VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nestorović: Zlonamjerne tvrdnje da je Dodik kriv za raskol Pokreta

    Nestorović: Zlonamjerne tvrdnje da je Dodik kriv za raskol Pokreta

    Јedan od osnivača Pokreta “Mi – Glas iz naroda” Branimir Nesotorović izjavio je da su tvrdnje da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kriv za raskol u ovom pokretu zlonamjerne, maliciozne i u funkciji zavađanja Srba.

    Nestorović je istakao da se Dodik nijednog sekunda nije miješao u rad Pokreta, već da je nedavno, kada je sa kolegama posjetio Banjaluku, objasnio kako funkcioniše politički život, da moraju da budu sa političkim istomišljenicima, te da je nakon toga shvatio da je predsjednik Srpske u pravu.

    • Da je on meni rekao da budem predsjednik i da rasturim pokret to je zaista toliko besmisleno i veoma maliciozno. Opet je u funkciji zavađanja Srba – rekao je Nestorović.

    Nestorović je naveo da je sve to zlonamjerno, mnogo maliciozno prema predsjedniku Republike Srpske.

    On je dodao da ih je Dodik podržao, navodeći da su oni politička opcija koja je izuzetno zainteresovana za Republiku Srpsku, ali da neko stvarno želi da zavadi Srbe s obje strane Drine, međutim u tome neće uspjeti.

    • Mnogo zlonamjerno i potvrđuje da smo ja i /Aleksandar/ Pavić bili u pravu što smo prekinuli ovu agoniju i osnivamo novu stranku – naglasio je Nestorović za Srnu.

    Siniša Ljepojević, jedan od osnivanja Pokreta, rekao je da je za raskol u ovom pokretu kriv Dodik, a i Јovan Јanjić, takođe jedan od osnivača, takođe je bio mišljenja da je Dodik uticao na Nestorovića.

    • Nisam mogao da vjerujem da su to izjavili, ali svakom na čast – zaključio je Nestorović.

    Dodik je danas rekao da je razgovarao sa Nestorovićem, ali da od njega ništa nije tražio, niti je Nestorović, kako kaže, nešto molio.

  • “OHR nema ništa sa prodajom imovine na Јahorini”

    “OHR nema ništa sa prodajom imovine na Јahorini”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da OHR nema ništa sa prodajom imovine na Јahorini, koja je, kako je rekao, drugo najveće investiciono gradilište na Balkanu.

    Dodik je rekao da pravobranilaštvo BiH ne postoji po Ustavu BiH i da nije nadležno za to.

    • Ne postoji OHR, ne postoji njihova nadležnost. Sve je to pokušaj da se da do značaja samome sebi. Oni nemaju nikakvih obaveza niti ćemo mi to poštovati. Mogu da rade šta hoće, neće se poštovati – rekao je Dodik komentarišući prodaju imovine na Јahorini i protivljenja OHR-a.

    Dodik je naglasio da su uloženi veliki napori da se Јahorina izgradi.

    • Јahorina je danas mjesto velikih investicija. Poslije “Beograda na vodi”, Јahorina je najveće investiciono gradilište na Balkanu, nema većeg. I to naravno treba da se zaustavi. Neće se zaustaviti – poručio je Dodik.

    Govoreći o eventualnom nametanju izmjena Izbornog zakona BiH, Dodik je istakao da je to neprihvatljivo i da bi svako nametanje značilo kraj evropskog puta BiH.

    On je ponovio da će Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon ukoliko Kristijan Šmit nametne bilo kakve izmjene.

    • Ako se drzne da bilo šta učini u vezi sa imovinom, donijećemo odluku o nezavisnosti – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao i da je evropski put BiH igra mačke i miša.

  • Košarac: BRIKS unija prijateljskih država, Zapad nudi “šarene laže”

    Košarac: BRIKS unija prijateljskih država, Zapad nudi “šarene laže”

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je zagovornik članstva BiH u BRIKS-u, jer je riječ o uniji prijateljskih država koje promovišu politički dijalog i ekonomsku saradnju, otvaraju nova tržišta i omogućavaju pristup novim tehnologijama.

    On je ocijenio da BRIKS ima sve važniju ulogu u globalnim okvirima, o čemu svjedoči činjenica da su brojne zemlje pokazale zainteresovanost za pristupanje ovoj organizaciji.

    • Prošle godine sam Savjetu ministara predlagao inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS-u, ali u Federaciji BiH nema hrabrosti i razumijevanja za tu priču – istakao je Košarac.

    On smatra da političke predrasude i poltronizam dijela FBiH sasvim sigurno vode u jednosmjernu ulicu.

    • Sarajevo čak ne želi ni da otvoreno razgovaramo o BRIKS-u, jer još vjeruje u šarene laže Zapada. Sasvim je jasno da Srpska neće dozvoliti da bude talac ovakvih fantaziranja o Zapadu kao jedinoj i isključivoj opciji – naveo je Košarac na Instagramu.

    On je poručio da Republika Srpska želi saradnju sa zemljama BRIKS-a i da upravo kretanje prema ovoj uniji pokazuje odgovornu politiku Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika.

    Dodik je juče izjavio da je BRIKS interesantan za Srbe i da se nada da će Srpska u budućnosti imati mogućnost da dobije status posmatrača u ovoj organizaciji.

  • Stanivuković predložio kandidate za aprilske nagrade

    Stanivuković predložio kandidate za aprilske nagrade

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predao je inicijative za dodjelu nagrada i priznanja povodom 22. aprila, Dana Grada, kao poseban vid priznanja za, kako je istaknuto, izuzetan rad i postignute vrhunske rezultate i uspjehe.

    Kako je naveo Stanivuković, za nagrade predlaže sljedeće kandidate:

    “Za ključ grada Banjaluka, sa Poveljom “Počasni građanin grada ministru odbrane i potpredsjedniku Vlade Srbije Milošu Vučeviću, zlatni grb Grada Banjaluka mladoj i perspektivnoj plivačici Lani Pudar, plakete grada Banjaluka jeromonahu Metodiju igumanu manastira Gomionica, organizaciji “Baštionik”, Humanitarnoj organizaciji “Srbi za Srbe”, književniku Stevi Grabovcu, humanitarcu Ognjenu Goliću koji je više desetina puta darivao kapi koje život znače, koordinatorki banjalučke Sigurne kuće Ameli Bašić Tomić, Plaketu “Sestre Gajić” Udruženju građana oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj “Diabet No1”.

    Stanivuković se još jednom zahvalio svim ovim velikim ljudima, pojedincima i udruženjima, na velikom doprinosu u razvoju i afirmaciji Banjaluke kao i iskazanoj humanosti

    “Na svoju Banjaluku uvijek mogu računati”, kazao je on.

  • Putin sprema aneksiju?

    Putin sprema aneksiju?

    Nova analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) upozorava da Rusija možda priprema hibridnu operaciju protiv još jedne države.

    Kako navode, u pitanju je Moldavija, čiji region Pridnjestrovlje bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji kako bi podržao rusku hibridnu operaciju.

    “Proruski otcepljeni region Pridnjestrovlja potencijalno bi mogao da organizuje referendum o pripajanju Rusiji na nedavno najavljenom pridnjestrovskom Kongresu poslanika koji je planiran za 28. februar”, stoji u objavi na društvenoj mreži Iks.

    “Povod za ovo bi bila navodna potreba da se ruski građani i ‘sunarodnici’ u Pridnjestrovlju zaštite od pretnji Moldavije ili NATO-a”, stoji u upozorenju.

    Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi, kao najopasniji razvoj situacije, da proglasi rusku aneksiju Pridnjestrovlja tokom svog planiranog obraćanja Ruskoj Saveznoj skupštini 29. februara, iako se to čini malo verovatnim.

    Putin će najverovatnije pozdraviti svaku akciju koju preduzme Kongres poslanika Pridnjestrovlja.

    Institut naglašava da nije poznato da li su u toku pripreme za ovu hibridnu akciju, iako je moguće da se vode tajne pripreme.

    “Ruske snage koje se trenutno nalaze u Pridnjestrovlju nisu u stanju da budu značajna vojna pretnja Ukrajini bez pojačanja. One bi mogle biti mnogo veća pretnja stabilnosti Moldavije. Stoga je najverovatniji način delovanja da će Pridnjestrovski kongres i Putinov govor označiti preokret u pripremama Rusije za hibridni rat protiv Moldavije”, dodaje ISW.

    Moldavija je bivša sovjetska država koja se nalazi između Rumunije i Ukrajine, a Pridnjestrovlje je proruski otcepljeni region u istočnoj Moldaviji sa oko 470.000 stanovnika koji je nezakonito proglasio nezavisnost od Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. godine.

    Nijedna članica Ujedinjenih nacija ne priznaje njen suverenitet i smatraju je delom Moldavije.

  • Šolc na tankom ledu: Zar su tenkovi i municija bitniji od penzija?

    Šolc na tankom ledu: Zar su tenkovi i municija bitniji od penzija?

    Kancelar Olaf Šolc želi uskoro da Bundesver naoruža iz tekućeg budžeta. Na račun socijalnih izdavanja? Toga se posebno plaše političari iz redova SPD i Zelenih.

    Kancelar Olaf Šolc (SPD) zategao je živce političkom Berlinu kada je prošlog vikenda u intervjuu za “Zidojče cajtung” rekao: “Moj cilj je da, nakon isteka specijalnog fonda, finansiramo Bundesver iz opšteg budžeta”.

    Specijalni fond – to je sto milijardi evra koje je vlada stavila na raspolaganje nemačkoj vojsci pre dve godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu. Finansiran je kreditima, piše Dojče vele.

    Udvostručenje budžeta za odbranu?

    Ali, prema sadašnjim planovima, novac će biti potrošen već 2027. Nabavljena je municija i naručeni skupi sistemi naoružanja. Ali, samo do 2027.

    Stručnjaci su izračunali da će posle toga, umesto oko 52 milijarde evra koje su ranije bile predviđene za odbranu, u budžetu biti potrebno više nego duplo: 108 milijardi evra.

    Ti dodatni troškovi trebalo bi jednostavno da “…budu ušteđeni na drugom mestu”, kao što je to Šolc usput primetio u intervjuu.

    To se može desiti samo u najvećoj budžetskoj stavci, onoj za socijalnu potrošnju. Ove godine država izdvaja oko 176 milijardi evra, više od trećine ukupnog budžeta, za građane bez posla, za druge socijalno ugrožene grupe i za penzionere.

    Kizeveter: “Bez bezbednosti nema socijalnog budžeta”

    Roderih Kizeveter, stručnjak za odbranu opozicione CDU, takođe smatra da je Bundesveru neophodno drastično više novca da bi mogao da deluje kao istinski moderna vojska i da brani zemlju od mogućeg napada.

    Kizeveter je bivši oficir, a danas je poslanik nemačkog parlamenta i slaže se s poverenicom Bundestaga za odbranu Evom Hegl iz redova SPD koja procenjuje sumu na 300 milijardi evra.

    U intervjuu za DW, Kizeveter podseća na mnoge krize koje su pogodile Nemačku u veoma kratkom vremenskom periodu: ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, na primer.

    “U ovoj situaciji, imperativ je da se stanovništvu konačno jasno stavi do znanja da moramo promeniti prioritete ako želimo da nastavimo da živimo u slobodi i demokratiji”, kaže poslanik najveće opozicione stranke.

    Bez neophodne sigurnosti, privreda bi dugoročno bila upropašćena, a bila bi neophodna i potpuno drugačija ograničenja u budžetu za socijalna davanja ako bi se, na primer, Ukrajina raspala i ako bi bili raseljeni milioni ljudi.

    Kinert tvrdi: Šolc je pogrešno shvaćen

    Kizeveterov zaključak glasi: “Mislim da je suprotstavljanje troškova odbrane socijalnom budžetu apsolutno pogrešna debata, s obzirom na pretnju kojoj je Nemačka takođe izložena”.

    Ipak, isprva je nastalo veliko uzbuđenje, posebno među Socijaldemokratama i Zelenima. Tenkovi i oružje umesto socijalne pomoći građanima i penzija? Tako glase mnogi naslovi u nemačkim medijima.

    Prema rečima generalnog sekretara SPD, Kevina Kinerta, Šolc je u intervjuu bio pogrešno shvaćen: Kinert je za javni servis ARD rekao da su socijalna sigurnost i teritorijalna bezbednost Nemačke, Evropske unije i NATO “dve neodvojive strane iste medalje”.

    Ukinuti kočnicu duga?

    Poslanik Bundestaga Ralf Stegner (SPD), je konkretniji. On je za magazin “Špigel” rekao da unutrašnju i spoljnu bezbednost “nikada ne bi trebalo staviti nasuprot društvene kohezije”. Stoga je, dodaje, “neophodan, ili poseban fond za modernizaciju naše zemlje, ili bar reforma kočnice duga”. Stegner je upozorio da bi veća vojna potrošnja, socijalna štednja i istovremeno poštovanje kočnice duga, ojačali desničarske populiste.

    Zeleni su za obnavljanje specijalnih fondova

    I to je zapravo ono o čemu se radi: zakonska kočnica duga predviđa nove kredite samo u vrlo ograničenom obimu. Za specijalni fond Bundesvera vlada je zato izabrala kontroverznu konstrukciju specijalnog fonda. To su nova zaduženja koja se preuzimaju van budžeta. Ali, vlada ne može da stvara takve posebne fondove u nedogled – tako se verovatno može razumeti Šolcov komentar.

    Ipak, predsednica Zelenih Rikarda Lang veruje da je takav put moguć. Ona je u ponedeljak u Berlinu izjavila: “To bi bio način da osiguramo da trošimo dovoljno na odbranu. Finansiranje ne može doći samo iz tekućeg budžeta. Moramo osigurati da bezbednosna situacija ne bude konkurencija socijalnoj sigurnosti u zemlji”.

    FDP se zalaže za prepakivanje budžeta

    Međutim, najmanji koalicioni partner u vladi, Liberali (FDP), očigledno ima manje problema sa socijalnim rezovima. Aleksander Miler, stručnjak te stranke za odbranu, za “Špigel” je rekao: “Potrebno nam je više sredstava da trajno finansiramo troškove osoblja, zaliha i municije. To ne radite s dodatnim dugovima, ali morate da promenite prioritete u normalnom budžetu”.

    Sve u svemu, debata je tek počela, ali se već vrti u krug: kočnica duga zabranjuje nova dugovanja u budžetu. Da bi se suspendovala kočnica, vladi je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, a time i glasovi opozicije, odnosno poslanika CDU i CSU. Ali, opozicija odbija takav plan.

    Dakle, opet nova posebna sredstva? Specijalni fondovi? To izgleda najverovatnije. Niko ne poriče da Bundesver pod hitno mora da se modernizuje.

  • Vukanović isprozivao Šmita i Dodika

    Vukanović isprozivao Šmita i Dodika

    Poslanik u NSRS Nebojša Vukanović je iznio teške optužbe na račun Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD), govoreći o tome zašto Šmit još nije nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Tvrdi da su entitetske vlasti u tajnosti, kako je izjavio, predale strancima prirodna bogatstva. Smatra da je to razlog zašto Kristijan Šmit nije nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona iako je nedavno najavio da će to učiniti.

    – Svi smo svjedoci da je Šmit 19. decembra rekao da ima jedan čovjek koji može donijeti odluku. Onda se taj čovjek po ko zna koji put nagodio s Dodikom i povukao pred njegovim ucjenama i prijetnjama – naglasio je Vukanović.

    Među onima je koji su pri stavu da domaći političari kupuju vrijeme kako bi izostalo nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona. Konstatovao je da ne bi bilo dovoljno vremena da se predstojeći lokalni izbori provedu po novim propisima ako bi tehničke izmjene već danas bile nametnute.

    – Lokalni izbori će proći u mafijaškoj atmosferi, baš kao što gledamo u seriji ‘Narkos’ – dodaje.

    Napomenuo je da su i bivši šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark i bivši visoki predstavnik Valentin Incko bili svjesni velikih nedostataka u izbornom procesu, ali da se od tada ništa nije promijenilo. Poručio je stranim zvaničnicima da su i oni odgovorni za postojeći politički sistem u Bosni i Hercegovini.

    – Šta je to problem da EU donira (skenere i videonadzor za izborni proces)? Samo mafija je protiv toga. Moramo se boriti da odbranimo izbornu volju građana – rekao je.

    Prema riječima Vukanovića koji predvodi listu “Za pravdu i red”, jedini spas su skeneri i videonadzor, ali se oni neće uvesti jer to odgovara korumpiranim političarima, piše Bosnainfo.

    Naglasio je da neće podržati aktuelnog gradonačelnika Banjeluke Draška Stanivukovića (PDP) na predstojećim lokalnim izborima. Uvjerava je da je riječ o “prekrivenom kandidatu” SNSD, te mu je poručio da će se “lično založiti da razbije njegovu političku karijeru”.

  • Dodik: Evropski put igra mačke i miša

    Dodik: Evropski put igra mačke i miša

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je evropski put BiH igra mačke i miša i da nema ništa od “evropske priče”.

    Ako dođe do neke odluke, to će biti pokrivalica za Zapad, koji će reći da se otvara pregovarački proces bez datuma. Turska je čekala na to 40 godina. To je igra mačke i miša. To služi onim u evropskoj kancelariji kako bi rekli “eto pritisnuli smo domaće političare da nešto rade” – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti za proces pristupanja zakon o Ustavnom sudu BiH i podsjetio da je u Sarajevu dogovoreno donošenje nekoliko zakonskih propisa, između ostalog i onog o sukobu interesa u kojem je Srpska definisala da se to odnosi na sukob interesa na javnim funkcijama na nivou imenovanja u zajedničkim institucijama, a ne na nivou entiteta.

    Dodao je da je razlog za to što Srpska već imamo svoj zakon o sukobu interesa, a ne zato što štiti nezakonitosti.

    Dodik je ponovio na to da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavnu osnovu i da ne može da se pravi nikakav novi sud na nivou BiH nego apelaciono odjeljenje koje može da odlučuje samo po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

  • Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom je bio jedan od uspješnijih razgovora koje smo do sad imali, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Primljeni smo sa puno uvažavanja i dobili smo priliku da pričamo o stanju u Srpskoj i BiH – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon povratka iz Rusije i Bjelorusije, gdje je predvodio delegaciju Republike Srpske u višednevnoj posjeti.

    Naveo je da je pozitivan odnos Putina prema Srpskoj pokazan i ovaj put.

    • Došao sam do zaključka da Rusija brani Dejtonski sporazum od Amerike – rekao je Dodik.
    • Nastavljamo da sarađujemo, na svim poljima. Rusija je spremna da nastavi sa isporukama, prije svega gasa. Imaćemo i neke određene nove okvire saradnje, koji će biti poznati kroz vrijeme koje dolazi. Putin je posvećen očuvanju stabilnosti i mira, kako ovdje, tako i u regionu – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema bila i Kristijan Šmit, odnosno postojanje neizabranog stranca u BiH.

    • Putin je to već znao, te je rečeno da je to nedopustiva praksa – rekao je Dodik.

    Naglasio je da Ruskoj Federaciji veoma cijeni što Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Rusiji.

    Dodao je da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, kao što nije ni BiH zahvaljujući Srpskoj, ali da bi muslimani, pa i Hrvati u BiH to učinili.

    Dodik je naveo da ni u Srbiji kao i u BiH nema formalne saglasnosti Ustavom predviđenih organa da donesu takvu odluku.

    • Tu odluku nije donijelo ni Predsjedništvo BiH, ni Savjet ministara, ni Parlamentarna skupština BiH, jer Republike Srpska za to ne da svoju saglasnost – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da Srpska ne želi članstvo u NATO.

    • I to nije stvar Putina, to je naša stvar, jer mi ne vidimo benefite koje bi mogli da dobijemo od toga. Ohrabrili smo i Putina da njihove kompanije nastave sa radom i investiranjem. Mnogi žele da sakriju da je Rusija najveći investitor u BiH u prošloj godini – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se sastao i sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, premijerom ove zemlje, kao i ministrima poljoprivrede i obrazovanja.

    • Bjelorusija ima izuzetno razvijenu industriju i uspjeli smo da dogovorimo razne aranžmane bitne za Srpsku – rekao je predsjednik Srpske.

    U Bjelorusiji, dodao je Dodik, Srpska ima prijatelja.

    • To je razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je veoma važno što se Srpska pokazala kao važan sagovornik i ruskoj i bjeloruskoj strani.

    Za naredni period Dodik je najavio niz posjeta različitim zemljama, kako u regionu, tako i u svijetu, te napomenuo da će u naredna četiri mjeseca dva puta posjetiti Rusku Federaciju.

    • U aprilu ću učestvovati na bezbjednosnoj konferenciji u Sankt Peterburgu, a u junu ću opet posjetiti taj grad u kojem će biti održan Ekonomski forum, koji se godišnje održava pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina. Početkom sljedeće sedmice idem u Crnu Goru, pa ću krajem te sedmice biti u Antaliji, na poziv prijatelja iz Turske – rekao je Dodik.

    Najavio je da će Srpska do kraja marta ugostiti i mađarskog premijera Viktora Orbana, a planiran je i susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • Stevandić: Temelj saradnje unapređenje i poštovanje kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti

    Stevandić: Temelj saradnje unapređenje i poštovanje kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je danas na Cetinju da se saradnja sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom temelji na unapređenju i poštovanju kulturnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti.

    Stevandić je nakon sastanka sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem rekao da je saradnja Narodne skupštine Republike Srpske i njega lično sa Mitropolijom i mitropolitom na najvišem mogućem nivou, te da je to prijateljstvo, koje je započelo buđenjem srpske ideje u Crnoj Gori i litijama, dobilo i formalni karakter, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    “Ta saradnja čini nas međusobno ponosnim, ali i čvrstim da u budućnost ponesemo sve ono što su nam djedovi ostavili kao dostignuće i nadahnuće”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je dodao da očekuje da će odnosi koje je Narodna skupština Republike Srpske razvila sa svim eparhijama u Republici Srpskoj, te mitropolijama i eparhijama širom Evrope i svijeta biti još plodonosnija i da će služiti u interesu i na ponos svih građana Republike Srpske.