VRBAS Media

Autor: INFO

  • Prihod Sueckog kanala prepolovljen

    Prihod Sueckog kanala prepolovljen

    Egipatski predsjednik Abdel Fatah Al Sisi rekao je danas da su prihodi Sueckog kanala pali na polovinu ove godine zbog uticaja napada Huta na brodove.

    Govoreći o efektu rata između Izraela i Hamasa i drugih prekograničnih trvenja koje je taj sukob izazvao, Al Sisi je rekao da je “Suecki kanal, koji je Egiptu donosio skoro 10 milijardi godišnje”, sada spao po prihodima za 40 do 50 procenata a Egipat mora da nastavi da izlazi u susret svojim finansijskim obavezama sa “kompanijama i partnerima”, prenosi Teletrejder.

    On je o tome govorio tokom konferencije sa naftnim kompanijama na događaju Egipatski enbergetski šou (EGYPES) 2024 koji se održava u Kairu a trajaće do srijede.

  • Roditelji traže sastanak, gradske vlasti ćute

    Roditelji traže sastanak, gradske vlasti ćute

    Iščekujući sjednicu Skupštine grada, ali i da gradske vlasti konačno zakažu dugo očekivani sastanak, roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće ne sjede skrštenih ruku, već planiraju naredne korake u borbi za prava svojih mališana.
    Predstavnik roditelja Branko Crnogorac rekao je za “Glas Srpske” da su zakucali na vrata Kancelarije ombudsmana BiH te očekuju da će narednih dana ova institucija pokrenuti proces.

    Izjednačavanje subvencije za mališane koji idu u privatna obdaništa je neophodno, a priča o izgradnji novih vrtića je na dugom štapu i zašto naša djeca do tada da budu diskriminisana – rekao je Crnogorac.

    On je ponovio da predstavnici grada ne prepoznaju potrebu za jednakošću djece, što su, kako kaže, pokazali i u posljednjim medijskim nastupima.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković navodi da Gradska uprava sufinansira privatne vrtiće, a nije se osvrnuo na inicijativu roditelja djece u privatnim vrtićima, na predmet njihovog protesta, niti na brojnost grupe koja je taj zahtjev podnijela i čiji predstavnici već mjesec traže priliku da o tome sa njim porazgovaraju – kazao je Crnogorac.

    On je napomenuo da odbijanjem sastanka gradske vlasti šalju lošu poruku.

    Ovakvim ponašanjem gradonačelnika i najbližeg kruga njegovih saradnika diskriminacija djece u privatnim predškolskim ustanovama prenosi se i na njihove roditelje, koji ovim odbijanjem postaju žrtve institucionalnog nasilja. Naposljetku, svim građanima šalje se poruka da se ozbiljnim društvenim pitanjima pristupa selektivno i bez osjećaja za zakonitost i etičnost postupaka nadležnih organa – istakao je Crnogorac.

    On je rekao da gradske vlasti stalno naglašavaju da roditelji prvi put dobijaju subvencije, bez osvrta na izdvajanja za djecu u javnim vrtićima.

    Ovim stvaraju društveni jaz između podnosilaca zahtjeva i ostalog stanovništva, naročito onih koji polažu pravo na čitav niz naknada koje im zakonski pripadaju – istakao je Crnogorac.

    Objasnio je da je za jedno dijete ta razlika 280 maraka u pogledu sredstava koja se iz gradske kase izdvajaju za boravak u predškolskim ustanovama.

    Za dvoje djece to je u prosjeku 350, a za troje više od 500 maraka. Još veća razlika javlja se u situaciji kada se za jedno dijete mora plaćati i produženi boravak. Međutim, i dalje insistiramo na tome da nije u pitanju egzaktan iznos novca, već princip jednakosti – kazao je Crnogorac.

    Komentarišući gradonačelnikovu izjavu da će sa povećanjem subvencija porodica sa dvoje djece u vrtiću za godinu dobiti od Gradske uprave 2.500 KM, Crnogorac ističe da roditelji neće biti na dobitku. Naprotiv.

    Ne pominje se koliko je zbog novih cijena, koje su formirale privatne predškolske ustanove, povećan udar na kućni budžet roditelja. Nažalost, ovim subvencijama roditelji neće dobiti ništa. Naprotiv, oni će biti u gubitku tih 2.500 maraka i to u najboljem slučaju – rekao je Crnogorac.

    Prema njegovim riječima, roditelji danima pokušavaju da dogovore sastanak sa gradonačelnikom, međutim, kako ističe, bezuspješno.

    Kabinet gradonačelnika smo pozvali na desetine puta, ali smo samo dva puta dobili odgovor i to da će nam se gradonačelnik javiti kad bude u prilici, što se još nije dogodilo – rekao je Crnogorac.

    S druge strane, Stanivuković je istakao da ne izbjegava roditelje te da je neophodno još vremena za usaglašavanje. On je naglasio da je za tri godine od nula do 100 ogroman pomak.

    Pozivam roditelje da poštuju ono što grad može, naše kapacitete. Ja ću svakako razgovarati sa roditeljima. Poručujem im da ćemo upriličiti taj sastanak. Ne želim da taj sastanak pređe u neku vrstu rasprave, prepucavanja, nelagode, kao što je bio sa gradskim menadžerom – naglasio je Stanivuković.

    “Ninkovića držimo za riječ”
    Što se sastanaka sa predstavnicima Skupštine tiče, Crnogorac kaže da se nadaju da će ispuniti obećanja.

    Vidjećemo sada šta je sa ovim obećanjima gradske Skupštine, mada je jasno da oni ne mogu trenutno mnogo toga da urade, jer i oni zavise od nekih poteza Gradske uprave, ali držimo ih za riječ. Držimo gospodina Ninkovića za riječ da će na prvoj sjednici na kojoj to bude bilo moguće postaviti tu tačku dnevnog reda i da će obezbijediti skupštinsku većinu koja će to izglasati – ističe Crnogorac.

    Inače, naredna sjednica, i to redovna, zakazana je za 27. februar.

  • Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Mislim da je to najbolji primjer paradoksalne situacije u kojoj mi živimo, kada govorimo uopšte o političkim odnosima, kao i evropskom putu BiH i namjeri da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Rekao je ovo drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP).

    Zvizdić je prokomentarisao posjetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Bjelorusiji.

    – Dodik je u posjeti kod čovjeka koji na jedan neprimjeren antidemokratski način vlada Bjelorusijom. Dodik je inače ljubitelj takvih autokratskih režima. Najavio je da poslije Lukašenka, ide u Kremlj. Upravo nas iz Minska na dnevnoj bazi obavještava da je on najveći zagovornik evropskih integracija dok pravi ekonomsku i drugu saradnju sa čovjekom koji je jedan od podržavaoca onoga što se trenutno dešava u Ukrajini, a to je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu – rekao je Zvizdić, pa nastavio:

    – Mislim da je posjeta Minsku i posjeta Kremlju u potpunoj suprotnosti sa evropskim tendencijama BiH i namjerama da dalje demokratizujemo BiH i da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Dodik je potpisao “bilateralni sporazum o saradnji Republike Srpske i Bjelorusije”, što je Zvizdić, takođe, prokomentarisao.

    – Pošto Dodik još uvijek živi u toj fikciji koju je sam izmislio da je on predsjednik “nezavisne i samostalne države Republike Srpske”, iako je riječ o jednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici unutar nezavisne i međunarodno priznate BiH, naravno da nema nikakvo pravo da potpisuje nikakve međunarodne državne sporazume – rekao je Zvizdić, pa dodao:

    – Međudržavne sporazume može pokrenuti samo Savjet ministara BiH i on mora proći ratifikaciju u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini. Naravno mogu postojati određeni sporazumi o određenim investicijama i jednoj vrsti ekonomsko-privredne saradnje, ali čini mi se da sve aktivnosti Milorada Dodika unazad godinu i ostaju upravo na tom nivou.

    Zvizdić je komentarisao i najave Dodika o “dolasku velikin novčanih sredstava iz Mađarske”.

    – On je najavljivao dolazak velikih novčanih sredstava iz Mađarske, a došlo je nekih 10-15 traktora. Vidimo da sada isto tako najavljuje poljoprivrednu mehanizaciju. To bjesomučno traganje za novcem, ostaje bez rezultata. Republika Srpska i Dodik ne mogu naći novac u Mađarskoj, ni u Bjelorusiji, ni u Rusiji, ni u bilo kojoj državi – priča Zvizdić, pa nastavlja:

    – Jedino što mu preostaje je prihvatanje evropskih vrijednosti, kako bi realne i stvarne investicije počele dolaziti iz Evropske unije. To je doza blakog optimizma da će BiH uspjeti usvojiti zakone koji su postavljeni kao preduslov za otvaranje u martu ove godine.

    Kao ključnu stvar naveo je put BiH ka članstvu u NATO.

    – To je najvažniji vanjsko-politički priotitet BiH, jer je to sinonim za permanentan mir i trajnu sigurnost koja je neophodan uslov za bilo kakav politički, ekonomski ili društveni razvoj. Dolazak ministara zemalja članica NATO, zatim dolazak generalnog sekretara NATO, brojne aktivnosti koje su planirane u sklopu posebnog programa bude nadu da će naš put u NATO u narednom periodu biti ubrzan i da će sasvim sigurno, uprkos određenim protivljenjima u zemlji, doći trenutak kada će BiH biti punopravna članica NATO saveza – komentariše Zvizdić, pa zaključuje:

    – Što se tiče Minhenske bezbjednosne konferencije, to je jedna od najetabliranijih konferencija tog tipa koja okuplja veliki broj poslanika iz cijelog svijeta. Razgovaralo se o vrlo važnim temama, o Zapadnom Balkanu. Imamo ponovo identične poruke da su vrata Evropske unije otvorena, ali da naravno zemlje Zapadnog Balkana moraju obaviti svoju domaću zadaću kada govorimo o prihvatanju pravne imovine. Mislim da je svima jasno da je otvaranje pregovora za BiH jedan od ključnim momenata na putu evropskih integracija i radi očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, prenosi Bosnainfo.

  • Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Poslije odluke Predsjedništva BiH o otvaranju pregovora s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) i nakon usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ostala su još dva neformalna uslova čijim ispunjavanjem se BiH u martu može nadati odluci o otvaranju pregovora sa EU.

    Upitanju su novi zakon o sukobu interesa u institucijama BiH i zakon o sudu ili sudovima BiH. Ni jedan od tih akata, za sada, nije izašao iz Savjeta ministara, odnosno nije stigao u Parlamentarnu skupštinu.

    Naravno, u okviru 14 prioriteta iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, BiH ima mnogo više da uradi, ali su iz Brisela stigli signali o spuštanju letvice kako bi se BiH pomjerila sa mrtve tačke na EU putu. Posebno nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS BiH.

    Spuštena letvica
    – Potrebno nam je da vidimo usvajanja zakona vezanih za demokratiju i vladavinu prava. Aktivnosti treba da krenu od zakona o sudovima, suzbijanja sukoba interesa, borbe protiv pranja novca – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon den Lajen prilikom posjete Sarajevu u januaru.

    Naravno, ništa ne može da prođe ni bez uslovljavanja iz BiH, pa tako Hrvati odnosno HDZ BiH traži da se u paketu rješava i pitanje Izbornog zakona BiH, dok srpska strana insistira na reformi pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH, koji je se takođe nalazi na listi 14 prioriteta za BiH.

    I dok se domaća i evropska birokratija i politika bave svojim dijelom posla, postavlja se pitanje da li su “evropski zakoni” samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, ili će njihova primjena suštinski poboljšati stanje ljudskih prava i sloboda u BiH, smanjiti korupciju i sukob interesa, te pomoći da se pravosuđe iščupa iz gliba političkog uticaja.

    – Ukoliko BiH ne ispuni sve te zahtjeve, neće ući u EU, odnosno neće ući u sljedeću fazu pridruživanja EU. Generalno gledano, u pogledu demokratije i ljudskih prava i sloboda, evropski zakoni se u većini slučajeva pokazuju kao bolji od naših. Uvijek insistiraju na većoj transparentnosti, na težnji ka smanjenju korupcije. E, sada, mi smo stručnjaci u tome da i najbolji zakon u praksi provedemo na najgori mogući način, tako da sve ono čega pokušavamo da se riješimo, kao društvo, ostane i dalje na snazi – upozorava advokatica Jovana Kisin Zagajac.

    Osim toga, dodaje ona, prilikom prihvatanja bilo kakvog novog zakonodavnog okvira, treba imati u vidu koncept BiH i njen specifičan način funkcionisanja.

    – Znalo se desiti da na brzinu neki zakon prođe, a da se naknadno ispostavi da je on teško provodiv ili neprovodiv. Insistiranje na zakonima iz oblasti reforme pravosuđa je u stvari produkt katastrofalnih rezultata iz svih mogućih izvještaja koji se odnose na pravosuđe u BiH, posljednjih skoro 10 godina – kaže ona za Srpskainfo.

    Blagovčanin: Manje vremena za demagogiju
    Izvršni direktor Trnsparensi internešenel u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da je usvajanje pomenutih zakona višestruko i nedvosmisleno važno za napredak BiH. Jer, dodaje Blagovčanin, poznato je da se zakoni koje od BiH zahtijeva Brisel u značajnoj mjeri tiču i jačanja vladavine prava, jačanja ljudskih prava, unapređenja izbornog sistema…

    – Naravno, usvajanje ovih zakona je samo prvi korak koji treba da stvori zakonske pretpostavke i njihova suštinska implementacija bi trebalo da donese unapređenje stanja. Međutim, jednako tako je važno da BiH dobije otvaranje pregovora, a time i pristup sredstvima koja je EU namijenila za BiH. Vidimo da je sada prioritetan tzv. Plan rasta i da je u toku izrada projekata od strane BiH koji će biti adresirani kroz taj plan – kaže Blagovčanin za Srpskainfo.

    On ističe još jedan važan aspekt u ovoj priči. Smatra da bi otvaranje pregovora dovelo do promjene kompletne političke dinamike u BiH.

    – Osim što je politički važno, to je toliko veliki posao da bi javne institucije svih nivoa morale da se uključe. I prosto mi se čini da ne bismo imali vremena za razne demagoške priče kao što je to sada slučaj – zaključuje Blagovčanin.

    Inače, BiH već ima zakon o sukobu interesa, po mnogima veoma loš, dok bi zakon o sudu trebalo da nam donese novu pravosudnu instituciju na nivou BiH – apelacioni sud. Što je, kako tvrde opozicionari, drugo ime za vrhovni sud BiH. U javnosti, koplja se lome oko toga da li će njegovo sjedište da bude u Banjaluci ili Istočnom Sarajevu, ali mnogo važnije je pitanje da li će moći da odlučuje samo o odlukama Suda BiH ili o odlukama svih sudova u BiH.

    Pekić: Članovi Komisije o sukobu interesa su u sukobu interesa
    Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, kaže da je osnovna manjkavost sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa taj da su poslanici članovi komisije koja odlučuje o sukobu interesa.

    – Pa smo, na kraju krajeva, i mi u svojevrsnom sukobu interesa jer odlučujemo o našim kolegama. Niz je manjkavosti koje se odnose na sam rad Komisije koja ima jednu kancelariju u kojoj sjede ljudi koji su zapravo zaposleni u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Znači, ne vidi se kome ta kancelarija suštinski pripada i ko je nadležan, ko njom organizaciono rukovodi. Drugo, ta komisija nema svoja sredstva i ona se nalazi pri Agenciji, nema mogućnost da objavi odluke na veb stranici… – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da se o novom zakonu priča još od 2018. kada su ga u parlamentarnu proceduru uputili poslanici stranaka “trojke”, koje su tada bile dio opozicije, a sada su dio vlasti na nivou BiH.

    – Taj zakon nije prošao zbog opstrukcija iz SNSD i HDZ, koji su tada i sada u vlasti, pa je baš zanimljivo da vidimo kako će sadašnja vlast u zajedničkim institucijama odgovoriti ovom zahtjevu, da se ispoštuju evropski standardi u odlučivanju o sukobu interesa – dodaje Pekićeva.

    Ističe da se u političkim krugovima priča o tome da će se novi zakon odnositi samo na nivo BiH, odnosno na budžet BiH. A sada, objašnjava Mira Pekić, sukob interesa podrazumijeva da funkcioner BiH ili njegov bliski srodnik ne može da ima finansijski interes i da radi sa budžetima bilo kog nivoa vlasti. Prema njenom mišljenju, tu odredbu treba zadržati, za razliku od mnogih drugih u sadašnjem zakonu.

    – Komisiju treba da čine stručna lica koja znaju svoj posao, ali bez stranačke pripadnosti. Mora se obezbijediti kvalitetan odabir. S druge strane, sankcije kod sukoba interesa su sada toliko blage da nikom ne pada na pamet da poštuje zakon. Sankcije koje mogu da uozbilje zakon su da se nekom onemogući ponovno kandidovanje, da ga se pozove da vrati mandat, ili da ne bude imenovan. Vidimo da u drugim državama, zbog mnogo manjeg sukoba interesa nego što mi imamo, ljudi podnose ostavke – poručuje Pekićeva.

  • Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da su izmjene Izbornog zakona potrebne, kao i da treba demotivisati bošnjački narod da glasa za člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Treba malo ukloniti želju mnogobrojnijeg naroda da bira ili glasa za hrvatskog člana Predsjedništva 2026. godine. Vrlo simbolična izmjena. To su tri dopune kako demotivisati bošnjački narod da ciljano glasa za hrvatskog člana Predsjedništva. Svako normalan će to prihvatiti – rekao je Čović, pa dodao:

    – To što traže Hrvati je minimum minimuma, piše RTRS.

    Čović je prokomentarisao svoje prisustvo promociji knjige ratnog zločinca Valentina Ćorića koja je nedavno održana u Mostaru, zbog koje je dobio brojne kritike, rekao da je on predstavnik Hrvata i da je to njegova obaveza.

    Istakao je da mu je zanimljivo koliko su predstavnici međunarodne zajednice i bošnjačke javnosti posvetili pažnju njegovom pojavljivanju na promociji knjige Valentina Ćorića.

    – Kada negdje idete kao na ovu emisiju idete svjesno. Naravno da nisam želio izbjeći. Ja Valentina znam prije rata, u ratu i poslije rata i opet to nije ključna stvar zašto sam došao. Ja sam predsjednik Hrvatskog narodnog sabora. Jedno od ključnih stvari u strategiji HNS je očuvanje vjerodostojnosti o otadžbinskom ratu. Očuvati čast otadžbinskog rata i čast svih naših branilaca – kazao je Čović.

    Dodao je da je rat užasan i razumije svakog ko je povrijeđen u ratu i da je spreman da se izvini za svaku žrtvu, piše Klix.

    – To je Valentin uradio na promociji knjige. Ja sam u Hagu od 1999. godine do 2020. godine bio pet-šest puta, to je moja obaveza. Naših pet predstavnika, nikad šest, sam obišao bar dva puta. To je moja obaveza, ako ste predstavnik hrvatskog naroda, predvodnik politike hrvatskog naroda, morate brinuti o tim ljudima. Moramo razumjeti da ja nisam Dragan Čović kada se pojavim u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače – kazao je Čović.

  • “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    Učestale su kritike na račun predsjednika HDZ BIH Dragana Čovića.

    Nakon južne interkonekcije, izbornog zakona, posljednja, dolazi zbog podrške haškom osuđeniku Valentinu Ćoriću. Dragan Čović na optužbe odgovara, da nema HDZ ne bi bilo ni evropskog puta. Amerikanci nisu baš takvog stava.

    Još jedna direktna kritika na račun Dragana Čovića stigla je iz Američke ambasade u Sarajevu. Ovaj put zbog promocije knjige presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića kojoj je predsjednik HDZ prisustvovao u petak.

    – Čovićeva podrška osuđenom ratnom zločincu suprotna je evropskim vrijednostima za koje se zalaže. Dragan Čović je na promociji knjige u Mostaru odlučio javno odati počast osuđenom ratnom zločincu Valentinu Ćoriću, jednom od zloglasne “hercegbosanske šestorke” koje je ICTY osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Čovićevo javno iskazivanje podrške osuđenom ratnom zločincu je anatema za evropske vrijednosti koje on navodno predstavlja i tvrdi da podržava. Javnoj podršci i veličanju osuđenih ratnih zločinaca sasvim sigurno nema mjesta u “evropskoj BiH za sve” – navedeno je u saopštenju Američke ambasade u BiH.

    Dodatnu uvredu žrtvama daje činjenica da je događaj održan u jednoj od navodno zajedničkih kuturnih ustanova Grada Mostara. Čelnici koji ispovijedaju predanost evropskim vrijednostima ne bi trebali odavati počasti ratnim zločincima i ponovno otvarati stare rane, navedeno je u saopštenju.

    I ranije se Dragan Čović sastajao sa haškim osuđenicima poput Daria Kordića, no ovakvih, direktnih kritika nije bilo. Podsjetimo da je prilikom nedavne posjete BiH, Džejms O'Brajen, pomoćnik američkog državnog sekretara osim za Južnu interkonekciju, Čovića prozvao upravo za stanje u Mostaru koji je i dalje u mnogim segmentima podjeljen grad.

    – Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen evropskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promoviše pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje – rekao je O'Brajen.

    Akademik, politički analitičar Slavo Kukić komentariše “došlo je vrijeme da ne možete više sjediti na dvije stolice”.

    – Biti Evropejac i desna ruka Milorada Dodika. Da li će kritike natjerati Čovića da aterira, vidjećemo, no pitanje je da li stoji i dalje ona Čovićeva, Amerikanci su naši najbliži saveznici. Postoji i ta mogućnost da se uskoro nađe na američkoj crnoj listi i mislim da je to realno. Bilo je nekoliko ozbiljnih kritika prethodnih sedmica – kaže Kukić.

    Kako je Dragan Čović od poželjnog partnera međunarodne zajednice stigao do osobe koja je sve bliže američkoj crnoj listi. Projekat Južne interkonekcije kojim se BiH rješava zavisnosti od ruskog gasa, od američkog je interesa u BiH; kompanija s kojom su radili BH GAS, označena je u tom kontekstu strateškom, zbog čega su Čovićevi pokušaji da se napravi nova sa sjedištem u Mostaru, jednostvano neprihvatljiva. A tu je i Izborni zakon. Paket integriteta i tehničke izmjene da, no za nova pravila za izbor članova Predsjedništva na čemu instistira HDZ neopohodne su izmjene ustava, za to nema vremena, jedinstven je stav američkih ali i evropskih partnera. Čović tvrdi riječ je o neznatnoj izmjeni, međunarodni predstavnici “da ne provode presude Evropkog suda u Strazburu”.

    Da li će blokirati evropski put ukoliko se ne dogovore izmjene koje HDZ traži, u stranci odgovaraju – “HDZ nikada nije ucjenjivao”, piše Klix.

    Uz sve navedeno ne treba zaboraviti da je značajan broj članova napustio ovu stranku, da je osnovan Hrvatski demokratski savez u ZDK da je HDZ ponovo izgubio vladu Livanjskog kantona, i smanjio broj zastupnika u tamnošnoj skupštini. Izgubio načelnika u opštini Vareš. Ne baš dobar početak za lidera HDZ u izbornoj godini. I sve navedeno u očekivanju američkih sankcija.

  • “Nakon pada Avdijevke, Zapad mora da spriječi kolaps Ukrajine”

    “Nakon pada Avdijevke, Zapad mora da spriječi kolaps Ukrajine”

    Trenutno je glavni zadatak SAD i njihovih saveznika u podršci Ukrajini da spreče kolaps Oružanih snaga Ukrajine (VSU).

    Ovo piše američko izdanje Politiko, pozivajući se na neke kongresmene i zvaničnike.

    “Sada je plan, kako je osam američkih poslanika i pet stranih zvaničnika to iznelo ili se žalilo u intervjuima, jednostavno da se spreči kolaps ukrajinske vojske, navodi Politiko.

    Prema rečima autora izdanja, mnogi zapadni zvaničnici i zakonodavci su se trudili da se ne dotiču teme moguće pobede Ukrajine i njenog tajminga. Kako navodi izdanje, o planovima za sprečavanje kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, kao o glavnim, razgovaralo se na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.

    Politiko podseća da se situacija u Ukrajini komplikuje zbog problema sa dodelom američke pomoći, za šta se Bajden zalaže. Međutim, kako piše izdanje, američke vlasti nemaju drugog načina nego da traže od Kongresa da odobri novu pomoć Ukrajini, rekla je potpredsednica SAD Kamala Haris govoreći na konferenciji u Minhenu. Ona je napomenula da Vašington nema plan B u vezi sa daljom podrškom Kijevu.

    Vredi napomenuti da ukrajinska vojska teškom mukom pokušava da zadrži svoje položaje u različitim pravcima, a nedavno je izgubila Avdejevku. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je prelazak AKHZ pod kontrolu ruske vojske. Ovo je najveće utvrđeno područje koje je ukrajinska vojska stvarala na ovom pravcu više od devet godina.

  • Raspoređeno 150.000 vojnika, sprema se završni udar

    Raspoređeno 150.000 vojnika, sprema se završni udar

    Rusi napadaju gotovo celu liniju borbenog dodira, pokušavajući da razvuku snage Oružanih snaga Ukrajine i spreče upotrebu rezervi u jednoj određenoj oblasti.

    Prema navodima “Njujork tajmsa”, opasnost od odbrambenog prodora postoji u pet pravaca odjednom.

    Ruska komanda koncentrisala je veliku vojnu silu, 110.000 vojnika na Kupjanskom i Limanskom pravcu i oko 40.000 u oblasti kod Mariupolja.

    Komanda Oružanih snaga Rusije pokušava da dovede Generalštab Oružanih snaga Ukrajine u situaciju u kojoj svaki manevar rezervi može dovesti do kritične situacije u određenom pravcu sa mogućim prodorom fronta. U ovom trenutku ruske trupe napadaju u pet pravaca, a svaki od njih bi mogao da postane pravac glavnog napada. Sada sve zavisi od komande Oružanih snaga Ukrajine, da li će pogoditi pravac ili ne.

    Ruski generalštab je koncentrisao značajne snage kod Kremene, kod Bahmuta (Časov Jar), kod Avdejevke, Marinke i u oblasti Rabotina. Udar sa daljim kolapsom fronta može uslediti na bilo kom od ovih pravaca. A s obzirom na to da Oružane snage Ukrajine još nisu razvile nijednu liniju odbrane po uzoru na rusku “Surovikinovu liniju“, iako je novac već potrošen, to može dovesti do veoma loših posledica.

    U međuvremenu, neki od “najadekvatnijih“ ukrajinskih izvora pišu da je operacija u Avdejevki pokazala nesposobnost Sirskog i njegovog Generalštaba da planiraju ozbiljne operacije čak i u defanzivi, a da ne govorimo o protivofanzivi.

    Istovremeno, samostalno povlačenje jedinica iz Avdejevke pokazalo je slabost novog glavnokomandujućeg i pravi odnos prema njemu. Moguće je da će neke jedinice jednostavno ignorisati njegova naređenja, što je u sadašnjoj situaciji bremenitoj posledicama ozbiljan problem.

  • Mandić: Rekonstrukcija Vlade najkasnije do ljeta

    Mandić: Rekonstrukcija Vlade najkasnije do ljeta

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da bi najkasnije do ljeta trebalo da dođe do rekonstrukcije Vlade jer su, kako je pojasnio, rezultati za samo tri mjeseca impresivni.

    Mandiće je naveo da o tome govore pohvale koje stižu sa međunarodnih adresa, te je, shodno tome, realno da rekonstrukcija Vlade bude prije ljeta.

    “U međuvremenu napravićemo još zajedničkih pomaka”, istakao je Mandić.

    Kada je riječ o bezbjednosnom sektoru, Mandić je rekao da nema potpuno povjerenje u podatke koje mu dostavljaju, prenose crnogorski mediji.

    Mandić je zaključio da Crna Gora mora nastaviti putem pomirenja, te naglasio da takav put nema alternativu.

  • Vučić o neuvođenju sankcija Rusiji: Nisam hteo da izigravam heroja

    Vučić o neuvođenju sankcija Rusiji: Nisam hteo da izigravam heroja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u intervjuu za agenciju TASS da namjerava da zadrži nezavisnu politiku o neuvođenju antiruskih sankcija, uprkos kolosalnom pritisku Zapada.

    “Mi se ne busamo u grudi ili slično, ali kao što vidite moj odgovor će biti i dalje da ćemo se truditi da branimo svoju poziciju što je duže moguće. To smo uspeli dve godine. Da li ćemo to nastaviti da radimo – ne znam, ali se nadam“, istakao je Vučić u intervjuu generalnom direktoru TASS Andreju Kondrašovu.

    On je naveo da je, kada je počeo sukob u Ukrajini, rekao da ne zna kako će se događaji razvijati i da je na državnom nivou donijeta odluka da Srbija osudi sukob, kao i svi drugi, ali da je stav Srbije da ne uvodi sankcije Rusiji.

    “To sam tada rekao jer iz sopstvenog iskustva znamo kakav je osećaj kada vam se uvedu sankcije. Imamo prijateljski narod i bilo bi nepravedno tako postupati prema ruskom narodu”, dodao je Vučić.

    “Ali rekao sam Srbima da to ne mogu da garantujem jer nisam znao kakav će biti taj pritisak u budućnosti. Nisam hteo da izigravam heroja jedan, dva ili tri dana, a onda da promenim odluku. Ali ono što ja kažem je ‘Ne znam’, a kada ja kažem da ne znam, moja reč je vrednija od bilo čijeg čvrstog obećanja”, istakao je Vučić.