VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

    To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

    Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.


    Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

    To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

    Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

    Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

    Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

    Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

    Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

    U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

    Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.

  • Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Samo nekoliko dana uoči druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koju je osudio skoro cijeli svijet, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a prethodno s bjelorskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.

    Sdruge strane, Dodik tvrdi da je za evropski put, a radi sve što je u suprotnosti s načelima Evropske unije.

    Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prokomentirali su Dodikove sastanke s Lukašenkom i Putinom.

    – Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost. Dvije godine protivpravne, neopravdane invazije punog obima na Ukrajinu uzrokovale su ogromnu patnju, prije svega stradalih, ranjenih i traumatizovanih u Ukrajini, ali i ljudi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usljed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti – naveo je portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig u odgovoru za “Avaz”.

    Naglašeno je da “režimi Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka nisu samo prijetnja stabilnosti i miru u cijelom svijetu, već i sigurnosti i slobodi vlastitih građana.”– Nedavne, šokantne smrti političkih zatvorenika Alekseja Navaljnog u Rusiji i Ihara Lednika u Bjelorusiji ukazale su na porast sistemske represije u tim zemljama. Evropska unija je dogovorila 13 opsežnih paketa sankcija, bez presedana, kao odgovor na invaziju punog obima na Ukrajinu. Na najvišem nivou je jasno rečeno da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem. Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju spoljnu, bezbjednosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije – zaključio je Koenig.

  • Ljekari završili pregled Mladića

    Ljekari završili pregled Mladića

    Tim ljekara Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, završio je preglede komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Hagu. Tim je stupio u kontakt i sa Stojanom Župljaninom, koji je sa Mladićem u pritvorskoj jedinici, a koji je ljekarima prenio značajne podatke o Mladićevim zdravstvenim problemima.

    Od Župljanina smo uzeli podatke kolike su mogućnosti Mladića pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti što će doprinijeti našem generalnom nalazu, odnosno konzilarnom mišljenju koje ćemo dostaviti Haškom tribunalu – rekao je generalni direktor UKC-a Vlado Đajić.

    Naveo je da je Mladiću bilo drago što su ga posjetili doktori iz Srpske, kao i mogućnost da na srpskom jeziku kaže koje ima tegobe.

    Đajić je juče u izjavi za RTRS rekao da kod generala Ratka Mladića dominiraju kardiološke i neurološke tegobe.

    • Uradili smo potrebne međunarodne testove prevedene na naš jezik i kroz te testove ćemo napraviti određenu analizu – rekao je sudski psihijatar Milan Stojaković.

    Kroz dva dana pregleda koje smo uradili, dodaje Stojaković, i testove koje smo uradili vidjećemo kakve su posljedice ostavljene nakon moždanih udara na generalovo mentalno zdravlje.

    S obzirom da je zdravstveno stanje osuđenika povjerljivo, ljekari koji su posjetili generala će sačiniti detaljan izvještaj, koji će osim Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove dostaviti i porodici i advokatima generala Mladića.

    Ljekarski tim čine kardiolog Nikola Šobot, neurolog Siniša Miljković, forenzičar psihijatrije Milan Stojaković i Đajić, koji je profesor neurologije i dugogodišnji šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti.

    Tim ljekara UKC-a Republike Srpske doputovao je u Hag 20. februara.

    Nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić operisan je 8. januara u holandskoj bolnici kada mu je ugrađen pejsmejker. Već sljedećeg dana vraćen je u pritvorsku sobu u Sheveningenu.

    Bivši komandant Vojske Republike Srpske služi u haškom pritvoru kaznu doživotnog zatvora.

  • Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BRIKS interesantan za Srbe i da se nada da će Srpska u budućnosti imati mogućnost da dobije status posmatrača u ovoj organizaciji.

    Dodik je pojasnio da BRIKS predlaže novi format saradnje među državama i narodima, otkriva novo tržište, ideje, pristup naprednim tehnologijama iz drugih dijelova svijeta zbog čega je interesantan Srbima.

    On je za Rusku gazetu rekao da na Zapadu postoji stereotip prema BRIKS-u, koji podržavaju Bošnjaci, zapadni saveznici u Sarajevu, koji stavljaju veto na inicijative koje su važne za Srpsku.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska opredijeljena za razvijanje odnosa sa Ruskom Federacijom u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja i nauke, te za razmjenu tehnologije, a da se Bošnjaci plaše da razočaraju svoje mentore i pokrovitelje – Amerikance i Britance.

    On je naveo da se u Kazanju sreo sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, predsjednikom Tatarstana Rustamom Minihanovim i drugim ruskim političarima.

    • Težimo da sačuvamo i jačamo dobre bilateralne odnose – dodao je Dodik.

    Na pitanje na šta su sve spremni Anglosaksonci da ga kao predsjednika Srpske sklone sa političke scene BiH, Dodik je rekao da su spremni na sve, što i pokazuju i da Zapad, posredstvom kolonijalnog inkvizitorskog suda koji nema ustavnog osnova u BiH, pokušava da presudi legalno izabranom predstavniku srpskog naroda.

    • Na taj način hoće da me disciplinuju i natjeraju da ispunjavam njihove zahtjeve. Naravno, to neće uspjeti. To se ne dešava prvi put – istakao je Dodik.

    On je ukazao da se već mnogo godina bori protiv pokušaja Zapada da ukine Republiku Srpsku i centralizuju BiH, koja ne odgovara srpskim nacionalnim interesima.

    • To ne bi bilo dobro ni za druge narode. To je samo interes kolonizatora koji žele da samostalno upravljaju BiH, da iskoriste legalno izabrane predstavnike naroda u vidu marioneta i dekoracije – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske se u intervjuu osvrnuo i na migrante, navodeći da će se vidjeti kako će se EU snaći sa tim izazovom.

    On je rekao da Srpska želi da sačuva bezbjednost na svom prostoru, da ga sačuva od radikalnih pokreta i njihovih terorističkih aktivnosti, navodeći da među migrantima ima i radikalnih elemenata i da Srpska nastoji da ih identifikuje i spriječi njihove eventualne aktivnosti.

    Kada je riječ o Igrama budućnosti, koje su počele u Kazanju, predsjednik Srpske je reao je da je to ogroman uspjeh Rusije koja je na potpuno nova takmičenja uspjela da privuče više od 2.000 sportista iz više od 100 zemalja.

    On je naglasio da u sportu ne bi trebalo da bude političke diskvalifikacije, kao i da je i bez političke podrške teško organizovati krupne događaje.

    • Fidžital-sport je novi format koji definitivno predstavlja igre budućnosti. To je mogućnost za Rusiju da pokaže da je spremna i sposobna da predstavi inovacioni pristup i u sportu – dodao je Dodik.

    Na pitanje kako će srpski narod prihvatiti simboličan gest Moskve da postavi spomenik Aleksandru Prvom Karađorđeviću, Dodik je ocijenio da će Srbi podržati tu ideju, napomenuvši da je srpska nacionalna istorija dugo godina bila opterećena prećutkivanjem uloge nacionalnih vođa, uključujući vrijeme okupacije komunističke vlasti.

  • Održan sastanak Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice 9

    Održan sastanak Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice 9

    Večeras je u Bileći održan sastanak Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice 9, na kojem je prisustvovao i predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić.


    Na sastanku su utvrđene smjernice i aktivnosti za predstojeće lokalne izbore, te je izraženo zadovoljstvo aktivnostima stranke i tempom formiranja izbornih listi.

  • Orban: Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine

    Orban: Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine

    Niko u Еvropi ne vjeruje u pobjedu Ukrajine, a postizanju mira u toj zemlji mogu da doprinesu političke promjene nakon izbora za Еvropski parlament i predsjedničkih izbora u SAD, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban na sastanku frakcije vladajuće partije “FIDЕS-Mađarske građanske unije” prenosi list “Magjar nemzet”.


    Kada je riječ o prognozama međunarodne situacije u skorijoj budućnosti, naveo je da se sukob u Ukrajini neće završiti, a opterećenje za Еvropu će rasti jer će se u Americi smanjiti finansijska podrška Ukrajini zbog sporova oko predsjedničkih izbora.

    • Plaća se ogromna cijena u politici za podršku Ukrajincima. Poljoprivrednici podižu bune po cijeloj Еvropi i niko ne vjeruje u pobjedu Ukrajine – rekao je Orban u obraćanju poslanicima na jezeru Balaton gdje se održava dvodnevni sastanak mađarskog parlamenta.

    Prema informacijama lista, Orban je podvukao da su promjene neophodne u rukovodstvu Еvropske unije i istakao da one mogu da se dogode nakon izbora u Еvropskom parlamentu koji su planirani za jun.

    Mađarski premijer je naglasio da je pobjeda na izborima za Еvropski parlament moguća. Pritom, on nije samo imao u vidu jačanje pozicija partije FIDЕS već i drugih desničarskih partija. Dodao je da ne samo u Briselu, već i u Vašingtonu ove godine može doći do promjena i da to može da donese mir u Еvropi.

    Orban ne krije da želi pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i nada se da će on pomoći da se okonča sukob u Ukrajini.

    • Za devet mjeseci ćemo biti jači nego sada – izjavio je Orban predviđajući pobjedu Trampa, koga smatra svojim političkim saveznikom i sa kojim je uspostavio dobre odnose.

    Orban je ranije više puta izjavljivao da smatra da u pregovorima o Ukrajini trebalo bi da učestvuju ne samo Ukrajina i Rusija, već i Sjedinjene Američke Države, koje pružaju najveću finansijsku i vojnu podršku Kijevu.

  • Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Poslanici Liste za pravcu i red Nebojše Vukanovića sutra idu pred OHR u Sarajevo, a razlog je, kako tvrde, odustajanje Kristijana Šmita od nametanja Izbornog zakona BiH.

    Kako se navodi u dopis koga je medijima poslao Nebojša Vukanović, biće riječi i o prirodnim resursima.

    –Na konferenciji će govoriti poslanici Liste za pravdu i red, a povodom odustajanja Šmita da tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH i davanja prilike Dodiku, Čoviću i njihovim partnerima da organizuju krađu narednih lokalnih izbora – tvrdi Vukanović.

    Druga tema je, kao kaže, trgovina prirodnim resursima u Republici Srpskoj i BiH, njihova predaja strancima pod čudnim, tajnim uslovima “koji nas pretvaraju u koloniju”.

    Podsjećamo, Šmit je juče za Klix rekao da na nivou PS BiH postoje pomaci i da čuje da još uvijek postoje pokušaji da se obezbjedi integritet izbornog procesa.

    –Sačekati ću da se to desi. Kako niko ne bi dobio pogrešne ideje, onaj ko želi u Evropsku uniju, a to žele građani, ne znam da li to žele svi političari. Ko želi u Evropsku uniju mora na terenu igrati u skladu sa pravilima igre. Zbog toga se ne može tolerisati nikakvo odlaganje – rekao je Šmit.

    On je u decembru prošle godine dao veoma kratak rok domaćim političkim liderima da se dogovore o tehničkim izmjenama zakona, ili će u suprotnosti on da ih nematne.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik zaprijetio je da će, u slučaju da se to desi, staviti tačku na evropski put BiH i da će RS tada donijeti svoj izborni zakon.

  • Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Rado Savić, načelnik opštine Lopare, predao je danas na protokol Narodne skupštine Republike Srpske peticiju sa potpisom 3.711 građana, kojom izražavaju protivljenje namjeri da se na Majevici otvori rudnik litijuma, kao i Deklaraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma, bora, natrijuma, stoncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na području opštine Lopare.

    Savić je rekao da je cilj da se ova inicijativa izdejstvuje do kraja, i suprotstave se namjeri otvaranja rudnika.

    “Tražimo i molimo poslanike da usvoje Deklaraciju jer je najveći dio našeg stanovništva protiv otvaranja rudnika, jer se dovodi u opasnost stanovništvo, okolina, rijeke. Problem je što nemamo poznatu analogiju o otvaranju rudnika litijuma, a imamo investitore u voćarstvu i poljoprivredi kojima se ovim dovodi u pitanje njihov rad”, kazao je Savić.

    Dodao je da je strah kod građana veliki, jer ovakvih rudnika nema u Evropi.

    “Tražimo da NSRS zaduži Vladu Republike Srpske da se odustane od ovoga pitanja. Sad je pritisak na našoj lokalnoj zajednici, ali ljudi su ovdje najbitniji”, rekao je on.

    Na pitanje koji su to pritisci na Lopare, Savić je rekao da oni dolaze od medija, a na pitanje zašto se odjednom predomislio oko Arcora i iskopavanja, odgovorio je:

    “Ja nisam nikad rekao da sam bezuslovno za otvaranje rudnika, niti sam gdje išta slično potpisao. Na teritoriji naše opštine ovo je treće iskopavanje, ali nismo pridavali pažnju toliko. Nadležno odjeljenje dalo je ekološku dozvolu, ali tek kada smo vidjeli šta se dešava u Srbiji, te negodovanje građana, morali smo reagovati. Ovo nije opravdano”, naveo je Savić.

    On je rekao da su ga tokom prikupljanja inicijative zvali čak i pojedini predstavnici vlasti uz poruke da ne treba da se dozvoli iskopavanje.

    Milenko Ristić, predsjednik Skupštine opštine Lopare naglasio je da je on još u novembru prošle godine odbio sve zahtjeve za iskopavanje.

    “Nemojte ponižavati narod nikada. Narod neće otići sa svog ognjišta, bili su ratovi i sve, a ako se ovo bude kopalo, povratka tamo više nema. Neka se vlast samo jedan dan postavi na mjesto građana”, poručio je Ristić.

    Potpisivanje peticije, podsjećamo, počelo je 15. februara, kada je u Loparama održan i protestni skup građana koji se protive otvaranju rudnika, a koje bi prema planu, trebalo da radi švajcarska kompanija “Arcore AG”, koja je u prethodnih nekoliko godina vršila istraživanja na tom lokalitetu, sve uz odobrenje Vlade RS.

    Tokom protestnog skupa građani su poručili da su protiv rudarenja, a naročito protiv Nacrta Zakona o geološkim istraživanjima RS, kojim se lokalnim zajednicama u Srpskoj oduzima pravo da odlučuju o tome da li će se na njihovoj teritoriji kopati ruda, kao i protiv prijedloga da se ukine procjena uticaja na životnu sredinu.

    Taj zakon je, podsjetimo, usvojen prošle godine u Narodnoj skupštini RS.

    Milan Miličević, predsjednik SDS-a, poručio je tokom prikupljanja potpisa da će izvesti desetine hiljada ljudi na ulicu, ako se Vlada Republike Srpske i Komisija za koncesije “drznu da daju dozvole za eksploataciju litijuma”.

    “Peticija je samo jedan od načina institucionalne borbe protiv iskopavanja, istraživanja i svih drugih štetnih sastojaka u bilo kom dijelu Srpske. Drugi dio borbe je NS RS gdje očekujemo i tražimo da se kroz ovu peticiju donese odluka o prestanku istraživanja, eksploatacije ili prerade litijuma”, poručio je tada Miličević.

    Oglasio se i predsjednik Srpske
    O ovom pitanju oglasio se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je kazao da još ništa nije dogovoreno oko eksploatacije litijuma na području Lopara, te da će odluku o tome donijeti institucije Srpske.

    “Nismo odlučili ništa, ali ćemo sjesti i pozvati najveće autoritete iz te oblasti i tražićemo razgovore sa ljudima na tom prostoru. Mi ćemo donijeti odluku šta god oni mislili. Ako se odlučimo i vidimo da to nije ta priča koja može da da garanciju za očuvanje ekologije, i da nije ekonomski isplativo, nećemo ni raditi. Ako bude ekologija zaštićena i bude ekonomski isplativo, mi ćemo raditi, a oni nek izlaze na ulice, šta ima veze. Ali to nije odgovorno prema društvu”, rekao je Dodik.

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, je nadležno za izdavanje dozvola za istraživanja i koncesije, a resorni ministar Petar Đokić nedavno je kazao kako švajcarska kompanije “Arcore AG” nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, i da u ovom trenutku “ne postoje ni formalni uslovi da se vodi koncesioni postupak”.

    Litijum vrijedan 10 milijardi dolara
    Podsjećamo, u oktobru 2023. godine, iz kompanije “Arcore AG” saopštili su da su na teritoriji opštine Lopare pronašli litijum vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da su to pokazali rezultati istraživanja terena.

    “Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, navedeno je tada u saopštenju iz ove kompanije.

  • Vipotnik: Početkom marta biće saopšteni rezultati prve faze istraživanja

    Vipotnik: Početkom marta biće saopšteni rezultati prve faze istraživanja

    Početkom marta biće saopšteni rezultati prve faze istraživanja stručnih timova u Novom Gradu s ciljem sprečavanja namjera Hrvatske da sa druge strane Une odlaže nuklearni otpad, rekao je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je potvrdio da je završen prvi dio istraživanja koje je sprovodio Zavod za geološka istraživanja i Institut za javno zdravlje.

    • Nastavljamo dalja geološka istraživanja. Zavod za geološka istraživanja priprema javni poziv za dalje radove, odnosno bušenja i sve ono što je struka definisala kroz sami akcioni plan. Takođe, imamo u planu sa akademskom zajednicom, odnosno univerzitetima da sprovedemo istraživanja na terenu, među ljudima. Riječ je o društveno-sociološkim ispitivanjima koja su bitna za pripremu naše argumentacije – rekao je Vipotnik.

    Vipotnik je naveo da od Hrvatske još nije dobijen zvaničan odgovor da odlaganja nuklearnog otpada neće biti do 2028. godine i da su BiH u borbi protiv namjera prvih komšija podržale i evropske zemlje.

    • Međunarodna pomoć u ovoj borbi nam je i te kako potrebna. Imamo podršku nekoliko evropskih zemalja. Tu prije svega mislimo na Mađarsku, Austriju, ali i Sloveniju u smislu njihove spremnosti i potrebe da postoje kapaciteti da se i dalje nuklearni otpad odlaže u Krškom – izjavio je Vipotnik za Glas Srpske.

    On je rekao da je i Srbija na strani Republike Srpske i BiH, što se i podrazumijeva.

    • Međunarodna pomoć nam je i te kako potrebna. Na svakom mogućem sastanku i prilici gdje je to primjereno, a naravno i na marginama sastanaka sa međunarodnim relevantnim institucijama, upravo spominjemo tu temu i tražimo naše sagovornike na tu priču, odnosno one koji će stati u odbranu naših stavova – naveo je Vipotnik.

    Vipotnik je rekao da su, osim goruće teme Trgovske gore, aktivnosti Ministarstva usmjerene ka održivosti zaštićenih područja i napomenuo da Republika Srpska ima nacionalne parkove Drinu, Sutjesku i Kozaru.

    • Imamo mnoge projekte koje sprovodimo sa međunarodnim partnerima i oni su usmjereni prema što boljem funkcionisanju zaštićenih područja. Imamo obavezu, ali to nam je i namjera i želja da proglašavamo neka buduća zaštićena područja – rekao je Vipotnik.
  • Stanivuković najavio jeftiniji javni prevoz

    Stanivuković najavio jeftiniji javni prevoz

    Prvi put u istoriji Banjaluke planiramo pojeftinjenja javnog prevoza za više od 25 odsto, kako pojedinačne tako i mjesečnih karata, dok bi karte za osobe starije od 65 godina bile potpuno besplatne, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Gradonačelnik sa saradnicima održao je radni sastanak sa prevoznicima u vezi sa, kako je kazao – najvećom reformom javnog prevoza koja slijedi.

    Naime, Studija javnog prevoza, koja predviđa besplatan i povoljniji javni prevoz, naći će se pred odbornicima na sjednici Skupštine Grada 27. februara.

    -Očekujem i vjerujem u jednoglasnu podršku svih odbornika po ovom pitanju – kazao je gradonačelnik.