VRBAS Media

Autor: INFO

  • Velika Britanija napravila haos?

    Velika Britanija napravila haos?

    Britanska raketa “Trajdent” pogrešno je ispaljena i srušila se u okean kod obale Floride tokom probnog lansiranja sa nuklearne podmornice.

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije u utorak je potvrdilo incident, koji se dogodio krajem januara, saopštivši da se dogodila greška u koju je bila uključena podmornica Vengard, ali kako tvrde, iz sigurnosnih razloga nije podeljeno više detalja.

    Zvaničnici ministarstva ipak su naglasili da te rakete i dalje predstavljaju temelj odbrane Britanije i da su one i dalje “bezbedne i efikasne”, prenose Skaj njuz.

    Izvor te britanske TV mreže naglasio je da greška ima veze s tim što je u pitanju bilo probno lansiranje, a da bi ono bilo uspešno da je izvedeno s nuklearnom bojevom glavom.

    Britanski “San” preneo je da se ministar odbrane Grent Šeps nalazio u Vengardu tokom lansiranja.

    Ovo predstavlja drugo neuspešno lansiranje “Trajdenta” zaredom za britansku Kraljevsku mornaricu, nakon problema sa probnim ispaljivanjem 2016.

  • Ročišta Dodiku i Lukiću zakazana za 6. mart u isto vrijeme

    Ročišta Dodiku i Lukiću zakazana za 6. mart u isto vrijeme

    Ročišta u procesima koji se pred Sudom BiH vode protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, zakazana su za 6. mart u isto vrijeme, objavio je Sud na svojoj stranici.

    Oba ročišta zakazana su za 13.00 časova u sudnici broj četiri, prenosi Srna.

    Dodiku je na ročištu 5. februara pročitana optužnica, dok je Lukiću pročitana 13. februara.

    Lukićev predmet je od Dodikovog 17. januara razdvojio sudija Suda BiH Mirsad Strika, koji je vodio ovaj proces prije nego što je predmet dodijeljen sudiji Seni Uzunović.

  • Dodik: Država će odlučivati o litijumu, a ne opozicija

    Dodik: Država će odlučivati o litijumu, a ne opozicija

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je protiv eksploatacije litijuma na Majevici, da o tome ništa nije odlučeno i da će se u tom slučaju pitati država, a ne opozicija.

    Dodik je najavio da će ići u Lopare da iznese svoj stav i objasni ljudima, pa ako utvrdi da je to korisno za narod, onda će se zalagati za to, a ako je protiv, zalagaće se za da toga ne bude.

    “Nismo odlučili ništa, ali ćemo pozvati najviše autoritete iz te oblasti i tražićemo razgovore sa ljudima na tom prostoru, a ne sa Nebojšom Vukanovićem koji sve zna“, rekao je Dodik za RTRS i ATV.

    On je pojasnio da je Srpska jako daleko od eksploatacije litijuma. “To je potpuno isprazna priča. Ja sam protiv eksploatacije litijuma. Nije tu samo riječ o litijumu”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da se načelnik opštine Lopare Rado Savić prije nekoliko godina utrkivao da dođu istraživači i da ispitaju to, da nađe partnere da na tome rade, a sada je prvi na liniji borbe protiv toga.

    “Država će na kraju ipak odlučivati o tome, bez ikakvih oklijevanja vezano za opoziciju. Mogu oni da govore šta hoće. Je li Vukota Govedarica stručnjak za litijum?”, rekao je Dodik.

    On je pojasnio da nisu još u cijelosti ni dokazane količine koje se tamo nalaze, nego postoje pretpostavke, ali još mnogo toga što bi trebalo da se uradi, a Srpska treba da osmisli strategiju.

    “Nikakvog zagađenja na tom prostoru neće biti. Nećemo dozvoliti nikakvo narušavanje ekoloških standarda. Niko neće dobiti pravo da eksploatiše rudu, a da nama ostavlja samo zgarište. Umjesto da postignemo konsenzus o tome, našli su se sada neki da pričaju o tome”, pojasno je Dodik.

    On je ukazao da će litijum biti aktuelan 20 ili 30 godina, a poslije toga će se naći neki drugi metali, baterije i proizvodnja, te da baš zbog toga neće se dozvoliti da ovaj prostor bude zloupotrijebljen.

    On je istakao da litijum ne smije da napravi siromašnim ljude sa tog prostora, u opštini za koju je poznato da ima mnogo klizišta, te dodao da je Srpska izdvojila ogroman novac da se sanira taj nestabilni prostor, oštećene kuće i slično.

    “Ako vidimo da to nije ta priča koja može da pruži garanciju za očuvanje ekologije, da bude ekonomski isplativo, to onda nećemo ni raditi. Ako bude ekologija ispoštovana i ekonomski isplativo, onda ćemo raditi”, rekao je Dodik.

    On je rekao da opoziciji ništa neće proći, jer je sve što rade glupo, te upitao šta je cilj peticije.

    Dodik: Privilegija sresti Putina
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je privilegija sresti ruskog predsjednika Vladimira Putina, šta god rekli na Zapadu.

    “Putin ima pozitivan odnos prema svom narodu i državi, brani svoj subjektivitet, suverenitet i slobodu ruskog naroda, te ima puno razumijevanje za sve prijatelje, bez obzira odakle došli”, rekao je Dodik večeras u Kazanju.

    Dodik je podsjetio da kada god je razgovarao sa Putinom, nikada nije rekao da treba da se podijeli BiH, već je rekao da poštuje teritorijalni suverenitet i integritet BiH, ali da su bošnjački političari puni priče kako treba uvesti sankcije Rusiji.

    On je napomenuo da njemački kancelar Olaf Šolc nikada nije zvao političare iz BiH da pričaju o mišljenju NJemačke da treba uvesti sankcije Rusiji, već pošalje poruku putem ambasadora da BiH to treba da uradi bez ikakvog objašnjenja.

    “To neće dobiti i to je nemoguće”, poručio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da sve što se do sada desilo u pogledu usvajanja “evropskih” zakona na nivou BiH, bilo je uz podršku i pristup zvaničnika iz Republike Srpske, ali da stalno postoje male prevare od sastanka u Laktašima.

    “Američki ambasador /Majkl/ Marfi dođe i kaže, ja se ne slažem sa vašim dogovorom. Onda oni promijene i sve slažu samo zbog jednog Marfija”, istakao je Dodik.

    Dodik je rekao da nije sporno donošenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih organizacija, ali da su oni razvalili i taj dogovor da se ovaj zakon donese u paketu sa preostala dva zakona.

    “Nismo ni došli u Banjaluku, a oni su odmah pritiskali da se ovaj Zakon donese, pa su inscenirali kako zovu ovi ili oni, a sve u namjeri da ja kažem evo nećemo glasati i da kažu evo Dodik je za finansiranje terorističkih organizacija“, pojasnio je Dodik.

    Dodik je rekao da imaju dogovoren zakon o sudu BiH, prema kojem je sjedište Apelacionog odjeljenja Banjaluka.

    “Mi smo spremi prihvatiti ovaj zakon, a ako nema toga, neće dobiti ništa”, poručio je Dodik.

    Dodik je najavio da će mađarski premijer Viktor Orban do kraja marta posjetiti Republiku Srpsku.

  • Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da smatra da je preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni bio hrabar, ali da nije trebalo da se vrati u Rusiju.

    “Navaljni je bio veoma hrabar. Mogao je da ostane van zemlje. Iskreno, vjerovatno bi bilo mnogo bolje da se držao podalje i pričao van zemlje umjesto da se vrati, jer su ljudi mislili da bi to moglo da se desi i desilo se. I to je užasna stvar”, rekao je Tramp tokom intervjua u gradskoj vijećnici u Južnoj Karolini, prenosi Tanjug.

    Tramp je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Američki predsjednik Džozef Bajden osudio je bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog toga što nije okrivio ruskog lidera Vladimira Putina za smrt opozicionara Alekseja Navaljnog.

    “Zašto Tramp uvijek krivi Ameriku? Tramp i drugi Republikanci odbijaju da pozovu Putina na odgovornost za smrt (Navaljnog). Putin je odgovoran za njegovu smrt. Zašto Tramp ne može to da kaže?”, poručio je Bajden, prenosi Tanjug.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsjednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    On je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svjesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svijest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Prelomna godina za Trgovsku goru

    Prelomna godina za Trgovsku goru

    Studija uticaja na životnu sredinu za Trgovsku goru planirano je da bude gotova do kraja 2024. godine, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

    “Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao službeno tijelo koje sprovodi postupak procjene uticaja zahvata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na okolinu, objavilo je 7. septembra 2023. godine na svojim stranicama uputstvo o sadržaju studije o uticaju zahvata na okolinu za Centar, na osnovu kojeg je i službeno započela izrada studije uticaja na okolinu. U skladu sa terminskim planom sprovođenje projekta uspostave Centra planirano je da studija bude gotova do kraja 2024. godine, a datum njenog upućivanja u javnu raspravu će odrediti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja po zaprimanju i pregledu iste”, naveli su iz ovog fonda.

    Inače, ovaj dokument je najbitniji u cijelom slučaju “Trgovska gora”, te će Hrvatska njime prikazati da li po njihovom mišljenju ima negativnih uticaja na životnu sredinu, što će odrediti da li će doći do izgradnje skladišta nuklearnog i drugih otpada na granici sa BiH.

    Josip Lebenger, direktor Fonda NEK, ranije je rekao da očekuje da će studija biti završena u prvom dijelu ove godine, te da je 50 odsto studije već urađeno.

    Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima za Trgovsku goru, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od najbitnijih dokumenata u ovom slučaju, te da treba dobro da razmotrimo sve što bude objavljeno u njemu.

    “Kompetentni ljudi, svako iz svoje oblasti, treba da u tom dokumentu razmotre i vide je li to u skladu sa međunarodnim standardima, da li su naše primjedbe na sadržaj uvažene i da damo što je moguće prije naše mišljenje, odnosno da Hrvatska uključi i nas, posebno u fazu sigurnosne studije i projektne dokumentacija objekta”, istakao je Dizdarević.

    Na pitanje da li će BiH raditi studiju uticaja na životnu sredinu, Dizdarević odgovara da ćemo mi imati svoju studiju koju već rade zadužene entitetske institucije po fazama, ali da se još ne zna okvirni datum kada će ta istraživanja biti objedinjena u jedan dokument.

    “Prioritet je ono što sam i ranije govorio, a to su politički pregovori. Da znamo da li je to konačno ili može otpad ostati u Sloveniji (NE Krško). Drugo je da tražimo tehničku dokumentaciju i bilo šta što vidimo da će negativno uticati na nas tražimo razjašnjenje, da se to riješi ili odustane od toga. Oni su napisali da će razmotriti negativan uticaj na BiH u vanrednim okolnostima. Mi tražimo da to bude u redovnim, jer mi imamo već negativne socio-ekonomske uticaje na bh. stranu”, naglasio je Dizdarević.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada i član Ekspertskog tima, kazao je da Hrvatska još jednom potvrđuje informaciju koju smo imali, a to je da je 2024. godina prelomna u slučaju “Trgovska gora”.

    “Godina kada obje strane treba da stave rezultate svih svojih istraživanja i analiza na jedan sto. Bosna i Hercegovina još nema spremnu argumentaciju o negativnim prekograničnim uticajima i to je nešto za šta neko morati snositi odgovornost i prije objavljivanja studije. Previše je vremena izgubljeno, protesti će očigledno daleko brže doći nego što smo svi mi mogli i pretpostaviti”, istakao je Crnković.

    Podsjećamo, lokacija potencijalne izgradnje skladišta nuklearnog i drugih otpada na Trgovskoj gori se nalazi na oko 850 metara vazdušnom linijom od opštine Novi Grad i ugrožava više od 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une.

  • “Zaključavanje” cijena u BiH presipanje iz šupljeg u prazno

    Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo “zaključavanje” neće riješiti potrošačke probleme.

    Nadležni u Republici Srpskoj nedavno su zaprijetili “brutalnim” inspekcijama svima onima koji su nepotrebno digli cijene određene robe i usluga usljed podizanja minimalca, a početkom ove sedmice predložili su pekarima i da snize cijene hljeba.

    Dok se čeka epilog njihovog zahtjeva, i koliko god da su hljeb i brašno važni, jasno je da priča o ovoj temi ne bi smjela da se vrti samo oko ove prehrambene namirnice, već da bi se, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, morala usmjeriti na konkretnije državne korake, i podsjećaju ne samo na akcije “Društveno odgovorni” u Srpskoj ili “Zaključane cijene” u Federaciji BiH, koje će vrijediti samo neko vrijeme, nakon čega će opet uslijediti ono – snalazi se kako ko može.

    Potrošači u BiH se s pravom pitaju kako to da globalne cijene hrane nastavljaju padati (žitarice, meso), a da se to ne vidi na domaćim rafovima. Naprotiv!

    Cijene gotovo svih vrsta mesa u BiH odavno su premašile ranije statistike čak i za nekoliko maraka po kilogramu (poput junetine ili piletine).

    Pa i kada govorimo o hljebu, uzećemo samo da jedan kilogram (zavisno od vrste) košta oko 3,50 KM, pa čak i više. Takođe, teško je zaboraviti i cijene litre ulja koje su čak premašivale i četiri marke, dok su sada jeftinije u prosjeku za nekoliko desetina feninga. Mlijeko u trgovinama i dalje košta više od dvije KM, a pitajte samo proizvođače na selu za koliko to isto mlijeko prodaju distributerima. Slično je i sa mliječnim proizvodima poput sira i kajmaka, te jajima (koja se po komadu rijetko mogu naći jeftinija od pola marke). So je poskupjela za minimum pola KM, a više nije ista ni cijena pojedinih vrsta obične vode.

    “Statistička cijena jednog bušela žita (oko 25-26 kg žita) danas iznosi 6,34 dolara, dok je u 2023. godini koštao 7,22 dolara, a u 2022. godini 9,52 dolara”, pojašnjava kroz statistiku Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji na ovom primjeru želi poručiti da poskupljenja pekarskih proizvoda u prethodnom periodu nisu bila opravdana.

    Osvrćući se potom na kompletnu priču, on navodi da su cijene svježeg domaćeg mesa u evidentnom porastu, što dijelom znači da je afrička kuga uzela svoj danak. A kao još jedan od primjera udara na potrošačke džepove Srdić izdvaja i takozvanu šrinkflaciju, odnosno smanjene gramaže na proizvode.

    “Znamo da su čokolade odavno pale sa 100 na 80 grama, čak i niže, džem takođe sa 500 grama na 385 grama. Toalet-papir je prema svjetskim statistikama poskupio za više od 35 odsto u odnosu na januar prošle godine. A statistika kaže da će potrošači prije promijeniti proizvođača nego manju ambalažu”, dodao je Srdić za “Nezavisne”.

    Njegov kolega Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara podsjeća da je BiH tržišna ekonomija, da uvozimo gotovo 80 odsto hrane koju konzumiramo i da je ograničavanje cijena isključivo rezultat dobre volje trgovaca i ministarstava.

    “Ali, to što sve poskupljuje, možemo govoriti o pasivnosti države u proteklom vremenu bez fiskalne reforme, poreske reforme, bez kvalitetnih subvencija u poljoprivredi i tržištu hrane. Jasno je da mi imamo novca jer prikupljamo iz godine u godinu sve više, ali je jasno i da je hrana problem jer jedna prosječna plaća od 1.300 KM ne može izmiriti troškove hrane za četvoročlanu obitelj”, kaže Bago.

    Dodaje da “zaključavanje” cijena pojedinih proizvoda neće riješiti probleme.

    “Recimo, mi smo u Mostaru imali poskupljenje vode i sve ono što bismo možda uštedjeli na tim ‘zaključanim’ proizvodima potrošili smo na vodu. Još ako poskupe gorivo, struja, školarine, vrtići… Dakle, potrošačima raste iznos potrošačke korpe jer s jedne strane uštede na jednom, ali potroše na drugom”, naglašava Bago.

    On u daljem razgovoru za “Nezavisne” kaže i kako su povećanje minimalca u Srpskoj te proračunska davanja u FBiH isključivo populističke mjere.

    “Institucijama je ovako najljepše. Svake godine se pune proračuni, obaramo rekorde, a sa druge strane nema jasnog i transparentnog povrata tog novca, u vidu subvencioniranja obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede. To je osnovni razlog nezadovoljstva potrošača”, zaključio je Bago.

    Kada su u pitanju ekonomske reforme, Ermin Cero, stručnjak iz Sarajeva, ističe da je rješenje u makroekonomskim mjerama, koje će podržati aktivnosti koje dodaju vrijednost i redukovanje onih koje se smatraju neefikasnim ili čak neproduktivnim.

    “To je u BiH prekomjerna birokratija ili nepotrebna administracija”, smatra Cero.

  • Vučić: U novi pokret trebalo bi da uđu svi koji su za zaštitu nacionalnih interesa

    Vučić: U novi pokret trebalo bi da uđu svi koji su za zaštitu nacionalnih interesa

    Predsjedik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da od ponedjeljka, 26. februara, počinju konsultacije o novoj vladi sa svima koji hoće da razgovaraju.

    Vučić je naveo da će poslije toga biti spreman da odredi mandatara i nada se da će ta postupak biti završen relativno brzo.

    • Sada kada su mandati u Narodnoj skupštini verifikovani i uveren sam da taj posao možemo da uradimo relativno brzo i potpuno efikasno – rekao je Vučić za RTS.

    On je ponovio da će se, ukoliko SNS i SPS ne budu imali legitimnu većinu, ići na nove beogradske izbore.

    Ponovio je da će, ukoliko se ne usaglase sa listom profesora Branimira Nestorovića “Mi – glas iz naroda” to značiti nove izbore.

    • 1. marta znaćemo da li će biti beogradskih izbora – naglasio je predsednik Srbije.

    Komentarišući zahtjeve za međunardnu istragu izbora održanih 17. decembra, Vučić kaže da su u Srbiji nadležni njeni organi, jer je Srbija nezavisna i suverena zemlja.

    Vučić je rekao da je idejni tvorac Pokreta za državu i narod. Ukazao je da će za četiri godine biti velike nestašice gasa, a da će biti i problema sa naftom. Postavio je pitanje šta će Srbija po tom pitanju da radi i rekao da “ide vještačka inteligencija”.

    • Pokret mora da bude nešto što mora da razumije da je zaštita državnih i nacionalnih interesa od vitalnog značaja za našu zemlju. To je pokret u koji treba da uđu svi koji žele – rekao je Vučić.

    Podvukao je da ga interesuje samo Srbija.

    • Da sačuvamo zemlju, da ne pokleknemo po pitanju Kosova i Metohije, prije svega po pitanju ulaska u UN – rekao je Vučić.

    Kaže da je Pokret za državu i narod važan i da mora dobro da razumije šta su praktični interesi Srbije.

    • Dajte da se borimo za zemlju svakog dana, da dobijemo najviše što možemo i da izgubimo najmanje što moramo – rekao je Vučić.
  • Ćirilično slovo u novom banjalučkom parku košta 8.500 KM

    Ćirilično slovo u novom banjalučkom parku košta 8.500 KM

    Najveći grad Srpske dobiće Ćirilični park na atraktivnoj lokaciji, popularnom „Kupusištu“ što je dobar putokaz kako trebamo voditi računa o pismu koje su utemeljili Ćirilo i Metodije, ali i o zelenilu, ekologiji i zaštiti životne sredine.

    Ovo mjesto, ukrašeno sa 30 kreativno osmišljenih azbučnih slova, biće idelano za druženje i dječiju graju.

    Kako saznaje „Glas Srpske“, svakodnevno se javljaju pojedinci i firme koji žele postati zadužbinari, a jedno slovo košta 8.500 maraka.

    Planirano je da na svakom slovu bude postavljena pločica sa imenom donatora.

    Dekan Filološkog fakulteta u Banjaluci Biljana Babić kazala je za „Glas“ da je raduje prisustvo ćirilice u javnom prostoru, te da je ovaj park najbolji primjer za to.

    – Nadamo se da će Ćirilični park dati povoda i drugima da krenu ovim putem. Sve nas na fakultetu obradovala je ovakva informacija, jer vodimo računa o našem pismu – rekla je Babićeva.

  • Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Pad Avdejevke, smrt Navaljnog, slabost Zapada i neslanje pomoći Ukrajini prete potpunom transformacijom najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svetskog rata.

    Ali, kako piše CNN, na štetu Ukrajine.

    Ta američka medijska kuća navodi da su i na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji upozorenja da bi Ukrajina mogla doživeti kolaps na prvoj liniji fronta ako Kongres SAD nastave da blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara, postala gorka stvarnost.

    Obećanja i retorika sa Minhenske konferencije do sada su slabo urodili plodom. Ukrajina gubi ljude i zemlju i to je neposredna i okrutna realnost, a nakon meseci zastoja, mogućnost sveobuhvatnih i dramatičnih promena na prvim linijama je sasvim realna, navodi se u analizi CNN-a.

    Užasna smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, ističe se dalje, znači da je brutalnost režima ruskog predsednika Vladimira Putina dodatno eskalirala, a stvari su sve više jasne i evropskim zvaničnicima, koji su strahovali da će zapadno zajedništvo biti opterećeno sumnjama u privrženost Donalda Trampa NATO savezu u njegovom mogućem drugom mandatu u Beloj kući.

    Ukrajina je objavila povlačenje iz Avdejevke nakon više meseci ogromnog pritiska Rusije, što je odluka možda donesena zbog političke realnosti.

    Naime, tvrdoglava odbrana Bahmuta, još jednog grada na istočnom frontu, za koji je Moskva, uprkos njegovoj krajnje ograničenoj strateškoj važnosti, bila spremna da “potroši” desetine hiljada života, kako tvrde kritičari ukrajinske politike, koštala je Kijev resursa koje je bilo bolje iskoristiti za kontraofanzivu na jugu zemlje prošlog leta.

    Ali kontraofanziva je propala, a arhitekta te propale letnje operacije general Valerij Zalužni zamenjen prvim zamenikom Oleksandrom Sirskim.

    U svakom slučaju, Sirski je taj koji mora da zameni gotovo kultnog zapovednika, vrlo popularnog među vojnicima i civilima, u vreme kada Ukrajina posrće na svim frontovima. On nema vremena za pripremu ili preispitivanje.

    Prema nekim analizama, njegovo povlačenje iz Avdejevke možda je pokušaj da pokaže zaštitnički odnos prema životima vojnika, što je nešto na šta ne upućuje njegova reputacija nepopustljivog čoveka i zapovednika.

    Kijev se sada suočava s ruskom navalom na mnogim linijama fronta.

    Nakon Avdejevke, mogli bi da pokušaju da osvoje i druga okolna sela, iako pad ovog železničkog čvorišta omogućuje jedinicama Kremlja i vazdušnim snagama da se rasporede za borbe na drugim područjima.

    To bi, kako naovdi CNN, mogao biti Vuledar na jugu zemlje. Na zapadu, jedan od glavnih uspeha prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive Robotine takođe su pod pretnjom.

    Takođe, ruski vojni blogeri govore o punom napadu na istočni bok, a ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da su ga odbili. Postoji pritisak i u blizini Kupjanska, na rubovima Harkova, a takođe bi moglo doći do još jednog ruskog proboja oko Bahmuta.

    Uticaj oklevanja u Kongresu već je sada katastrofalan. Moguće uverenje nekih neinformisanih republikanaca da će se Putin, ako se Ukrajina dovoljno ignoriše, zaustaviti i odustati, pokazalo se kao zabluda u nekoliko poslednjih sedmica.

    Kremlj neće stati, a Ukrajina će bez zapadne pomoći u milijardama nastaviti da slabi. Rat neće nestati, a odluke s kojima će se Zapad suočiti u nadolazećim mesecima neće biti dovoljne bez obzira na to da li je spreman da nastavi s mizernom pomoći oko koje se trenutno dvoumi. Umesto toga, Zapad bi se mogao suočiti s većim egzistencijalnim pitanjima o pružanju mnogo veće pomoći, vrlo hitno, kako bi se sprečilo da ukrajinski rat postane evropski.