VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova: SAD nisu ni teoretski spremne da pregovaraju sa Rusijom

    Zaharova: SAD nisu ni teoretski spremne da pregovaraju sa Rusijom

    Bilo kakve perspektive dijaloga između Moskve i Vašingtona u potpunosti zavise od spremnosti SAD da pregovaraju na osnovu uzajamnog poštovanja i uvažavanja interesa druge strane, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Što se tiče izgleda za naš dijaloga sa Amerikancima, to u potpunosti zavisi od namjera Vašingtona da pregovara na osnovu zajedničkih interesa i uvažavanja interesa druge strane. Sjedinjene Američke Države još nisu spremne za to čak ni teoretski – rekla je Zaharova u intervjuu za časopis “International Affairs”.

    Prema njenim riječima, u budućnosti bi trebalo ozbiljno da se razgovara o usaglašavanju principa međunarodne komunikacije, što bi bilo u skladu sa realnošću nastajanja multipolarnog svijeta koji sada vidimo, prenosi TASS.

    Zaharova je istakla da međunarodni poredak treba da bude zasnovan na principu suverene ravnopravnosti zemalja, a da saradnja među njima treba da bude zasnovana na balansu interesa.

    • Bilo kakvi dvostruki standardi i pokušaji nametanja stranih razvojnih modela, ideologija i vrijednosti treba da budu eliminisani. Čim naše zapadne kolege to shvate, pregovarački proces koji ima za cilj rješavanje kriznih pojava u svijetu će se pokrenuti – poručila je Zaharova.
  • Orban: EU nije dovoljno jaka da bi je Rusija ozbiljno tretirala

    Orban: EU nije dovoljno jaka da bi je Rusija ozbiljno tretirala

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da EU nije dovoljno jaka da bi je Rusija ozbiljno tretirala.

    Ne radi se o povjerenju. Naš problem je nedostatak moći. Mi, Evropljani, nismo dovoljno jaki da nas Rusi tretiraju ozbiljno. To je igra moći – rekao je Orban u razgovoru sa bivšim austrijskim kancelarom Volfgangom Šiselom.

    On je dodao da ne postoji opasnost da Rusija napadne članicu NATO-a, objavio je list “Di prese”.

    • Ukrajina neće pružiti nikakvu dodatnu sigurnost nama Evropljanima, jer smo većina već članice NATO-a, koji je mnogo jači od Rusije – rekao je Orban.
  • Alijev ponovo izabran za predsjednika Azerbejdžana

    Alijev ponovo izabran za predsjednika Azerbejdžana

    Aktuelni predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev pobijedio je na vanrednim izborima za šefa države, s 92,12 procenata glasova birača, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Azerbejdžana.

    Za Alijeva je, kako je navedeno u saopštenju, glasalo više od 4.567.000 birača.

    Izbori za predsednika Azerbejdžana održani su 7. februara.

    Alijev je za šefa države prvi put izabran 15. oktobra 2003. godine, kada je za njega glasalo više od 76 odsto birača. Drugi put je za tu dužnost izabran 2008. godine.

    Pravo da se kandiduje po treći put dobio je poslije referenduma 2009. godine, kada je više od 87 odsto građana glasalo za promjenu ustavne norme, prema kojoj su bila dozvoljena samo dva petogodišnja predsjednička mandata.

    Na izborima 2013. izabran je za šefa države po treći put, a potom mu je mandat, na osnovu nove promjene ustava, produžen na sedam godina.

    Na izborima održanim 2018. godine za Alijeva je glasalo 86,2 odsto birača.

    Sedmog decembra prošle godine Alijev je potpisao uredbu o raspisivanju vanrednih izbora za šefa države, na kojim se ponovo kandidovao u ime vladajuće partije “Eni Azerbejdžan”.

  • Orban: Što prije primiti Srbiju u EU ili ćemo je izgubiti

    Orban: Što prije primiti Srbiju u EU ili ćemo je izgubiti

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Srbija treba da postane članica EU što je prije moguće, jer će u suprotnom Beograd izabrati saradnju sa drugim partnerima, a Brisel će izgubiti tu zemlju.

    Treba da završimo stari zadatak u vezi sa proširenjem prije nego što pristupimo novom proširenju sa Ukrajinom. Ako ne integrišemo Srbiju što je prije moguće, izgubićemo je. Srbija ima druge varijante. Ona je upravo zaključila sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom – rekao je Orban.

    Mađarski premijer je dodao da je proširenje EU na zapadni Balkan prioritet za Budimpeštu tokom predsedavanja Savjetu EU, koje počinje 1. jula, prenosi list Di prese.

    Zvanični status kandidata za članstvo u EU imaju Albanija, BiH, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Crna Gora.

    Brisel vrši pritisak na Srbiju kako bi je primorao da pristane da status kandidata dobije i takozvano Kosovo, što je bi faktički značilo priznavanje nezavisnosti te srpske pokrajine, podsjeća Sputnjik.

  • Kojić: Federalna policija konačno da sankcioniše Sanina Musu

    Kojić: Federalna policija konačno da sankcioniše Sanina Musu

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da je krajnje vrijeme da federalna policija kazni i spriječi bivšeg pripadnika odreda “El mudžahedin” Sanina Musu da diže tenzije, provocira i unosi strah kod ljudi koji su preživjeli strahote rata.

    Kojić je, povodom objave Muse na Fejsbuku da planira defile automobila sa ratnim zastavama takozvane Armije BiH povodom 1. marta, naglasio da je neophodno da Musa bude kažnjen i da prestane sa takvim vidom ponašanja i radikalizacije bošnjačkog stanovništva u Federaciji BiH /FBiH/ jer to u budućnosti može izazvati ozbiljan problem.

    • Činjenica je da imamo ustavni poredak gdje je BiH državna zajednica sastavljena iz dva entiteta i koja ima svoja zvanična obilježja, zastavu BiH kao i Republike Srpske, svaka upotreba bilo koje zastave koja nije zvanična, a posebno one koja srpski narod podsjeća na ogromna i velika stradanja, protjerivanja i etničko čišćenje se isključivo može smatrati kao dizanje tenzija, provokacija i kao unošenje straha kod ljudi koji su preživjeli strahote rata – rekao je Kojić za Srnu.

    On je istakao da je najbolja prevencija sprečavanje i blagovremeno kažnjavanje.

    • Imajući u vidu sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme i najava njegovog okupljanja ispred Suda BiH i prijetnje pojednim mojim kolegama u Predstvaničkom domu parlamenta BiH srpske nacionalnosti i generalno srpskom narodu, vrijeme je već bilo da bude sankcionisan, uhapšen i procesuiran u skladu sa zakonodavstvom FBiH – rekao je Kojić.

    Bivši pripadnik odreda “El mudžahedin” Sanin Musa uputio je poziv za defile automobilima povodom 1. marta, koji se u dijelu FBiH obilježava kao “dan nezavisnosti BiH”.

    On je ranije pozivao svoje pristalice da se okupe ispred Suda BiH kada je trebalo da bude održano ročište u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku s ciljem zabrane okupljanje osoba koje daju podršku predsjedniku Srpske.

    Nakon posljednjeg ročišta na suđenju predsjedniku Srpske u Sudu BiH, šefu Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanji Vulić sa više naloga na društvenim mrežama upućene su prijetnje po život, a među onima koji prijete je i bio i Musa.

  • Tim ljekara UKC-a Srpske dobio dozvolu da pregleda generala Mladića

    Tim ljekara UKC-a Srpske dobio dozvolu da pregleda generala Mladića

    Tim ljekara UKC-a Republike Srpske dobio dozvolu da 21. februara u Hagu pregleda generala Ratka Mladića, navedeno je u saopštenju ove zdravstvene ustanove.

    Prema riječima generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlade Đajića stiglo je odobrenje Međunarodnog tribunala u Hagu da tim ljekara može pregledati generala Ratka Mladića.

    Ljekarski tim na čelu sa Đajićem putuje u Hag dana 21. februara godine kada će i pregledati generala.

    • Spremni smo i o svom trošku putujemo u Hag, samo smo čekali dozvolu koja je konačno stigla. Ljekarski tim naše ustanove pregledaće generala Mladića i njegovu dokumentaciju, te utvrditi da li je do sada pravilno liječen. Cilj naše posjete je da se pruži doprinos njegovom boljem tretmanu u nastavku liječenja te da se odredi koje lijekove treba da koristi i gdje bi trebao dalje da se liječi – rekao je Đajić.

    On je naglasio da ljekari već imaju iskustva kada je riječ o posjetama i pregledima haških optuženika i to se pokazalo predhodnih godina u slučaju Stojana Župljanina i Miće Stanišića.

    • Nakon pregleda njihovo zdravstveno stanje se znatno popravilo, jer su ljekari promijenili terapije koje su koristili – naveli su u saopštenju.
  • Stevandić: U Sarajevu ljubav prema BiH sadrži mržnju prema Srpskoj

    Stevandić: U Sarajevu ljubav prema BiH sadrži mržnju prema Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da Bošnjaci imaju pravo da obilježavaju svoje datume, samo nemaju pravo da to bude usmjereno protiv građana srpske ili hrvatske nacionalnosti, ili protiv Republike Srpske.

    Banjaluka u ljubavi prema Republici Srpskoj ne sadrži mržnju prema BiH, a u Sarajevu ljubav prema BiH sadrži mržnju prema Srpskoj i to je osnovni problem našeg međusobnog razumijevanja – rekao je Stevandić povodom poziva bivšeg pripadnik odreda “El mudžahedin” Sanina Muse za defile automobilima sa ratnim zastavama povodom 1. marta, koji se u dijelu FBiH obilježava kao “dan nezavisnosti BiH”.

    Stevandić je podsjetio da 9. januara nije bio uznemiren nijedan pripadnik drugog naroda, nego da su se svi Bošnjaci i Hrvati i svi ljudi osjećali odlično.

    • Što se tiče njihove želje da obilježavaju svoje datume koje mi ne priznajemo ili se sa njima ne slažemo, oni na to imaju pravo, samo nemaju pravo da to bude usmjereno protiv građana srpske nacionalnosti, hrvatske ili protiv Republike Srpske – poručio je Stevandić.

    On je dodao da je to i osnovni problem u percepciji koja je stvorena u Banjaluci i Sarajevu.

    Musa je na Fejbuku napisao da bi u defileu povodom 1. marta trebalo da bude što više automobila iz svih krajeva BiH, njenih patriota, i što više zastava sa ljiljanima.

    On je ranije pozivao svoje pristalice da se okupe ispred Suda BiH kada je trebalo da bude održano ročište u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku s ciljem zabrane okupljanje osoba koje daju podršku predsjedniku Srpske.

  • “Rusko zauzimanje Avdejevke neće ništa promjeniti u ratu u Ukrajini”

    “Rusko zauzimanje Avdejevke neće ništa promjeniti u ratu u Ukrajini”

    Vojno-politički analitičar Aleksandar Radić izjavio je danas eventualno rusko zauzimanje Avdejevke neće ništa promeniti u ratu u Ukrajini.

    Dodao je i da će se cele godine nastaviti rat za pozicije sa iscrpljivanjem resursa.

    Radić je za Tanjug rekao da nijedan događaj na frontu, do sada, nije promenio atmosferu, niti je imao odlučujuću snagu, pošto ni Rusi, ni Ukrajinci nisu došli do sitaucije koja bi mogla da bude platforma za pregovore.

    Dodao je da Rusi ne bi trebalo da slave eventualno zauzimanje tog predgrađa Donjecka, jer, kako je rekao, to je trebalo da urade još prvog dana rata i veliko je pitanje zašto im je treba tako mnogo vremena.

    “Ruska vojska je u početku trebala da uzme Kijev, Harkov, pričalo se o pomorskom desantu na Odesu. Drugu godišnjicu rata mi pričamo o tome kako će zauzeti mestašce Avdejevka, koja je u predgrađu Donjecka. Bilo je racionalno da ruska vojska, sa resorsima koje ima, stavi pod kontrolu to mesto prvog dana rata. Posle 700 dana rata se i dalje uporno bore za metar po metar teritorije”, poručuje Radić.

    Dodaje da sada to već izgleda prilično opskurno i da je ruska vojna televizija pre neki dana objavila razgovor sa jednim poručnikom koji je, vrlo srećan, informisao medije o tome šta su postigli i pohvalio se da su uzeli površinu 400 x 600 metara.

    “Ta atmosfera rata, koji je statičan, gde se za metar prostora troše jako veliki resursi, je onespokojavajuća. I sada treba imati mnogo smelosti s ruske strane i podeliti ordenje za takvu akciju. Sve vreme je ukrajinska artiljerija pokrivala Donjeck, glavnu urbanu sredinu Donbasa sa položaja Avdejevke i ostalih mesta od kojih su neka držali donedavno, a neka još uvek drže pod svojom kontrolom”, objašnjava Radić.

    Ističe da ništa što se desilo na frontu, do sada, nije bilo odlučujuće.

    “Niko nije došao do pozicije, ni Rusi, ni Ukrajinci, koja bi mogla da bude platforma za pregovore. Rusi kažu da nisu izvršili zadatke koji su planirani u specijalnoj vojnoj operaciji. Ako procenimo da su to revidirani zadaci, a ne oni prvi da se zauvek osvoji Ukrajina, ako to svedemo na kontrolu nad četiri oblasti koje su prisajedinjene Ruskoj Federaciji oktobra 2022. godine, onda tu imaju mnogo posla”, naglašava Radić.

    On podseća da su Rusi držali Herson u vreme kad su Hersonsku oblast pripojili Ruskoj Federaciji, a onda su povukli sa desne na levu obalu Dnjepra.

    “Nastavlja se borba za mala mesta, rat će i dalje da ostane statičan. Ni Ruska vojska ne može da slomi front ukrajinske vojske, kao što ni ukrajinska vojska ne može da preduzme ozbiljan napad protiv ruske vojske i igra se nastavlja”, procenjuje Radić.

    On smatra da će 2024. godina proteći u statičnom ratu, a da će bitka resursa, kada uđemo u 2025., dovesti do preispitivanja ko može duže izdržati.

    “Što se tiče Ukranije, to je pitanje koje se postavlja Zapadu, ne njima, jer to su resursi koje dobijaju od NATO. S ruske strane, čini mi se da je jaka nada da će doći do radikalne promene sa pobedom Trampa na američkim izborima, da će tu doći do dramskog obrta i promeniti situaciju u njihovu korist”, smatra Radić.

    A ako se to ne desi, dodaje, onda je pitanje do koje tačke Rusi mogu da održe pokušaje da kroz zauzimanje nekih sela, uz jako velike utroške ljudskih resursa i tehnike, održe sliku o tome da se rat vodi s idejom da se postignu neki ostvarivi ciljevi u doglednoj budućnosti.

    Što se tiče Ukrajine, kako kaže Radić, nju SAD snabdevaju s mnogo sredstava ratne tehnike, od haubica, protivavionskih sistema, do artiljerijske municije 155 mm.

    “Ukrajinci već mesecima imaju ozbiljne probleme sa snabdevanjem artiljerijskom municijom. Rusi su nabavili municiju iz Severne Koreje, a sada Ukrajinci pokušavaju da ovu nestašicu nadoknade upotrebom dronova. Ali mislim da će se na Zapadu na kraju naći rešenje, da će Amerikanci nastaviti da ih podržavaju i to je nastavak priče koju smo videli do sada. Resursi sa Zapada stižu i sa svakim ciklusom podiže se nivo sposobnosti, tehnika i mogućnosti koje dobijaju Ukrajinci”, smatra Radić.

    Dodaje da se trenutno čeka da Ukrajinci nabave avione F-16, ali da su važnije rakete koje će dobiti za njih.

    “Ako dobiju visokoprecizne američke rakete koje će omogućiti udare duboko u ruski vazdušni prostor i na rusku teritoriju, to bi bilo veoma zabrinjavajuće za Ruse.

    U dometu od 300 km do 500 km nalazi se ruska avijacija, a uz određenu količinu krstarećih raketa i vazdušnih naleta, Ukrajinci bi mogli u većoj meri da ometaju Ruse u održavanju kontrole vazdušnog prostora”, navodi Radić.

    On objašnjava da je do pred Novu godinu isporuka preciznog oružja dugog dometa bila tabu tema, ali da su onda Amerikanci odlučili da dozvole Ukrajincima da sami procene gde treba da im budu mete za dejstva. Dodaje da su Ukrajinci imali mnogo uspeha koristeći krstareće rakete koje su dobili od Francuske.

    “Izazvali su velike probleme Rusima, ali neće dobiti rat na taj način. Ako pričamo o ratu u Ukrajini, onda je presudno za procenu upravo shvatiti do koje mere je Zapad spreman na podršku Ukrajincima ili do koje mere je Putin spreman da rizikuje da vodi rat bez dodatne mobilizacije samo s kadrom koji se dobrovoljno javi”, zaključuje Radić.

  • Grenel: Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Njemačka potcjenila Rusiju i Putina

    Grenel: Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Njemačka potcjenila Rusiju i Putina

    Jedan od razloga što i dalje traje rat u Ukrajini to što je Nemačka potcenila Rusiju.

    Ovo je ddanas izjavio bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine u administraciji Donalda Trampa.

    “Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Nemačka potcenila Rusiju i Putina. Niste slušali upozorenja međunarodne zajednice o opasnostima ruskog gasovoda Severni tok 2 u Evropi. I još uvek niste platili svojih dva odsto NATO obaveza. Ne zahtevajte da američki poreski obveznici učine više”, napisao je Grenel na platformi X (Tviter).

    On je prethodno naveo da su američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc oštro kritikovali republikance što nisu pristali da odobre više novca američkih poreskih obveznika za Ukrajinu, iako je do sada, kako je naveo, isporučeno 114 milijardi dolara.

    “U međuvremenu, Nemci još uvek ne plaćaju svoje obaveze od 2 odsto NATO-u, a ipak i Bajden i Šolc ignorišu ovo podrivanje NATO-a i kažu da su republikanci problem”, istakao je Grenel.

  • Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Od aprila ćemo na Kosovo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku, najavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.

    Time će se Berlin priključiti Londonu, Istanbulu i Bukureštu, koji su posljednjih meseci već pojačale svoje prisustvo. Pitanje je kakvu to poruku šalje ovaj potez Berlina, naročito ako se ima u vidu da je najmoćnija zemlja Evropske unije?

    Najava Berlina o dodatnim vojnicima Kfora došla je nakon još većeg udaljavanja Prištine i Beograda, i to zbog odluke o ukidanju dinara na Kosovu i upada kosovske policije u tri opštine.

    Igor Novaković, politikolog, za “Blic” kaže da je ova riješenost Njemačke usko povezana sa željom da se izbjegnu novi sukobi.

    – Postoji percepcija da najnoviji potezi Prištine, prije svega u srpskim enklavama – dodaju ulje na vatru, da citiram njemačkog ambasadora na Kosovu od prije par dana, i potencijalno mogu da uzrokuju novi sukob. Pojačavanje smo imali u kontinuitetu od majskih nemira na sjeveru, tako da je to u neku ruku i logično – kaže Novaković.


    Održavanje prestiža
    Komentarišući najavu njemačkog ministra odbrane, Stefan Radojković, istoričar, ocijenio je da je posebno bitno održati prestiž Kfora i NATO tokom ove godine u regionu.

    Kaže da je to važno s obzirom na situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku, gdje se pokazuje da sam NATO ili pak neke njegove članice ipak imaju ograničene resurse i sposobnost projektovanja svoje moći.

    – S obzirom na incident u Banjskoj, Kfor tj. pojedine članice NATO poput Turske, a sada i Nemačke šalju dodatne trupe, što bi trebalo da signalizira kako Srbiji tako i Prištini da je Kfor još uvek relevantan faktor u regionu. Isto tako, najava o slanju dodatnih trupa, koje se nisu pokazale naročito efikasnim u Prizrenskoj regiji nakon juna 1999. i tokom marta 2004. godine uzgred, trebala je da učini posetu ministra Pistorijusa važnom i sa određenom težinom – ocenjuje on.

    Njemačka će poslati 150 vojnika, a već ih je na Kosovu 71, i tu tome nisu usamljeni. Prije njih je Velika Britanija najavila slanje još 200 vojnika, što znači da će formacija imati ukupno 600 Britanaca.

    I Rumunija je poslala dodatne trupe poslije incidenata u Banjskoj, kada je 24. septembra došlo do sukoba naoružane i uniformisane grupe sa Kosovskom policijom, u kojem je ubijen jedan službenik, a potom i trojica Srba. Nakon ove dopune, u rumunski kontigent vojnika u okviru Kfora broji ukupno 210 vojnika.

    Pozicioniranje Berlina
    Prethodno, nakon majskih sukoba, nakon nasilnog upada specijalnih jedinica Kosovske policije u zgrade tri opštine na sjeveru, opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, kako bi sproveli nove albanske gradonačelnike i sukoba Srba koji su protestovali sa pripadnicima Kfora, na Kosovo je tada stiglo 500 pripadnika 65. mehanizovane pješadijske brigade Turske. Ovi vojnici boravili su na Sjeveru, a napustili su Kosovo septembra mjeseca nakon, kako je saopšteno iz Kfora, uspješno sprovedene misije.

    Ognjen Gogić, politikolog specijalizovan za oblasti rješavanja sukoba i izgradnje mira, za “Blic” kaže da odluka ima veze i sa pozicioniranjem Berlina kako u NATO, tako i u regionu.

    – Odluka Njemačke može da ima veze sa njenim namjerama da osnaži svoj značaj u okviru NATO, jer je ona generalno povećala broj vojnika koje stavlja na raspolaganje misijama. S druge strane, to može da odražava njenu zainteresovanost da ima uticaj na Kosovu i ovom regionu. U svakom slučaju, odluku o povećanju vojnika na Kosovu donosi se na nivou NATO, a pojedinačne članice odlučuju da tome doprinesu u skladu sa svojim interesima i mogućnostima – ocjenjuje Gogić.

    NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kfor broji više 4.687 vojnika, što je skoro 1.000 više nego prošle godine.

    Najveći broj vojnika je iz Italije – 869, Sjedinjenih Američkih Država – 593, Mađarske – 433 i Turske – 369.

    Njemačka obavijestila NATO
    Boris Pristorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke je u eksluzivnom intervjuu za “Blic” rekao da je zabrinut što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama.

    – Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Mora da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To takođe jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kazao je njemački ministar odbrane.

    Mađari i Italijani
    U ranijim izjavama za “Blic”, Vlade Radulović, vojni analitičar, ocijnio je da se u prethodnom periodu pokazalo koji vojnici Kfora su naklonjeniji Srbima.

    – Zbog dobrih odnosa Srbije i Mađarske, mađarski kontigent Kfora bio nam je značajan posljednjih godina. Takođe, italijanski vojnici su se dobro pokazali prema nama jer su, pre svega, čuvali naše manastire i objekte kulturne baštine – ocjenjuje Radulović.

    S druge strane, postoje predrasude o pripadnicima Kfora iz pojedinih zemalja.

    – Prije svega, imamo negativno mišljenje o Nijemcima i Turcima koji su u prethodnom periodu naoružavali kosovske pripadnike bezbjednosti. Takođe, Turci su jednu kasarnu nazvali “Sultan Murat”, što mnogi Srbi tumače kao simboličnu poruku da su na strani Albanaca – dodaje Radulović.

    Ko je sve poslao dodatne trupe na Kosovo:
    Turska – 500 vojnika

    Velika Britanija – 200 vojnika

    Rumunija – 130 vojnika.