Na manifestaciji koja je održana u Kaštelima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj, pojavile su se sramne skulpture Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.
Učesnici maskenbala su posle defilea spalili lutke sa likovima predsednika Srbije i Rusije.
Kako prenose hrvatski mediji, na 211. karnevalu u Kaštelanima su za sve prošlogodišnje nedaće krivi srpski i ruski predsednik.
Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, izjavila je da Bošnjaci hoće državu, a ne znaju da se ponašaju kao država, hoće poštovanje drugih, a nemaju poštovanje za svoju državu, hoće, tobože, njen uspjeh, a sve rade da ostane neuspješna i više tuđa nego što je naša koji u njoj živimo.
Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu potpredsjednika Federacije BiH (SDA) Refika Lende da ako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija da će onda, kako kaže, “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”, Cvijanović je odgovorila da su to neuporedive stvari po više osnova.
“Između ostalog, i po tome što je za strane sudije predviđeno da nakon pet godina mogu biti zamijenjeni domaćim sudijama, a pitanje naziva Republike Srpske nigdje nije u Dejtonskom sporazumu ili njegovom Aneksu četiri, koji je Ustav BiH, dovedeno u pitanje ili vezano za neki rok”, podsjetila je Cvijanović.
Ona je naglasila da se pitanje stranih sudija, kao i vandejtonskog, odnosno nelegalnog djelovanja visokih predstavnika vezuju za diskusiju o tome da li oni mogu da postoje u suverenoj zemlji ili u zemlji za koju se još kaže da učestvuje u procesu evropskih integracija ili ne.
“Naravno da ne mogu, i naravno da je na sceni apsolutna zloupotreba međunarodnog prava, ali i evidentan deficit suvereniteta. To da su i OHR i strane sudije politički alati bošnjačke politike, ali i pristupa pojedinih stranih aktera u vršenju neustavne i nelegalne centralizacije BiH, nije nikakva tajna. Isto tako, nije tajna ni da su upravo ti alati doveli BiH u jedno totalno zakržljalo i podaničko stanje”, istakla je srpski član Predsjedništva BiH.
Ona je poručila da im za takvo stanje nisu krivi ni Republika Srpska ni njeno ime, o čijoj promjeni Lendo i njemu slični mogu samo da maštaju.
Podsjećanja radi, Lendo je da ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija, da će onda “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da jedino predstavnici Republike Srpske vrše pritisak da se postigne dogovor lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH i brzo pristupi pregovorima sa EU, a da su partije “trojke” opterećene stranim mentorstvom i napadima unutar Federacije BiH.
Stevandić je rekao da trenutno nema informaciju o održavanju eventualnog sastanka partija u vlasti na nivou BiH u Mostaru, ističući da Srpska nikada nije mijenjala svoje stavove i da se na Srpsku moglo računati u procesu EU integracija.
Stevandić je dodao da pritisak da se postigne dogovor povremeno vrši i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
On je naglasio da je stav Republike Srpske jasan, te podsjetio da su predstavnici Srpske i tokom sastanka u Laktašima biti ti koji su vršili pritisak da se postigne dogovor i prednjačili na EU putu.
Nakon što je održan sastanak lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH u prošli četvrtak, 8. decembra, Sarajevu, Čović je izjavio da bi krajem ove sedmice mogao biti održan novi sastanak u Mostaru ukoliko bi bila usaglašena tri zakona – o Sudu BiH, o sukobu interesa i izborni zakon.
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je juče u Banjaluci da je Republika Srpska htjela da bude načinjen pomak zbog evropskog puta BiH, a da su glavni krivci za neuspjeh na ovom putu partije iz Federacije BiH okupljene oko “trojke”.
On je naveo da sastanak u Mostaru nije potvrđen, nego je samo ponuđeno da bude održan, te poručio da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH neće biti u Sarajevu i da, ako ne bude uvažen stav iz Srpske – dogovora nema.
Još 30. januara smo podnijeli zahtjev za održavanje redovne sjednice i još nismo dobili nikakav odgovor od skupštinskog rukovodstva, rekao je na konferenciji za novinare gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Dodao je i da je od tada istekao zakonski rok od 15 dana u okviru kojeg je predsjednik Skupštine Ljubo Ninković morao da se oglasi o ovom zahtjevu, pa je zbog toga najavio zakazivanje sjednice Kolegijima u petak.
“Ne želim da se igram predsjednika Skupštine, ali natjeran sam na to, sjednica Kolegijum će biti zakazana za petak. Danas ću pozvati predsjednike svih klubova i rukovodstvo Skupštine da razgovaramo”, tvrdi Stanivuković.
Na sjednici Kolegijima će, kako kaže, predložiti održavanje redovne sjednice u srijedu 22. februara.
“Naglašavam da smo podnijeli zahtjev za održavanje redovne sjednice na kojoj će se raspravljati o mnogim
tačkama važnim za Grad”, naglašava on.
Pored velikog broja tačaka za koje su materijali poslati odavno, Stanivuković najavljuje da bi se u srijedu trebalo raspravljati o njegovoj novoj inicijativi o zabrani rada kladionica i kockarnica u krugu od 500 metara od škola.
“Kocka je veliki porok koji utiče na djecu, ovim ćemo pokušati sa umanjimo taj problem. Ukoliko usvojimo ovu inicijativu ona neće biti obavezna prema ovim subjektima, ali vjerujte imaće veliku snagu i pritisak na njih”, tvrdi gradonačelnik.
Pored usvajanja inicijative u Skupštini grada, dodaje da će se ići i sa prijedlogom prema Narodnoj skupštini Republike Srpske za usvajanje amandmana kojima će se i zakonski zabraniti rad kladionica u neposrednoj blizini škola.
“Kako bi ova inicijativa imala što veći legitimitet sljedeće sedmice krećemo sa prikupljanjem potpisa građana za podršku ovoj inicijativi”, najavio je Stanivuković.
Ognjen tadić, pravnik i savjetnik predsjednika Republike Srpske, poručio je da je politika bošnjačkih stranaka postavljena tako da traže ukidanje Republike Srpske i da oni biraju hrvatskog člana Predsjedništva.
“Neko je politiku bošnjačkih stranaka podesio tako da traže ukidanje Republike Srpske kako se ona ne bi osamostalila i biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH da bi osujetili treći entitet”, rekao je Tadić.
Istakao je da ovakve priče ne bi ni postojale da politika bošnjačkih stranaka nije takva kakva jeste.
“Priče o samostalnosti Republike Srpske i trećem entitetu ne bi ni bilo da nije takve politike bošnjačkih stranaka”, zaključio je Tadić.
U okviru akcije kodnog naziva “Kodeks” uhapšena je jedna osoba koja se dovodi u vezu sa uhapšenim suspendovanim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom i bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva pretresli stanove i druge prostorije na šest lokacija.
Otkriveni su i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.
“Slobode je lišeno jedno lice zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo ‘Lažno predstavljanje’ propisano Krivičnim zakonom FBiH kao i krivično djelo iz člana 29. Zakona o ravnopravnosti polova Bosne i Hercegovine. Lice lišeno slobode je sprovedeno u prostorije SIPA-e radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, nakon čega će u zakonskom roku biti predato u dalju nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine”, navode iz SIPA-e.
Pretresi su realizovani na osnovu naloga Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH, a u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Federalne uprave policije.
“Aktivnosti u predmetu ‘Kodeks’ su provedene protiv suspendovanog predsjednika Suda Bosne i Hercegovine i bivšeg direktora Obavještajno bezbjednosne agencije, a u okviru proširenja istrage na više događaja sa sumnjom na koruptivne akivnosti kao i druge nezakonitosti”, zaključili su iz SIPA-e.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović oglasio se povodom, kako kaže, najnovijih antiustavnih najavama kod izbora članova Predsjedništva BiH.
Bećirović poručuje da se nudi “novi asimetrični model” izbora članova Predsjedništva koji BiH gura još dalje od evropskih, demokratskih standarda i u nove podjele društva i države.
– Za državu Bosnu i Hercegovinu su potpuno neprihvatljivi bilo kakvi potezi koji bi uzrokovali “nova” asimetrična rješenja, diskriminaciju, segregaciju i nejednakost. Pristajanje na asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH imalo bi nesagledivo štetne posljedice za budućnost naše države. Izbor članova Predsjedništva BiH regulisan je Ustavom BiH i to pitanje nije moguće rješavati zakonskim izmjenama koje bi vodile ka daljim podjelama i odstupanjima od zajedničkih evropskih vrijednosti – poručuje Bećirović.
Podsjetimo, Čović predlaže da se način izbora članova Predsjedništva BiH rješava samo izmjenama Izbornog zakona, a ne Ustava, te predlaže da se izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata vrši uz uslovljavanje osvajanja najviše glasova među hrvatskim kandidatima iz striktno određena tri kantona.
Bećirović naglašava da je obaveza BiH da sprovodi presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustava BiH, te da uklanja sve diskriminatorske odredbe.
– Zato i strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i nadležnosti treba regulisati na potpun način. Prijedlog po kojem bi se dva člana Predsjedništva BiH birala sa kompletne teritorije Republike Srpske i Federacije BiH, dok bi izbor trećeg zavisio od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset kantona, predstavlja ne samo vrhunac asimetrije već i direktno negira presude Evropskog suda za ljudska prava koje nas obavezuju na našem evropskom putu. Štaviše, takav prijedlog je dijametralno suprotan osnovnim demokratskim načelima o neophodnosti poštovanja jednake vrijednosti glasa svakog birača – naglašava Bećirović.
On ujedno ističe i to da se izbornim sistemom BiH mora osigurati jednaka vrijednost glasa svih BiH građana.
– Izbornim sistemom Bosne i Hercegovine, usklađenim sa najvišim demokratskim standardima, mora se osigurati jednaka vrijednost glasa svih BiH građana, bez obzira na kojem dijelu Bih državnog teritorija žive. Simetrična normativna rješenja u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine omogućavaju uspostavljanje jedinstvene političke sfere i osnažuju integracijske procese neophodne našem društvu. U periodu kada pretendujemo ka članstvu u EU diskriminatorsku politiku treba da ostavimo iza sebe, te da, vođeni savremenim demokratskim principima i standardima, omogućimo da svi pripadnici BiH političke zajednice budu jednako predstavljeni i da pod istim uslovima učestvuju u političkom i izbornom procesu. Taj sistem mora biti u stanju da vjerno odrazi raznolikost BiH društva i osigura mehanizme djelotvorne zaštite interesa svakog segmenta toga društva – smatra Bećirović.
U saopštenju, član Predsjedništva BiH kaže i to da treba prihvatiti princip “jedan čovjek-jedan glas-jednaka vrijednost”.
U pogledu pristupa evropskim integracijama, neophodno je prihvatiti princip opšteg, jednakog, slobodnog, direktnog i tajnog prava glasa, a to prije svega znači prihvatiti princip “jedan čovjek – jedan glas – jednaka vrijednost”, uz maksimalnu zaštitu etničkih, kulturnih, religijskih i drugih kolektivnih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Reformiranje izbornog sistema u Bosni i Hercegovini treba tražiti na tragu ukupnih evropskih i uopšteno demokratskih dostignuća – mišljenja je Bećirović.
Navodi, dalje, i to da se etnokratske političke elite nalaze u procjepu između vlastite želje za održanjem statusa-quo i onoga što obećavaju međunarodnoj zajednici.
– Taj pristup nas drži u stanju permanentne krize. Na sceni je sukob dvije političke koncepcije: etno-teritorijalne koja zagovara ekskluzivni status i primat etničkih grupa, te građanske (strazburško-briselske) koja daje primat čl. 25 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ne zaboravimo, ovaj pakt je sastavni dio Ustava BiH – kaže Bećirović i za kraj zaključuje:
– Svjesni da ovakvi “probni baloni asimetričnih modela” neće proći u institucijama države Bosne i Hercegovine, ali imajući u vidu ko su predlagači koji stoje iza ovakvog prijedloga izvađenog iz „naftalina propalih prijedloga“ od prije desetak godina, danas smo još odlučniji da zaustavimo nove prijedloge koji bi se mogli pojaviti po istoj matrici starih etničkih podjela, piše Klix.
Glavnokomandujući ukrajinskih snaga Oleksandr Sirski obišao je kritične zone na istočnom frontu i ocenio da je situacija na terenu “izuzetno složena i napeta”.
“Ruski okupatori nastavljaju da jačaju svoje napore i brojčano nadmašuju ukrajinske snage”, napisao je na Telegramu Sirski, koji je novi komandant oružanih snaga Ukrajine.
On je liniju fronta obišao zajedno sa ministrom odbrane Rustemom Omerovim. “Činimo sve što je moguće da sprečimo neprijatelja da napreduje na našoj teritoriji i da zadržimo pozicije”, naglasio je Sirski.
On je dodao da ukrajinske snage preduzimaju sve moguće mere da minimizuju gubitke i spase živote svojih vojnika.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da je “uništala” ruski ratni brod kod obale južnog Krima, ukrajinskog poluostrva u Crnom moru koje je Rusija anektirala 2014.
Sirski je prethodno, u intervjuu za nemački ZDF rekao da je “situacija teška i da ruska armija napreduje duž celog fronta, priznajući tako neuspeh ukrajinske kontraofanzive.
Istakao je tada i da je Ukrajina prešla na “odbrambenu operaciju”.
“Bahmutski mesar”, kako Sirskog zovu, takođe je rekao da je spreman da se povuče sa nekih položaja radije nego da žrtvuje sve svoje ljudstvo, jer je život vojnika glavna vrednost”. “Sve se zasniva na činjenici da moramo okončati rat dolaskom do naših granica. Druge opcije se ne razmatraju jer jednostavno nemamo drugog izbora”.
Rusija namerava da udvostruči broj svojih vojnika stacioniranih uz granicu s baltičkim državama u sklopu priprema za potencijalni vojni sukob s NATO-om.
Kako navodi Fajnenšel tajms, pozivajući se na saznaja estonske spoljno-obaveštajne službe, Putin se na taj sukob sprema u okviru sledećih 10 godina.
Kaupo Rosin, glavni direktor estonske službe, čija se analiza Rusije pomno prati u zapadnim prestonicama, poslednji je evropski zvaničnik koji je upozorio na nastavak apetita Moskve za sukobom nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, koja se bliži dvogodišnjici.
Ističući da Rusija trenutno nije “spremna da sprovodi nikakve vojne akcije prema NATO-u”, dodaje i da “vidimo da Rusi u vlastitom razmišljanju računaju da je vojni sukob s NATO-om moguć u sledećoj deceniji”.
Ruske vojne reforme koje se postupno otkrivaju od kraja 2022. i postavljaju reorganizaciju zapovednih odelenja na severozapadu zemlje značile bi “značajno” povećanje trupa na istočnom krilu NATO-a, rekao je Rosin novinara pre objave godišnjeg izveštaja agencije.
“Rusi planiraju da povećaju vojnu snagu duž granice baltičkih zemalja, ali i duž finske granice. Vrlo je verovatno da ćemo videti povećanje ljudstva, možda otprilike udvostručenje. Sledećih godina videćemo povećanje naoružanih transportera, tenkova, artiljerijskih sitema”, rekao je Rosin, a prenosi Jutarnji list.
Obaveštajni izveštaji ukazuju i na to da bi se ruski vojnici s druge strane estonske granice mogli gotovo udvostručiti u odnosu na 19.000 pre invazije na Ukrajinu 2022.
Navodi se i da je uz 1.340 km dugu granicu s Finskom, novom članicom NATO-a, gde je ruska prisutnost do sada bila minimalna, takođe došlo do jačanja ruskih snaga.
Podseća se da je slično gomilanje oružja i vojnika duž ruske granice s Ukrajinom primećeno u mesecima koji su prethodili februaru 2022., kada su se trupe Vladimira Putina počele kotrljati prema Kijevu.
Troels Lund Poulsen, danski ministar obrane, prošle sedmice je čak upozorio na mogućnost ruskog napada u roku od tri do pet godina, rekavši da su na videlo izašle “nove informacije” koje su do sada bile nepoznate zemljama NATO-a.
Rosin je rekao da je na NATO saveznicima da odvrate Rusiju povećanjem svoje vojne potrošnje.
Predlog ruskog predsednika Vladimira Putina o prekidu vatre u Ukrajini Sjedinjene su Države odbacile nakon kontakata između posrednika.
Putin je 2023. poslao signale Vašingtonu preko posrednika, uključujući arapske partnere na Bliskom istoku, da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini, rekli su ruski izvori.
Putin je predložio zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama fronta i nije bio voljan da ustupi bilo koju ukrajinsku teritoriju ruskoj kontroli, ali Kremlj je to video kao najbolji put ka nekoj vrsti mira.
“Sa Amerikancima se sve raspalo”
Izvor upoznat sa diskusijama je rekao: “Sa Amerikancima se sve raspalo. Izvor je rekao da Amerikanci nisu hteli da pritiskaju Ukrajinu.
Podsetimo, poslednjih nedelja u SAD se vode velike rasprave o paketu pomoći Ukrajini.
Senat je danas odobrio pomoć u iznosu od 61 milijardu dolara, ali zakon i dalje mora da prođe kroz donji dom Kongresa kojim dominiraju republikanci.