VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ponašanje američkog ambasadora pokazuje da se BiH nalazi pod okupacijom

    Ponašanje američkog ambasadora pokazuje da se BiH nalazi pod okupacijom

    Ambasada SAD u BiH i njen prvi čovjek, Majkl Marfi, već godinama vode žestoke verbalne sukobe i političke polemike s rukovodstvom Republike Srpske, posebno s liderom SNSD Miloradom Dodikom.

    Gotovo da ne postoji nijedna važnija odluka, inicijativa ili namjera političkog rukovodstva Republike Srpske, a da na nju nije stigao ekspresan odgovor i “stručna analiza” američke ambasade.

    Zahtjevi iz Banjaluke da se BiH vrati poštivanju izvornog Dejtonskog sporazuma – slijedi reakcija ambasadora Marfija. Pokušaj otimanja imovine Republike Srpske i njenog prenošenja na nivo BiH – opet se kao “vrhovni autoritet” javlja američki ambasador u Sarajevu. Republika Srpska najavljuje referendum o nezavisnosti – Marfi prijeti ukidanjem Srpske. Nedavni zaključci sa Svesrpskog sabora u Beogradu – ambasador SAD u BiH želi da i tom “loncu” budu “poklopac”.

    Neobična praksa
    Upravo tim povodom, odnosno zbog reakcija iz američke ambasade u BiH na zaključke Svesrpskog sabora, prije nekoliko dana javno se oglasio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je, između ostalog, optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH.

    Gotovo da ne postoji nijedna važnija odluka, inicijativa ili namjera političkog rukovodstva Republike Srpske, a da na nju nije stigao ekspresan odgovor i “stručna analiza” američke ambasade.

    Zahtjevi iz Banjaluke da se BiH vrati poštivanju izvornog Dejtonskog sporazuma – slijedi reakcija ambasadora Marfija. Pokušaj otimanja imovine Republike Srpske i njenog prenošenja na nivo BiH – opet se kao “vrhovni autoritet” javlja američki ambasador u Sarajevu. Republika Srpska najavljuje referendum o nezavisnosti – Marfi prijeti ukidanjem Srpske. Nedavni zaključci sa Svesrpskog sabora u Beogradu – ambasador SAD u BiH želi da i tom “loncu” budu “poklopac”.

    Neobična praksa
    Upravo tim povodom, odnosno zbog reakcija iz američke ambasade u BiH na zaključke Svesrpskog sabora, prije nekoliko dana javno se oglasio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je, između ostalog, optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH.

    – To je obično vezano za Ministarstvo spoljnih poslova i ono bi, eventualno, moglo ući u takvu vrstu rasprave. U konkretnom slučaju, to bi mogao da bude Stejt department. Međutim, mi ovdje prisustvujemo jednoj neuobičajenoj praksi tako da mi je vrlo teško reći šta je tome razlog? Ta priča trebalo bi da se zadrži na odnosima unutar BiH i ovaj momenat, gdje ambasada SAD u BiH vodi javnu polemiku s predsjednikom Srbije, moram priznati da mi je potpuno nerazumljiv – kaže Aćimović za naš portal.

    Granice pristojnosti– Kako, gdje i od kada negdje piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima – postavio je javno pitanje predsjednik Srbije.

    Međutim, umjesto da se na tome završi, iz diplomatskog predstavništva SAD u Sarajevu aktuelnom predsjedniku Srbije odmah je uslijedio odgovor, u kome se, između ostalog, navodi da “nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentovane pravne istorije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH”.

    – Polazna tačka i dalje je jasna: imovina pripada državi – odgovorili su Vučiću iz Ambasade SAD u BiH.

    Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo ističe da je u diplomatskoj praksi neuobičajeno da ambasada jedne zemlje ulazi u prepisku s predsjednikom druge države.

    Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, s druge strane, smatra da “pravo” koje ambasador SAD u BiH sebi daje kako bi ušao u polemiku s predsjednikom druge države, vjerovatno potiče iz ubjeđenja SAD da su one “ne samo tvorci Dejtonskog sporazuma, već i tvorci BiH, Federacije i Republike Srpske”.

    – Budući da se Vašington smatra glavnim arhitektom postdejtonske BiH, procjenjujem da oni smatraju da imaju pravo više nego drugi da se izjašnjavaju o nizu stvari u BiH – kaže Đukić za Srpskainfo.

    Ako bi se, kako dodaje, tražila neka diplomatska analogija, ona bi možda mogla da se nađe na primjeru stvaranja Austrije poslije Drugog svjetskog rata.

    – Austrija je stvorena jednim državnim ugovorom kojim je kreirana u današnjim granicama i jedna od strana koja je učestvovala u stvaranju Austrije bila je i tadašnja SFRJ. I mi smo se o poziciji Austrije vrlo često izjašnjavali, uključujući i pitanje prava tamošnjih nacionalnih manjina, Slovenaca, Hrvata i Mađara, kao i o neutralnom statusu Austrije – ističe Đukić.

    Tvrdi da se SAD, s jedne strane, imaju pravo miješati u unutrašnje stvari BiH, ali da, kako navodi, i tu postoje granice pristojnog diplomatskog ponašanja.

    – S druge strane, mislim da bi i Republika Srpska, odnosno njeni zvaničnici, morali da biraju vokabular kad razgovaraju s državom koja ih je stvorila i priznala. Nije mudro da Srpska čak i verbalno ratuje s SAD. To je kontraproduktivno za samu Republiku Srpsku jer ona ne može promijeniti SAD, a Amerikanci mogu mnogo naštetiti Republici Srpskoj – upozorava Đukić.

     

  • Odbijena inicijativa uvođenja prava na nošenje hidžaba u Oružanim snagama BiH

    Odbijena inicijativa uvođenja prava na nošenje hidžaba u Oružanim snagama BiH

    Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost BiH danas nije podržala principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH čiji je predlagač Dom naroda parlamenta BiH niti nošenje hidžaba u Oružanim snagama.

    Na sjednici nije podržana poslanička inicijativa Sabine Ćudić kojom se zadužuje Ministarstvo odbrane da, u roku od 30 dana od usvajanja ove inicijative, donese izmjene ili dopune člana pet Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH i tako omogući nošenje hidžaba, kao vjerskog obilježja, pripadnicama Oružanih snaga BiH.

    Zajednička komisija nije podržala ni delegatsku inicijativu Džemala Smajića kojom se od Ministarstva odbrane traži da, u roku od 30 dana, sačini i dostavi na usvajanje Savjetu ministara Prijedlog o izmjeni Zakona o oružanim snagama BiH, kojim bi se povećala dobna granica trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina jer, kako se navodi, bilo bi racionalno i ekonomično ove vojnike zadržati u službi, posebno uvažavajući činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje znatan broj vojnika.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH saopšteno je da su članovi Zajedničke komisije primili k znanju informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za 2023. godinu, koju je sačinilo Ministarstvo bezbjednosti.

     

     

  • Francuzi razotkrili švercere oružja iz BiH

    Francuzi razotkrili švercere oružja iz BiH

    Javno tužilaštvo u Lionu danas je podiglo optužnicu protiv sedam osoba, uglavnom državljana Bosne i Hercegovine i Frnacuske, koji se terete za šverc ratnog oružja sa Balkana.

    Iako se ne precizira koliko je državljana BiH razotkriveno u ovoj velikoj akciji francuske policije, navodi se da su optuženi starosti od 27 do 42 godine, a otkriveni su i uhapšeni u dvije faze velike istrage.

    Svi optuženi sei terete za transport ratnog naooružanja između nekoliko balkanskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore – i departmana Gornja Savoja u Francuskoj.

    Kada bi došlo na odredište, oružje je preprodavano po cijelom regionu. Istragu sprovode Centralna kancelarija za borbu protiv organizovanog kriminala (OCLCO) i sudska policija Gornje Savoje, pod nadležnošću specijalizovane međuregionalne jurisdikcije (JIRS) Liona, tužilaštva Liona po čijem nalogu je 06.09.2023, i pokrenuta istraga..

    Prema pisanju francuskih medija, klupko je počelo da se odmotava avgusta 2023. godine kada je u jednoj opštini Gornje Savoje uhapšen muškarac nakon što policiji nije dozvolio da pregleda gepek njegovog automobila. Međutim, nakon pribavljanja naloga, policija je u gepeku njegovog automobila pronašla kalašnjikov, municiju, kao i pet granata.

    U međuvremenu policija sveobuhvatnom istragom dolazi do saznanja da oružje dolazi sa Balkana i da se radi o međunarodnoj trgovini. Policija tada aktivira praćenje i nadzor osumnjičenih i dolaze do rute švercera oružjem, a uočili su i njihove šablone ponašanja.

    Policija otkriva da se šverc odvija isključivo drumskim putem, a oružje se krije i tajnim bunkerima kamiona, ili u gepeku automobila, ali svaki put u malim količinama kako bi bez problema prošli provjeru policije u slučaju da ih zaustavi. Takođe, kako nema stalne potražnje za ovom robom, organizuje se tek nekoliko konvoja godišnje.

    Od posebnog interesa za policiju je jedan čovjek, čija se nacionalnost ne navodi, a koji se smatra „centralnom figurom“ ove trgovine. On je blizak saradnik osobe uhapšene u avgustu 2023. Ovaj čovjek, koji se smatra organizatorom trgovine, nakon detaljne istrage i pribavljenih dokaza konačno je uhapšen marta 2024. godine. Njegove rođake, koje su vodile jednu privatnu firmu, bile su logistička podrška za šverc oružja. Policija je prilikom pretresa pronašla osam kalašnjikova, automat i veću količinu municije. On je odmah sproveden u istražni zatvor.

    Prema izvoru bliskom istrazi, ovo oružje se nabavlja širom Balkana, od lokala za svega 250 do 300 evra, ali se u Francuskoj preprodaje po desetostruko većoj cijeni, između 2.500 i 3.500 evra po komadu. Istraga u ovom slučaju se nastavlja.

  • Bajden i Zelenski potpisali istorijski sporazum

    Američki predsjednik Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali istorijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji.

    Radi se o bilateralnom istorijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.

    Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih bezbjednosnih sporazuma s nizom zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije.

    Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma s SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trumpa mogla bi ga poništiti, prenosi Index.

    Bajden je ranije rekao da bi garancije za Ukrajinu bile jednake onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.

    Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja istorijskog sporazuma održali zajedničku press konferenciju.

    “Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista istorijski dan”, rekao je Zelenski.

    Uvjeren je da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata.

    “Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je.

    Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.

    Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji.

    Rekao je da je “ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata”. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.

    “Dugo smo radili na tome”, napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti “eskadrile” mlaznjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu zemlju.

    Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila.

    “Naš bezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.

    Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki zvaničnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.

    “Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života”, poručio je.

    Bajden je poručio da će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.

    Američki predsjednik je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”.

    Potvrdio je da” Amerika pojačava pritisak na Rusiju”.

    Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.

    Objasnio je da ruski predsjednik Vladimir Putin zavisi od prihoda od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.

    “Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu”, rekao je Biden.

    Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom “zamjenom” ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. Ali jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.

    Šta sporazum uključuje, a šta ne?
    Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u obranu Ukrajine. Ali, sporazum bi Ukrajini mogao olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određene garancije o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.

    Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje nezavisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u obranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

    Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu “strane konsultovati u roku od 24 sata da bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije”.

    Formulacija “budući napad” u sporazumu nije posebno definisana.

    Komentarišući sporazum, Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan je rekao kako je “potpisivanjem ovog sporazuma Rusiji poslat signal naše odlučnosti”.

    “Potpisivanjem ovoga takođe ćemo Rusiji poslati signal naše odlučnosti. Ako Vladimir Putin misli da može nadživjeti koaliciju koja podržava Ukrajinu, vara se. On jednostavno ne može toliko čekati, a ovaj će sporazum pokazuje našu odlučnost i kontinuiranu predanost”, rekao je Salivan.

    “Ovim sporazumom takođe obezbjeđujemo obaveze Ukrajine o reformama i nadzoru krajnje upotrebe oružja koje isporučujemo”, pojasnio je Bajdenov savjetnik.

    Salivan je naglasio da je Ukrajina dala korisne lekcije američkoj vojsci, uključujući one o korištenju dronova u ratu.

    Dodao je da će “SAD imati koristi od uvida i iskustva Ukrajine, njenih inovacija na bojnom polju i lekcija naučenih s fronta”.

    Leo Litra, gostujući saradnik u Europskom savjetu za spoljne odnose, rekao je da je važno biti jasan u pogledu ograničenja i svrhe bezbjednosnih garancija.

    “Sporazumi o bezbjednosnoj saradnji osmišljeni su da bi podršku Ukrajini učinili predvidljivom i mjerljivom, ali nisu ni blizu pružanju instrumenata koji bi mogli zamijeniti NATO-ov članak 5 o kolektivnoj odbrani”, rekao je Litra.

    Odnosi između Bajdena i Zelenskog se već neko vrijeme popravljaju.

    Bajden se izvinio Zelenskom zbog kašnjenja u obezbjeđivanju novca za Ukrajinu preko Kongresa, a Kijev je zadovoljan i jer je konačno dobio dozvolu za gađanje vojnih mete unutar Rusije, naročito one odgovorne za napade na Harkovsku oblast. Inače, ovo je bio prvi susret dvojice lidera od decembra.

    Šta se dogodilo ranije danas?
    Inače, vođe zemalja članica skupine G7, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, pristali su danas na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela bojnu operaciju 2022.

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila je da su pokušaji Zapada da uzme prihod od zamrznute ruske imovine kriminalni i da bi doveli do odgovora Moskve koji bi bio vrlo bolan za Evropsku uniju.

  • Evo šta je u planu da se gradi na prostoru stare autobuske u Banjaluci

    Evo šta je u planu da se gradi na prostoru stare autobuske u Banjaluci

    U centru Banjaluke, na parceli koja je nekada pripadala staroj autobuskoj stanici, a danas je parking u vlasništvu Sladomira Đurića, generalnog direktora “Autoprevoza”, mogla bi da nikne nova višespratnica.

    Ovu informaciju, o kojoj se spekulisalo godinama, potvrdio je za “Nezavisne novine” i sam Sladomir Đurić, koji nam je u razgovoru otkrio i više planova, a isto je ubrzo potvrdio i sam gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, obrazlažući da će to biti predviđeno novim Regulacionim planom.

    A Regulacioni plan koji trenutno važi na ovom lokalitetu datira iz 2002. godine. Njime je, podsjeća Đurić, bila planirana izgradnja stambenog objekta, a ne parkinga.

    Ali, kao što je poznato, lokacija stare autobuske stanice bila je predmet spora između grada Banjaluka i “Autoprevoza”, koji je trajao dvije decenije, a sve je završeno u korist “Autoprevoza” 2023. godine, koji je osim parkinga preuzeo i okolne parcele.

    Upravo Đurić je tada rekao da će parcele vjerovatno ostati parking, što je i urađeno, a parking je djelimično modernizovan i sada se koristi.

    Đurić priznaje da njegovi planovi o ovoj lokaciji zavise upravo od novog Regulacionog plana. U igri su, kako je potvrdio za “Nezavisne novine”, tri opcije…

    “Ako bude išla bilo kakva zgrada tu, onda će se parking praviti na dva nivoa ispod zemlje. Ako ne bude ta opcija, onda je jedna od opcija da se tu gradi takođe parking, ali na više etaža. Treća opcija je da to ostane ovako kako jeste. Sve opcije su u igri. Možda ćemo do kraja ljeta imati nešto konkretnije”, poručio je Đurić.

    Vlasnik “Autoprevoza” podsjeća i da je Regulacioni plan za ove parcele već jednom je bio promijenjen, i to u mandatu Igora Radojičića, a njime nije bilo predviđeno da se na mjestu postojećeg parkinga gradi bilo kakav stambeno-poslovni objekat.

    “Radojičić, kada je vidio da grad gubi spor protiv ‘Autoprevoza’, odlučio je da promijeni Regulacioni plan i to je bilo jedino što je tada mogao da uradi. Tada je umjesto objekta koji je tu bio predviđen da se gradi, predvidio da se tu pravi neki spomenik i park. A onda je prije dvije godine Ustavni sud ukinuo taj plan koji se odnosio na centar Banjaluke, između ostalog i na toj lokaciji, pa je na snazi ostao stari Regulacioni plan, i opet opcija da se tu gradi objekat”, pojašnjava Đurić, koji nam je otkrio i šta bi, po njegovom mišljenju, bilo najbolje rješenje za postojeći parking.

    “Mislim da bi najbolje bilo da se tu uradi parking na dva nivoa ispod zemlje, i gore da se uradi stambeno-poslovni objekat, jer bi se tako dobio najveći broj parking-mjesta, ali i dobar objekat iznad”, kazao je Đurić.

    Ističe da nisu tačne spekulacije da se došlo na ideju građenja zgrade jer postojeći parking nije ispunio finansijska očekivanja.

    “Možda ljudi imaju takav utisak da parking u centru grada nije put, ali on u stvari i treba da služi onima koji dolaze u centar da znaju da tamo imaju mjesta. Parking je uvijek popunjen bar 50 odsto, tako da njegovo postojanje ima smisla”, naveo je Đurić.

    Da na mjestu aktuelnog “Autoprevozovog” parkinga niču stambeni objekti potvrdio je i Draško Stanivuković, prvi čovjek grada Banjaluka.

    “Na ‘Autoprevozovom’ parkingu, zemljištu koje nam je oteto, postojećim Regulacionim planom je predviđena zgrada od početka do kraja parkinga. Ono što predviđa izmjena Regulacionog plana jeste da zgrada bude izgrađena na početku i kraju parkinga, a da na sredini bude plato, zelenilo i podzemna garaža. Banjaluka tom izmjenom dobija bolje i ljepše mjesto”, rekao je Stanivuković.

     

  • Sporni finansijeri stranke Narodni front

    Sporni finansijeri stranke Narodni front

    Inkasiran novac u Narodni front Jelene Trivić težak je skoro 205.000 maraka. Ne čudi što je dugo krila finansijere, jer je teško povjerovati i u ono što je po zakonu morala dostaviti CIK-u.

    Uvidom u te prihode, fizička lica su, navodno, donirala čak i do 8.000 maraka. Ipak, nije jasno ko je, zapravo, obezbijedio taj novac. Njegovim porijeklom CIK se nije bavila.

    “Vjerovatno obezbijeđena na neki drugi način međutim fizička lica naknadno koja će potpisati te donacije i da to suštinski nisu neki doprinosi zainteresovanih pojedinaca koji žele da pobijedi ideja Jelene Trivić i njena stranka nego da se tu upravo radi o nekim sredstvima, da li od nekih stranih izvora ili od određenih krugova, određenih privatnika”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Samo za mjesečne troškovi, između ostalog i službenog automobila, fotografa, kirije, kancelarije, Jelena Trivić sa platom univerzitetskog profesora, trebala bi magičnom računicom da obezbijedi oko 100.000 maraka. Još čudnije je da tu cifru mogu dostići lica na čija imena je uplaćivan novac za Narodni front.

    “Vidite da su to ljudi koji su ratni vojni invalid, pa eto on ima 7.000 maraka da da u kešu nekoj političkoj organizaciji u osnivanju. Tu vidite članove bliske porodici Jelene Trivić, pa i samu Jelenu Trivić, koja daje 7.500 maraka. Mi nemamo, dakle, nikakve informacije otkud novac tim ljudima da oni na takav način izvade, pazite u današnje vrijeme pet, sedam, deset hiljada maraka”, rekao je Ivan Begić, direktor Tok TV-a.

    Predsjednik stranke Jelena Trivić o stvarnom porijeklu novca nikada se nije izjasnila, što samo podgrijava sumnje da je tajno obezbijeđen. Odbornik Smiljana Babić Moravac upozorava na interese onih koji su iskeširali novac.

    “To nije teško uštimati, ja ne kažem da ona to čini, ali vrlo je simptomatično naravno, pa to treba po meni ispitati ili neka ona sama objasni otkud joj toliki novac. To je zaista čudno, ko danas daje 7.000, ma veće su cifre u pitanju. Ko to daje ako nema nekakav interes”, rekla je Smiljana Babić Moravac, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

    Jelena Trivić ni danas nije objasnila porijeklo novca, na naše pozive nije bilo odgovora. Još u prošloj kandidaturi Trivićka je digla na noge policiju zbog sumnje da je u automobilima pronađen novac kojim je kupovala glasove.

  • Ankete ne idu u korist Makronu

    Ankete ne idu u korist Makronu

    Prema novoj anketi Instituta CSA, sprovedenoj za CNEVS, Europe 1 i JDD, 57 odsto francuskih birača željelo bi da Emanuel Makron, francuski predsjednik, podnese ostavku ako njegov tabor bude poražen na parlamentarnim izborima 30. juna i 7. jula.

    Prema rezultatima istraživanja, 59 odsto žena i 55 procenata muškaraca podržava ovu ideju, a dispariteti su znatno veći prema različitim starosnim kategorijama.

    Naime, 66 odsto ispitanika mlađih od 35 godina želi da predsjednik Francuske podnese ostavku u slučaju poraza predsjedničke većine na parlamentarnim izborima.

    Broj raste za više od 10 procenata za one od 18 do 24 godina starosti na 78 odsto, ali opada sa godinama, završavajući na 47 odsto kod onih od 65 i više godina.

    Što se tiče političkog aspekta, čini se da se anketirani birači partija na krajevima političkog spektra slažu u vezi s ovim pitanjem. Tako da 63 odsto onih koji su bliski lideru francuske ljevice Žan Luku Melanšonu potvrđuju ideju o ostavci Makrona u slučaju poraza predsjedničke većine na parlamentarnim izborima. Ovaj broj raste na čak 83 odsto za one koji tvrde da su dio Nacionalnog okupljanja.

    I republikanski birači su na ovo pitanje odgovorili pretežno potvrdno, ali u nešto manjem broju – 56 odsto.

    Sa druge strane, pristalice Socijalističke partije i Ekologa su manje skloni ostavci Makrona – 48, odnosno 47 procenata potvrđuje ovu ideju.

    Ipak, i ti brojevi su zabrinjavajući za Makrona s obzirom na to da je ovo gotovo polovina biračkog tijela tih partija, prenosi Euronews.

    Konačno, bez mnogo iznenađenja, 68 odsto pristalica Makronove Renesanse se protivi ostavci.

    Rezultati izbora za Evropski parlament doveli su do kraha vlade Emanuela Makrona, s obzirom na to da je partija Nacionalno okupljanje Marin le Pen osvojila više nego duplo glasova u odnosu na Makronovu Renesansu.

    Makron je ranije izjavio da neće podnijeti ostavku, bez obzira na rezultat predstojećih parlamentarnih izbora u Francuskoj. On je kazao da “nije Nacionalno okupljanje to koje piše ustav”.

    “Institucije su jasne, kao i mjesto predsjednika, bez obzira na rezultat”, rekao je Makron za francuski Figaro.

  • U Banjaluci eskaliralo nezadovoljstvo: Stanari Borika protestuju zbog nebodera

    U Banjaluci eskaliralo nezadovoljstvo: Stanari Borika protestuju zbog nebodera

    Stanari banjalučkog naselja Borik i večeras su se okupili kako bi izrazili protest zbog izmjena regulacionog plana.

    Mještani ovog naselja okupljaju se od ponedjeljka zbog najave da će se na prostoru male pijace izgraditi dva nebodera.

    Miro Janjanin, poznati banjalučki muzičar, koji takođe živi u Boriku, rekao je da su se pojedini političari zaboravili.

    “Ako se baviš politikom, treba da radiš u korist svojih sugrađana i da napraviš život svima bolji, udobniji i ugodniji. Ovo što se sad pokušava je jednostavno otimanje životnog prostora i otimanje vazduha”, istakao je Janjanin na večerašnjem okupljanju.

     

    Poručuju da je ovo bio skup komšija iz naselja, te da iako su došli neki lokalni političari nije im bilo dozvoljeno da se obrate, te da zato imaju priliku na glasanju o regulacionom planu.

    Najavljuju da je 18. juna novo okupljanje u donjem dijelu Borika, a 21. juna ponovo protest kod škole.

    Izmjenom Regulacionog plana, koji je na javnom uvidu do 28. juna, na prostoru današnje Male pijace u Borku planirana je izgradnja dva nebodera od 14 i 15 spratova, kao i nadogradnja postojećeg poslovnog objekta za još jedan sprat, dok je na mjestu nekadašnje fabrike “Fruktona” u planu izgradnja kompleksa lamela koje će imati do 10 spratova, pišu Nezavisne.

    Takođe, već mjesecima građani u ovom naselju potpisuju i peticiju protiv ovih planova.

    Gradski odbor DEMOS-a Banjaluka na mjestu Male pijace predlaže izgradnju javne garaže sa 600 mjesta.

    Istakli su da su napravili plansko rješenje za garažu, prema kojem bi ovaj objekat imao tri sprata, a i krov bi bio iskoristiv. Takođe, u prizemlju bi se nalazili poslovni prostori.

    “Mještani Borika nemaju dovoljno parkinga, a ova garaža bi taj problem riješila, tu bi bilo mjesta za 500-600 automobila”, istakao je Bosančić.

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da primjedba građana Borika u vezi sa nedostatkom parking prostora ima smisla, te je pozvao projektante da razmišljaju ne samo o parkinzima za nove objekte, već i o mjestima za automobile trenutnih stanara.

    “Kako sam čuo ljude, i za postojeće zgrade nema dovoljno parkinga. Prihvatam apsolutno tu inicijativu da se na mjestu gdje je pijaca izgradi najveća podzemna i nadzemna garaža”, rekao je Stanivuković i dodao da bi se to najvjerovatnije gradilo kroz javno-privatno partnerstvo.

    On je dodao da kada Skupština grada usvoji inicijativu za izmjenu regulacionog plana, da građani svoje sugestije i primjedbe treba da pišu projektantskoj kući koja je bila najpovoljnija pri toj javnoj nabavci.

    “Prvi odgovor na sve primjedbe i sugestije građana treba da čuju i razmotre te projektantske kuće i projektanti i arhitekti i urbanisti koji rade na tom prostornom planu. Naravno da ću ja kao gradonačelnik da sjednem i saslušam i da uradimo sve ono što je na zadovoljstvo građana i grada, ali prije svega ljudi koji tu žive”, rekao je Stanivuković.

    Da se ne donose novi regulacioni planovi pozvao je i Igor Radojičić, nekadašnji gradonačelnik Banjaluke.

    “Pozivam odbornike Skupštine grada Banjaluka i gradonačelnika da, u posljednjim mjesecima svog mandata ne donose nove regulacione planove. Ovo što se sada dešava liči na panično hvatanje posljednjih vozova za izgradnju višespratnica, prije dolaska novih gradskih vlasti”, naveo je Radojičić.

  • Predizborna hercegovačka ukrštenica: Ko će kome na crtu?

    Predizborna hercegovačka ukrštenica: Ko će kome na crtu?

    Ko će kome na crtu za pozicije načelnika i jednog gradonačelnika, na oktobarskim izborima, u hercegovačkim opštinama?

    Imena su, dijelom poznata, a najdalje do kraja sedmice trebalo bi da budu obznanjena i u lokalnim zajednicama koje još taje svoje adute ili tvrde pazar sa političkim partnerima.

    Istina je da se tamo, gdje se ne izjašnjavaju, sve glasnije pominju personalna rješenja.

    Evidentno je da, nekada dominantne stranke SDS i PDP, u pojedinim sredinama, nemaju svoje prijedloge za kandidate.

  • Dodik: Bošnjaci 30 godina pokušavaju da unište Srpsku i od BiH naprave islamsku državu

    Dodik: Bošnjaci 30 godina pokušavaju da unište Srpsku i od BiH naprave islamsku državu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Republika Srpska trideset godina davala šansu BiH i da su Bošnjaci trideset godina samo nastojali da unište Srpsku i da od BiH naprave islamsku državu.

    Ako je Zapad sve vrijeme okretao glavu od te činjenice, vjerujem da će poslije istupa /ministra odbrane u Savjetu ministara/ Zukana Heleza konačno progledati – naveo je Dodik u objavi na društvenim mrežama.

    Dodik kaže da “koliki god cirkusant bio Helez, njegove posljednje prijetnje upućene Srbima i Republici Srpskoj govore kakvu su sudbinu bošnjački političari namijenili Srbima”.

    – Davno je rečeno – “što trijezan misli, to pijan govori”, a Helez je sve rekao. Njegova ratnohuškačka, šovinistička retorika, mržnja prema svemu srpskom, kulminacija je destruktivne bošnjačke politike – istakao je Dodik.

    On je naglasio da su prijetnje ratom i uništenje Srba vrhunac kršenja Dejtonskog sporazuma i najveća prijetnja miru od njegovog potpisivanja do danas.

    Dodik kaže da “kao što je Alija Izetbegović 1992. na pruženu ruku Srbije odgovorio ratom, tako i danas Helez na poruke mira, tolerancije, saradnje Srbije i Republike Srpske odgovara prizivanjem rata”.

    – Sramota je ćutanje /američkog ambasadora Majkla/ Marfija, /Kristijana/ Šmita i ostalih, uvijek spremnih da reaguju na sve. Sramota je ćutanje političara iz Sarajeva. Mi na ovo nećemo ćutati – poručio je predsjednik Republike Srpske.