VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin trlja ruke. Ućutkani su svi

    Putin trlja ruke. Ućutkani su svi

    Vladimir Putin uživa u ovom trenutku – ućutkao je sve smrću Navaljnog i postigao dobro odmeren uspeh zauzimanjem Avdejevke, pišu mediji.

    Prema rečima jednog od učesnika MInhenske bezbednosne konferencije, Jana Tekhaua nemačkog direktora u tink-tenku Eurasia, raspoloženje na tom skupu zapadne bezbednosne i diplomatske elite bilo je mračno. “Situacija je jako čudna”, dodao je on za Politiko.

    Dve godine nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu situacija nikad nije izgledala opasnije za Kijev, ali i za njegove susede duž zapadne granice Rusije.

    Američki republikanci, sledeći naredbe bivšeg predsednika Donalda Trampa, blokiraju isporuke oružja Ukrajini. Rusi, za to vreme, nakon što su zauzeli Bahmut i Avdejevku, sada pokušavaju da pojačaju svoju prednost u smerovima Marjinke, Robotine, Kremine i Bahmuta.

    Ni evropski zvaničnici ne uspevaju da popune prazninu u vojnom snabdevanju Ukrajine.

    U međuvremenu, predsednik Rusije pojačao je svoju kampanju zastrašivanja Zapada. U intervjuu s bivšim voditeljom Foks Njuza Takerom Karlsonom Putin je spomenuo Poljsku više od desetak puta, stavljajući tu članicu NATO-a direktno u svoju viziju Velike Rusije, a zamenik ruskog premijera počeo je da pretiti norveškom vođstvu ostrva Svalbarda u Arktičkom okeanu.

    Zbog toga se čelnici zemalja koje su najbliže Rusiji pripremaju za mogući rat.

    Jedan zvaničnik NATO-a, koji je ostao anoniman, u razgovoru za Politiko kaže da je prevladavajući stav unutar saveza da Ukrajina “nije pred kolapsom” i da su “mračne najave preterane”. Ali, analitičari koji prate situaciju na bojnom polju nisu toliko uvereni. “Ono što čujemo je zastrašujuće”, rekao je u januaru visoki zvaničkik vlade evropske držae.

    “Rizik od proboja Rusa je stvaran. Ne shvatamo to dovoljno ozbiljno”, dodao je.

    Možda je prerano reći da će Zapad izgubiti rat u Ukrajini, ali postaje sve jasnije da bi mogao, piše Politiko.

    Sada Kijev i njegovi saveznici razmišljaju o jezivom popisu mogućnosti za nadolazeću godinu, uključujući pritisak ruskih saveznika Irana i Kine da izazovu treći svetski rat.

  • Rusi stižu do Kijeva?

    Rusi stižu do Kijeva?

    Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva, ako ne sada, onda u drugoj fazi sukoba, a “elite” koje sada vladaju u glavnom gradu Ukrajine moraju da odu.

    Ovo je izjavio zamenik predsednika Saveta za bezbednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    Ruske snage bi mogle da stignu do Kijeva zbog toga što, kako je rekao Medvedev, pretnja postojanju Rusije dolazi iz toga grada koji kontrolišu protivnici Ruske Federacije predvođeni SAD-om.

    Medvedev tvrdi da kijevski režim predstavljaju marionete koje nemaju savest, niti strah za budućnost Ukrajine.

    Elite koje sada vladaju u Kijevu moraju da odu, pojedine će same to da izaberu, a pojedine će biti prinuđene, rekao je Medvedev za ruske medije.

    Medvedev je naveo da se sve odluke Kijeva donose u inostranstvu i u sedištu NATO-a i da bi zbog toga taj grad verovatno mogao biti cilj ruskog osvajanja, prenela je agencija RIA Novosti.

    Medvedev tvrdi da zapadni političari, uključujući nemačkog kancelara Olafa Šolca i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja, ne veruju da će Ukrajina pobediti, ali da su prinuđeni, kako je naveo, da to ponavljaju u javnosti da bi opravdali enormne izdatke za vojnu pomoć Kijevu.

    “Stavovi Moskve i Vašingtona su sada suprotni i teško da će biti moguće premostiti taj jaz i unaprediti odnose u narednim decenijama”, rekao je Medvedev.

  • Izvršen napad nasred auto-puta; Ima mrtvih i povređenih

    Izvršen napad nasred auto-puta; Ima mrtvih i povređenih

    Rano jutros izvršen napad na putnike koji su se našli na auto-putu na ulazu u Jerusalim. U napadu je ubijena najmanje jedna osoba, a osam ih je ranjeno.

    Neimenovani napadači, za koje se veruje da su Palestinci, izašli su jutros iz vozila na auto-putu i iz automatskog oružja su počeli da pucaju na automobile koji su bili zaglavljeni u jutarnjem špicu, prenosi Blic.

    U obližnju bolnicu prebačeno je petoro ljudi i stepen njihovih povreda u ovom trenutku nije poznat.

    Policija je saopštila da je dvojicu napadača, koji su izveli ovaj napad koji je okarakterisan kao teroristički, ubila na licu mesta, dok je treći pokušao da pobegne i ubrzo je likvidiran.

    Na licu mesta je veliki broj specijalaca.

    Prema rečima predsednika lokalnih vlasti koji je komentarisao napad, autoput kod Mal Adumima poznat je po stalnim jutarnjim gužvama u saobraćaju, što je, kako je naveo, “pogodno za planirane napade na Izraelce koji se tu zateknu”, navodi Džeruzalem post.

  • Vučević: Postoji pritisak na Vučića da disciplinuje Banjaluku i Dodika

    Vučević: Postoji pritisak na Vučića da disciplinuje Banjaluku i Dodika

    Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević izjavio je da postoji pritisak na Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića da disciplinuje Banjaluku i predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Gostujući u emisiji Telering, Vučević je rekao da Srbija vodi računa o opstanku Republike Srpske, ali Republika Srpska ima svoju politiku, svoje rukovodstvo koje biraju građani na izborima.

    Vučević kaže da poštuju BiH kao susjednu prijateljsku državu, sastavljenu od dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Sve što isključuje jedan narod i jedan entitet, sve što se nameće nije dobro za BiH.

    • Za razliku od nekih političkih struktura u Sarajevu, mi vrlo jasno kažemo da poštujemo teritorijalni integritet BiH, ali politička elita u Sarajevu ne poštuju baš teritorijalni integritet Srbije. Nego ne može to da formalno provede zbog Republike Srpske i srpskog naroda u BiH po pitanju Kosova i Metohije – naveo je Vučević.
  • Bajdenov pas ujeo agente tajne službe najmanje 24 puta

    Bajdenov pas ujeo agente tajne službe najmanje 24 puta

    Pas američkog predsjednika Džozefa Bajdena ujeo je agente američke tajne službe, koji su čuvali Bajdena, najmanje 24 puta, pokazuju novi dokumenti te službe.
    Njemački ovčar nazvan Komandant zbog toga je uklonjen iz Bele kuće u oktobru prošle godine, nedjelju dana nakon što je agentu tajne službe nanio teške povrede prilikom ujeda, objavio je BBC.

    Podaci pokazuju da je Komandant najmanje 24 puta ujeo pripadnike tajne službe između oktobra 2022. i jula 2023. godine, uključujući ujede za zglob, podlakticu, lakat, struk, grudi, butinu i rame.

    Kako se navodi, dokumenti ne bilježe sve incidente u vezi sa Komandantom, jer pokrivaju samo pripadnike tajne službe, a ne drugo osoblje koje radi u Bijeloj kući ili u odmaralištu američkih predsjednika Kemp Dejvidu u saveznoj državi Merilend.

  • BiH popravlja bilans sa ključnim tržištima

    BiH popravlja bilans sa ključnim tržištima

    Iako je spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini bila dosta manja u odnosu na 2022. godinu, bilans je popravljen sa zemljama EFTA i ostalim tržištima.

    Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39%, odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu.

    Pad izvoza u 2023. godini je za 1,20 milijardi KM ili 6,57% u odnosu na godinu ranije.

    – Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini bilježi pad za 875,60 miliona KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen je izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećanog obima izvoza na ključna tržišta: Njemačku i Austriju. Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjene potražnje za energentima – naveli su iz STK BiH.

    Tako je ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA iznosio 1,16 milijardi KM.

    Izvezeno je robe na tržište EFTA u vrijednosti od 465,26 miliona KM, što je više za 4,57% u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4% – piše u ovim podacima.

    Sa takozvanim ostalim tržištima obim razmjene u prošloj godini iznosio je 5,61 milijardu KM.

    – Izvoz je iznosio 1,23 milijarde KM i veći je u odnosu na 2022. godinu za 3,30%. Uvoz je iznosio 4,37 milijardi KM i manji je za 2,23% u odnosu na 2022. godinu. Deficit sa ostalim tržištima je iznosio 3,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 28,3% – stoji u podacima.

    Obim razmjene sa EU je iznosio 31,25 milijardi KM, što je manje za 6,71 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8% ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 milijarde KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Iz EU je uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 milijardi KM, što je manje za 0,59% u poređenju sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3%, a u uvozu sa 66,7%. Deficit sa EU iznosi 6,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 65,9%.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da povećan izvoz BiH u pojedine zemlje pokazuje da nije sve bilo loše za domaću ekonomiju u prošloj godini.

    – Činjenica je da je bilo određenog smanjenja izvoza, ali je došlo i do smanjenja uvoza. Unutar strukture razmjene došlo je do raspodjele. U zemljama EU je bio veći pad zbog činjenice da je u većem broju ekonomija zbog mnogih kriza smanjena privredna aktivnost. Finansijski kad se gleda, zbog rasta cijena, odnosno visokih stopa inflacije, došlo je do povećanja u razmjeni sa pojedinim zemljama. Taj nivo rasta treba vezati za rast cijena, a ne za fizičko povećanje izvoza i uvoza. Ipak, održavanje privredne aktivnosti na nivou prethodnih godina veliki je rezultat, s obzirom na ozbiljne padove privredne aktivnosti koje imamo na nivou EU – zaključio je Stanić, prenose Nezavisne novine.

  • Roditelji i stručnjaci podržavaju zabranu rada kladionica u blizini škola

    Roditelji i stručnjaci podržavaju zabranu rada kladionica u blizini škola

    Republika Srpska, jedina u regionu, nema apsolutno nikakvo zakonsko ograničenje, kada je u pitanju otvaranje kladionica i kockarnica u blizini škola: ovi “objekti za zabavu” mogu legalno raditi takoreći pred kapijom školskih dvorišta.

    Javna je tajna da mnogi đaci trče na odmoru u kladionice preko puta škola, a čak i osnovci ostaju bez užine, jer novac koji im roditelji daju za hranu potroše na tiket.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nedavno je objavio da će pokrenuti inicijativu da se, prvo u Banjaluci, a potom i u drugim gradovima i mjestima Republike Srpske zabrani otvaranje kladionica i kockarnica u krugu od 500 metara od škola.

    Ako bi ova inicijativa zaživjela, Srpska bi prema kladioničarima bila stroža nego Srbija i Federacija BiH, gdje je, zavisno od vrste objekta, priređivačima igara na sreću zabranjeno da se školama približe na manje od 100, odnosno 200 metara.

    Kocka je bačena

    – Kocka je bačena da kocka bude odbačena. Za nas je odluka da mlade ljude spasimo ovog poroka imperativ – poručio je Stanivuković u video poruci snimljenoj ispred Gimnazije u Banjaluci, koju je i sam pohađao, a u čijoj neposrednoj blizini punom parom radi jedna kockarnica i jedna kladionica.

    Roditelji osnovaca i tinejdžera, sa kojima smo razgovarali, zdušno podržavaju Stanivukovićevu inicijativu. Podržavaju je i stručnjaci, ali sa mnogo više opreza.

    – Naravno da je problem što kladionice blješte takoreći na ulazu u školu. Djeca ko djeca, povodljiva su, mora im to privući pažnju i mnogi će pokušati. A kad jednom pokušaju, svašta može da se desi – kaže jedna zabrinuta majka iz banjalučkog naselja Lauš.

    Dodaje da se “naježi” i od same pomisli da bi i njeno dijete, umjesto na čas matematike ili fizike, moglo pobjeći u kladionicu preko puta škole i novac za užinu spiskati na tiket.

    -Zamislite da dijete šaljete u školu, da postane čovjek, a ono postane kockar – kaže ova majka.

    Naravno, njene su brige opravdane i razumljive, ali nije problem samo to što je kladionica đacima bliža od pekare.

    Problem je i što zaposleni u kladionicama, bez sumnje po instrukciji gazda, zažmure na oba oka, kada u lokal uđe dijete koje je očigledno maloljetno. Po zakonu dijete ne bi smjelo ni da bude na takvom mjestu, a kamoli da se kladi.

    Stručnjaci su saglasni da blizina kladionica jeste veliki, ali ne i jedini, pa ni ključni problem.

    Novac bez truda u zemlji siromašnih

    Ivana Zečević, profesorica pedagoške i školske psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, podržava inicijativu za zakonsku zabranu otvaranja kladionica u blizini škola.

    -Suština je da kladionice i kockarnice djeci ne budu na dohvat ruke, to je neophodna mjera. Živimo u društvu u kojem su mnogi ljudi uskraćeni, čak i siromašni, a iz takvih objekata, koji su djeci pred očima, šalje im se poruka da je moguće lako, brzo i bez napora doći do novca – kaže Ivana Zečević.

    Ona, međutim, ističe da su i kladionice, ali i loši primjeri i uzori, djeci pred očima svakog dana, čak i onda kada ne idu u školu.

    -U naselju u kojem ja živim, kladionica se nalazi pored igrališta gdje se igraju djeca i okupljaju tinejdžeri. Kladionice su uz ulaze u zgrade, pored prodavnica, parkova, autobuskih stajalištva, svuda gdje ima ljudi, pa i mladih ljudi i djece – podsjeća Ivana Zečević.

    Dodaje da su još veći problem poruke koje, kroz vaspitanje i svakodnevni život, šaljemo djeci.

    – Ako djecu odgajamo za život bez ikakvog napora, bez padova, bez izazova, ako im u svemu ugađamo, ako se ne cijeni rad, učenje, bilo kakav trud, ako odrastaju uz roditelje koji se i sami klade… sve su to koraci koji djecu vode ka kladionici – kaže Ivana Zečević.

    U istraživanju Ombudsmana za djecu Republike Srpske iz 2021. godine, istaknuto je da čak 16 odsto srednjoškolaca u Srpskoj igra igre na sreću, a neki od njih kladionice posjećuju zajedno sa roditeljima.

    Iz ove institucije poručuju da podržavaju inicijativu zda se zakonom propiše najmanja udaljenostkladionica od škola, ali dodaju da to to ne smije biti jedina mjera.

    “Mi smo društvo kockara”
    -Prvo, mi ne znamo kakvi će biti efekti takvog zakona. Nemamo podatke o tome da li se i u kojoj mjeri, nakon uvođenja zabrane rada u blizini škola, u Srbiji ili Hrvatskoj smanjio broj djece koja igraju igre na sreću. I drugo, same zabrane nisu dovoljne – kaže za Srpskainfo ombudsman za djecu Gordana Rajić.

    Dodaje da se u Hrvatskoj vodila kampanja da se kladionice i kockarnice udalje čak na kilometar, ne samo od škola nego i od vjerskih objekata, i to zbog toga što se oko takvih objekata okupljaju ljudi skloni nasilju, alkoholu, drogi i neodgovornom ponašanju u saobraćaju.

    -Kad je u pitanju opasnost da će djeca i mladi postati ovisnici od kocke i igara na sreću, moramo imati na umu da smo mi društvo u kojem se, generalno, mnogo kocka. Ako dijete odrasta u porodici gdje se kocka svaki dan, neće mu pomoći što će je kladionica udaljena 500 metara od škole: naći će on nju i na drugom kraju grada – kaže Rajićeva.

    Podsjeća da djeca najviše uče po modelu i poziva Ministarstvo prosvjete RS da se više posveti edukaciji djece i mladih o opasnostima od bolesti zavisnosti, pa i od kocke.

    U preporukama iz 2021. godine institucija Ombudsmana za djecu RS je pozvala i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS da, u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta i u cilju zaštita zdravlja djece, izradi multisektorski program prevencije od ovisnosti od kocke, uz učešće stručnjaka i uvažavanje stavova djece i mladih.

  • Ukrajincima se “put života” pretvorio u smrtonosnu zamku

    Ukrajincima se “put života” pretvorio u smrtonosnu zamku

    Tokom haotičnog povlačenja iz Avdejevke Rusija je zarobila i ubila stotine ukrajinskih vojnika.

    Iako američki zvaničnici tvrde da gubitak industrijskog gradića u Donjeckoj oblasti nije strateški značajan za Ukrajinu, moglo bi se pokazati upravo suprotno.

    Naime, pad grada, koji su Rusi pokušavali zauzeti poslednjih deset godina, i zatočenje stotina vojnika mogli bi ozbiljno da narušei moral ukrajinske vojske dok se Kijev bori s nedostatkom vojnih snaga i pokušava da privuče nove regrute.

    Dvojica ukrajinskih vojnika otkrila su za Njujork tajms da je tokom povlačenja iz razorenog istočnog grada zarobljeno ili se vodi kao nestalo od 850 do 1000 vojnika.

    Ukrajinska vojna komanda priznala je da su neki vojnici zarobljeni, ali je pokušalo umanjiti njihov broj i značaj. Komadant ukrajinskih vojnih snaga na području Avdejevke Aleksandr Tarnavski tvrdi da je povlačenje išlo prema planu, ali je “u završnoj fazi operacije, pod pritiskom nadmoćnijih neprijateljskih snaga, određen broj ukrajinskih vojnika pao u zarobljeništvo”.

    Jedan visoki ukrajinski zvaničnik uveren je da je samo šest vojnika zarobljeno pri povlačenju iz grada. Ti vojnici, pripadnici 3. zasebne desantno-jurišne brigade, navodno su zarobljeni nakon što su ostali bez municije i izgubili komunikaciju sa komadantom.

    Međutim, pojedini ukrajinski vojnici i zapadni zvaničnici tvrde da je do zarobljavanja “značajnog broja vojnika” došlo zbog loše organizacije povlačenja i nedostatka komunikacije među trupama. Rusija je prošle godine dvaput pokušala da zauzeti Avdejevku, a iako su bili brojčano nadjačani, Ukrajinci su uspevali da se odbrane.

    Ali, zatim je Moskva odlučila da primeni istu taktiku koju je koristila tokom bitke za Bahmut. Ruske snage opkolile su Avdijevku s tri strane i ostavile Ukrajincima samo jedan izlaz iz grada.

    Ta se ruta, koju su ukrajinske trupe prozvale “cestom života”, pokazala mnogo opasnijom nego što se prvobitno mislilo. Naime, kad su se ukrajinske snage počele povlačiti tom asfaltiranom cestom, Rusi su ih žestoko bombardovali iz i napadali artiljerijskom vatrom i bespilotnim letelicama.

    Jedinice ukrajinske vojske imale su problema s komunikacijom jer koriste različitu radioopremu, što je bio jedan od razloga koji je doveo do zarobljavanja. Vojnici s kojima je razgovarao Njujork tajms otkrili su da su se neke jedinice povukle dok su druge još uvek čekale na evakuaciju. Nakon što su saznale da se evakuacija neće sprovoditi, jedinice koje su ostale već su bile opkoljene i nisu imale mogućnost bega.

    Četvorica pripadnika ukrajinske 110. zasebne mehanizirane brigade, velike jedinice koja je branila Avdejevku i njena predgrađa, rekla su za Kijev Independent da su komadanti predugo čekali da narede povlačenje iz grada, prisiljavajući mnoge vojnike da pobegnu pešice pod teškim granatiranjem.

    Zapadni vojni stručnjaci takođe su kritikovali Kijev zbog prekasnog izvođenja povlačenja, istaknuvši da je Ukrajina napravila slične skupe pogreške u Bahmutu, Soledaru i Severodonecku. Kancerija tužitoca u Doneckoj oblasti pokrenuo je u međuvremenu istragu o “pucnjavi na nenaoružane ukrajinske ratne zarobljenike u Avdejevki i Veselu”.

    Čini se da ni sam Kremlj nije bio spreman na to da će Avdejevka tako brzo pasti. Naime, ruska propaganda obično radi punom parom, a sada im je trebalo nekoliko dana da pripreme poruke koje su hteli da pošalju javnosti. – Rusija zapravo nije bila pripremljena za ovo u smislu propagandnog napada. Sada su se bacili na to, ali još nisu uspeli da slože uspešnu koordiniranu kampanju – rekao je Džonatan Tubner, izvršni direktor kompanije FilterLabs.AI, koja proučava rusko javno mnjenje.

    U decembru je ukrajinska vlada objavila da Rusija u zarobljeništvu ima 3574 ukrajinska vojnika. Ukrajinski zvaničnici rekli su da žele da mobilišu još do 500 hiljada ljudi, ali zarobljavanje vojnika moglo bi otežati njihovo regrutovanje.

    Britansko Ministarstvo odbrane u saopštenju je navelo da će gubici koje je Rusija pretrpela tokom zauzimanja Avdejevke verovatno dovesti do pauze u borbama dok vojska ne popuni svoje snage. ‌

    “Verovatno je da ruskim snagama nedostaje borbena učinkovitost da iskoriste zauzimanje Avdijevke i trebaće im razdoblje odmora i osposobljavanje”, napisali su britanski zvaničnici.

  • Ko je optužen zbog pogibije dvije žene iz Srpske

    Ko je optužen zbog pogibije dvije žene iz Srpske

    Jeziva nesreća koja se dogodila 13. oktobra 2022. godine kod Ovčar Banje u Srbiji, kada su u padu pješačkog visećeg mosta poginule Ljubica Mijatović (73) i Milena Erić (59) iz okoline Zvornika u Republici Srpskoj, dobila je epilog u Višem javnom tužilaštvu u Čačku, koje je zbog toga podiglo optužnicu, ekskluzivno otkrivaju “Nezavisne novine”.

    “Više javno tužilaštvo u Čačku podnelo je Višem sudu u tom gradu optužnicu protiv Miloša Bjelića, građevinskog inspektora Gradske uprave za inspekcijski nadzor grada Čačka, zbog krivičnog dela teško delo protiv opšte sigurnosti iz člana 288. stav 2. u vezi sa članom 278. stav 2. Krivičnog zakonika Republike Srbije”, rekao je za “Nezavisne novine” javni tužilac Ivan Zarić.

    U Krivičnom zakoniku Srbije navodi se da će biti kažnjeno službeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane uređaje za zaštitu od požara, poplave, eksplozije, itd. i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima.

    “Ako je usljed toga nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će biti kažnjen zatvorom od dvije do dvanaest godina”, navodi se u Krivičnom zakoniku Srbije.

    Od Višeg suda u Čačku juče smo bezuspješno pokušavali dobili odgovor na pitanje da li je ova optužnica potvrđena, a izjavu nismo uspjeli dobiti ni od Bjelića.

    “On nije na poslu”, rekao nam je u telefonskom razgovoru radnik Uprave grada Čačka, koji nam nije želio otkriti kakav je trenutno radni status Bjelića.

    Podsjetimo, grupa od 114 Zvorničana je kobnog dana sa dva autobusa trebalo naveče da stigne na večernju molitvu u manastir Đunis, uoči praznika Pokrova Presvete Bogorodice.

    U planu puta bio je i manastir Jovanje, gdje se nesreća dogodila, kada je više od 20 ljudi istovremeno prelazilo most koji godinama nije u funkciji.

    Sajla se otkačila i most je pao, a s njim su u Zapadnoj Moravi završili i svi oni koji su se tog trenutka našli na mostu. Dvije žene su poginule, a 11 vjernika je povrijeđeno.

    Spasioci su nakon ove tragedije ispričali da su scene bile jezive…

    “Odmah sam sišao do reke i stao na jedan čamac. Prišli smo jednom čoveku koji je držao drugu ženu, koja je već preminula, pričvrstili smo je kako ne bismo izgubili telo”, rekao je tada spasilac Nenad Stojković.

    Dodao je da su drugu nastradalu ženu pronašli na desetak metara od tog mjesta.

    “Bila je zakačena za konstrukciju mosta. Pokušala je sa sebe da skine jaknu”, istakao je Stojković.

    Vesna Prodanović, putnica iz autobusa, otkrila je tada šta se dešavalo u trenutku kada se most srušio.

    “Sve se desilo u sekundi, bilo je više od 20 ljudi na mostu. Nismo znali šta nas je snašlo u momentu kad je pukao most”, rekla je tada Prodanovićeva.

    Istakla je da je u trenutku rušenja mosta bila svjesna te da je odmah krenula da traži pomoć.

    “Bila sam svjesna, istrčala sam na put te počela da zaustavljam automobile. Dečko je stao i zvao Hitnu pomoć i policiju. Scena je bila jeziva. Ekipa Hitne pomoći se odmah stvorila na licu mjesta i počela da ukazuje pomoć ljudima koji su jecali”, navela je ona.

    U vezi s ovom tragedijom je prije nekoliko mjeseci i gradonačelnik Čačka Milun Todorović sugerisao na propust inspektora.

    “Moje lično mišljenje je da postupajući inspektor nije na pravi način postupio kada je zabranio korišćenje visećih mostova. Ako donosite rešenje na gradilištu o zabrani izgradnje objekta i taj objekat obeležite trakama, rešenjem, onda je sasvim logično da to uradite i na mostu koji ste zatvorili”, izjavio je Todorović.

    Stradale Ljubica Mijatović i Milena Erić sahranjene su 15. oktobra 2022. na gradskom groblju u Karakaju kod Zvornika.

  • Rusija dovukla razorne rakete na granicu sa Ukrajinom

    Rusija dovukla razorne rakete na granicu sa Ukrajinom

    Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR saopštila je da ima obavještajne informacije da je Rusija na granici sa Ukrajinom rasporedila 48 lansera raketnog sistema Iskander M i K.

    Kako se navodi ruska vojska gomila raketne snage i sprema se za udar na ukrajinske gradove.

    Neki proukrajinski i prozapadni izvori navode, da se jverovatno možda radi o lanserima, koji nužno ne moraju da imaju rakete tipa Iskander M nego upravo sjevernookrejske raketne sisteme KN-23 poznati po sistemu “Kimskander”.

    Ovo je izvijestio Vadim Skibicki, predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova i komunikacija Ukrajine, prenosi TV Front.

    “Bilo ih je 46, sada ih je 48. Dodali su dva lansera, napravili su dodatnu taktičku grupu, koja služi za lansiranje balističkih projektila sa teritorije Rusije”, kaže Skibicki.