realno. Nikome ovdje nije ustvari stalo do kompromisa kojim bi se ispunili uslovi za ulazak u EU. Kada bi se to dobilo, a da ja pobijedim, nemam ništa protiv, ko god da sam ja, bilo koja strana. To nije moguće. Bez kompromisa mi nećemo napraviti iskorak u tom pravcu – navodi Ivanić.

    Smatra da nije realan pozitivan odgovor iz EU o početku pregovora sa BiH u martu.

    – Jedan dio EU želi da se nešto desi, ali nemaju ništa realno što je BiH uradila da se za to uhvate. Skeptičan sam po tom pitanju jer su mnoge zemlje skeptične prema zapadnom Balkanu i mišljenja su da to područje može samo da im zada glavobolju – objašnjava Ivanić.

    Upitan zašto Dodiku ne odgovara kompromis, Ivanić kaže da postoje dva razloga, piše BN.

    – Takva politika mu donosi glasove, a drugi razlog je taj što kompromisom gubi svoj identitet, svoju žestinu, a stiče se utisak da je u svojoj glavi stvorio ideju da je njemu pripala ta istorijska uloga da riješi pitanje Srba u BiH i stvori nezavisnu Republiku Srpsku – zaključuje Ivanić.

  • lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

    Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično, dnevnice za službena putovanja, broj prekovremenih časova na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

    Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu su predstavljeni iznosi naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2.87 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

    Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

    Ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao je Dragan Petrović, inspektor i šef Odjeljenja za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da se isplati 19.290 KM u periodu od 1. januara 2023. godine do 30. novembra 2023. godine.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene časove zaradio dodatnih 17.285 maraka.

    Što se tiče institucija, prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879.50 KM.

    Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

    U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

    “Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

    Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

    Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

    Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

    Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

    Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odjeljenja za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

    Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

    Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM, pišu Nezavisne novine.

    Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

  • Za predsjednika Vlade Srbije najveća konkurencija

    Za predsjednika Vlade Srbije najveća konkurencija

    Ako Miloš Vučević bude novi premijer Srbije, prvi favorit po kladionicama da bude ministar odbrane je Goran Vesić.

    Ipak, bukmejkeri i dalje najviše šansi daju Ani Brnabić da ostane na čelu vlade, a u Nemanjinoj 11 i dalje vide i Jelenu Tanasković, Maju Popović, Bratislava Gašića i Danicu Grujičić. Iznenađenje u vladi, ako se pitaju kladionice, bi mogao da bude Dejan Bulatović, bivši potpredsjednik SSP koji je drugi favorit za ministra poljoprivrede.

    Narodna skupština biće konstituisana u utorak što znači da bi po zakonu nova vlada trebalo da bude formirana najkasnije početkom maja. Podsjećanja radi, zakonski rok za formiranje vlade je 90 dana od konstituisanja Narodne skupštine s tim što je predsjednik Aleksandar Vučić najavio novu vladu već do sredine marta.

    To znači da su već uveliko krenule kalkulacije o premijeru i ministrima zbog čega su kladionice izbacile najnovije kvote u vezi sa novom vladom Srbije.

    Najneizvjesnija trka za premijera

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Istine radi, kvote za premijersko mjesto se nisu mijenjale u odnosu na prethodni period. I dalje je najmanja kvota (1.80) na Anu Brnabić da bude nova-stara premijerka iako je Vučić nedavno rekao da će teško ostati na tom mjestu. Drugi favorit za premijera je dosadašnji ministar odbrane Miloš Vučević sa kvotom 1.90, a treći Siniša Mali čija je kvota 2.50.

    Vučević i dalje prvi favorit za čelo odbrane
    Čini se da će podjednako biti zanimljivo i ko će biti ministri u novoj vladi.

    Kladionice vrlo malu kvotu daju na to da će Vučević ostati ministar odbrane – svega 1.30. Interesantno, po bukmejkerima poslije Vučevića najviše šansi da bude na čelu odbrane ima Goran Vesić sa kvotom 2.50, a na trećem je Branislav Nedimović čija je kvota pet.

    Vesić je i dalje prvi kandidat da ostane ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastruktura sa kvotom 1.30, slijedi Tomislav Momirović sa 2.70 i Aleksandar Antić sa kvotom 10.

    “Gužva” za poljoprivredu
    Prvi favorit za ministra poljoprivrede je Jelena Tanasković koja je bila na čelu ovog sektora i u posljednjih godinu i po. Njena kvota je 1.30. Zanimljivo, slijedi Dejan Bulatović, bivši potpredsjednik SSP Dragana Đilasa, koji se na ovim izborima našao na listi SNS sa kvotom 2.50, dok je Branislav Nedimović sa kvotom pet na trećem mjestu.

    I Maja Popović je viđena za novu-staru ministarku pravde, pošto joj bukmejkeri daju kvotu 1.50. Vladimir Đukanović je na drugom mestu sa kvotom 2.50, a Nikola Selaković treći sa kvotom tri.

    Bum-bum Dana
    Najmanju kvotu od svih kandidata za ministre ima Danica Grujičić da će ostati ministarka zdravlja – svega 1.15, što znači da joj daju najveće šanse. Nije mnogo velika kvota ni na bivšeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara da će se vratiti na to mjesto – 2.50.

    Zanimljivo, na kladionicama se pojavio i Branimir Nestorović iz “Mi – Glas iz naroda”, koji je na trećem mjestu za ovu funkciju sa kvotom 5.50.

    Kladioničarski zicer je i ostanak Bratislava Gašića na čelu MUP – 1.20. Kvota na Aleksandra Vulina kao novog ministra unutrašnjih poslova je 3.50, na Ivicu Dačića šest.

    Konačno, Maja Gojković ima kvotu 1.25 da ostane na čelu ministarstva kulture, dok je glumac Lazar Ristovski drugi favorit sa kvotom 2.70. Slijedi Nataša Tasić Knežević čija je kvota pet.

    Kladioničarske kvote na članove nove vlade
    Premijer: Ana Brnabić 1.80, Miloš Vučević 1.90, Siniša Mali 2.50.

    Ministar odbrane: Miloš Vučević 1.30, Goran Vesić 2.50, Aleksandar Vulin 2.50.

    Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture: Goran Vesić 1.30, Tomislav Momirović 2.70, Aleksandar, Antić 10.

    Ministar poljoprivrede: Jelena Tanasković 1.30, Dejan Bulatović 2.50, Branislav Nedimović 5.00.

    Ministar pravde: Maja Popović 1.50, Vladimir Đukanović 2.50, Nikola Selaković 3.00.

    Ministar unutrašnjih poslova: Bratislav Gašić 1.20, Aleksandar Vulin 3.50, Ivica Dačić 6.00.

    Ministar zdravlja: Danica Grujičić 1.15, Zlatibor Lončar 2.60, Branimir Nestorović 5.50, piše Blic.

    Ministar kulture: Maja Gojković 1.20, Lazar Ristovski 2.70, Nataša Tasić Knežević 5.00.

  • Јednomjesečni pritvor za uhapšene zbog ubistva u Doboju

    Јednomjesečni pritvor za uhapšene zbog ubistva u Doboju

    Okružni sud u Doboju odredio je jednomjesečni pritvor Andreji Kajganić i Draženu Lazareviću osumnjičenim za teško ubistvo S.K. iz Doboja.

    Osumnjičenima se stavlja na teret da su po prethodnom dogovoru, zajedno sa maloljetnom kćerkom prvoosumnjičene, 29. januara tabletama omamili S.K. u namjeri da ga liše šivota. U objavi zbog čega im je određen pritvor se navodi da su taj dan u popodnevnim časovima, nakon što je maloljetnica usitnila veći broj tableta “treana” od 10 miligrama, koje je na molbu osumnjičenih kupila Andrejina sestra V.M, pomiješala sa vodom, da bi po dogovoru sa osumnjičenima, maloljetna u večernjim časovima otišla u porodičnu kuću oca i napravila mu limunadu sa vodom u kojoj se nalazio izmrvljeni prah u namjeri da ga tako omami i uspava – navode iz Okružnog suda u Doboju.

    Kako se ističe u saopštenju, tablete su maloljetnica i prvoosumnjičena i u ranijem periodu davale S.K, a da on za to nije znao.

    • Nakon što su tablete počele djelovati i nakon što je oštećeni zaspao, ostavila je otključana ulazna vrata od kuće, o čemu je obavijestila osumnjičene koji su došli i ušli u unutrašnjost, nakon čega su maloljetnici rekli da ide u dnevnu sobu i da zatvori vrata. Osumnjičeni su potom ušli u sobu gdje je spavao oštećeni S.K. gdje su ga vezali tako što su mu oblijepili glavu sivom selotejp trakom, a noge i ruke vezali kanapom i selotejp trakom i zadali nekoliko udaraca od kojih je krvario – ističe se u saopštenju.

    Dodaju, da su ga potom iznijeli iz kuće i putničkim karavan vozilom odvezli u šumu u neposrednoj blizini pored izletišta Preslica gdje su mu zadali nepoznatim predmetom četiri ubodne rane u predjelu stomaka, usljed čega je nastupila smrt.

    • Takvog su ga ostavili u šumi i uputili se u nepoznatom pravcu. Sudija za prethodni postupak juče je Kajganićevoj i Lazareviću odredio pritvor zbog krivičnog dijela teško ubistvo – zaključuje se u saopštenju.

    Podsjećamo, tijelo Saše Kulišića pronađeno je na izletištu Preslica. Njegova supruga Andrea Kajganić uhapšena je zbog sumnje da je sa muškarcem Draženom Lazarevićem, sa kojim je bila u emotivnoj vezi, izvršila ubistvo.

    Uhapšena je i maloljetna osoba kojoj je takođe određen jednomjesečni pritvor. Prema nezvaničnim informacijama, maloljetno lice je kćerka ubijenog Kulišića.