VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    U ulici gdje živi načelnik sarajevske Opštine Stari Grad Irfan Čengić sinoć je bačena nepoznata eksplozivna naprava.

    Kako saznaje “Avaz” policija je jutros došla na uviđaj.

    Portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, potvrdila je da je do eksplozije je došlo u 3.20.

    “PU Stari grad je obaviještena da je jutros oko 3:20 sati u ulici ulici Škaljin Sokak aktivirana eksplozivna naprava, najvjerovatnije ručna bomba. Nije bilo povrijeđenih osoba, nastupila je materijalna šteta. Uviđaj je u toku”, rekla je Mersiha Novalić za portal “Avaza”.

    Oglasio se Čengić
    Čengić je za Klix.ba kazao da ga bacanje bombe na kuću u kojoj živi sa svojom porodicom neće obeshrabriti da nastavi procese koje je obećali narodu.

    “Sinoć je na moju kuću pred sehur bačena eksplozivna naprava sa ciljem da se zastrašim kako bih obustavio procese vraćanje državne imovine narodu od onih koji je uzurpiraju godinama. Nedavno su me predstavnici ambasada pitali, da li me je strah voditi procese, odgovor njima je bio isti kao i danas. Bog i ljudi su mi dali povjerenje da vodim teške procese, neću odustati ni milimetra, jer ako se prvi čovjek zajednice povuče pod pritiskom, šta da obični ljudi očekuju sutra kada dođu na njihova vrata”, kaže Čengić.

    Dodao je da su mislili da je slučajnost što je prošle sedmice bačena bomba u ulici gdje živi porodica vijećnika Vedada Deljkovića.

    “Nakon ove sinoćnje nam je jasno da je to sistemsko zastrašivanje”, rekao je Čengić.

    Istakao je da je riječ o nastavku prijetnji koje ima kao izabrani zvaničnik da prestane provoditi zakone, odluke, nalaze revizije, inspektora, tužilaštva kako bi pojedinci mogli nastaviti zloupotrebljavati opštinske resurse.

    “Imam potpuno povjerenje u MUP KS i FUP, pozivam tužulaštva da nastave procese protiv organizovanog kriminala”, zaključio je Čengić.

  • Da li je resetovan evropski put?

    Da li je resetovan evropski put?

    Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, uslijedila je euforija domaćih političara, posebno onih iz vladajuće koalicije na nivou BiH. Međutim već nakon nekoliko dana euforija je splasnula, Kristijan Šmit nametnuo Izborni zakon na nivou BiH, a vlast Republike Srpske napravila je poteze u drugom pravcu, pa se otvara pitanje da li je uopšte bilo razloga za slavlje i koliko je BiH daleko od članstva i da li je uopšte bilo razloga za slavlje?

    U prvim danima nakon što je Bosni i Hercegovini odobreno otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, od vladajućih političara stižu obraćanja prepuna ili euforije ili uvjeravanja čija je najveća zasluga za pozitivan stav Brisela.

    “Mogu pričati šta god hoće, ovdje postoji zajednički napor i bez Republike Srpske ne bi ništa od ovoga bilo”, rekla je tada Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    “Napravili smo u ovom periodu iza nas toliko kompromisa koji su evo na kraju nagrađeni hvala Bogu, mogu tako reći, jednom prelijepom viješću iz Brisela”, poručio je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH.

    Nakon početnog oduševljenja, u narednim danima potpuni zaokret. Iako se u vrhu prioriteta nalazi provođenje izbora po evropskim standardima, Dodik i njegova skupštinska većina u Narodnoj skupštini usvajaju nacrt Izbornog zakona Republike Srpske, što je korak unazad u odnosu na ono što traži Evropska unija.

    Nakon još jednog Dodikovog zaokreta o evropskim pitainjima, naši sagovornici dobro upućeni u evropska pitanja smatraju da razloga za slavlje nije ni bilo, jer se BiH zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom nalazi u takozvanoj ratnoj grupi zemalja za pregovore sa EU, što znači da je pred njom dug put do punopravnog članstva.

    “To je takozvana ratna grupa jer je po prvi put u istoriji Evropske unije ona u ratu i posebni su uslovi posebna je situacija sve je ekstremno. BiH nije ušla u grupu sa Srbijom i Crnom Gorom već je ušla u ovu takozvanu ratnu grupu”, kaže bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

    Da bi došlo do početka pregovora pred BiH je ranije stavljeno 14 prioriteta, od kojih većina nije ispunjena. U prioritetima je i pitanje reforme Ustavnog suda BiH, oko koga decenijama nema dogovora.Tu su i sloboda govora i civilni sektor, gdje ne samo da nema napretka nego Republika Srpska izmjenama zakona ide unazad. Tu je i depolitizacija javne uprave, pa u opoziciji pitaju, kako će uslove ispunuti vlast koja je odgovorna za nazadovanje po brojnim pitanjima?

    “Ko nas je doveo u situaciju u situaciju da budemo po svemu zadnji, najsiromašniji i najkorumpiraniji i najneobrazovaniji? To je vlast koja sad sebe predstavlja kao reformsku. Evidentno je da će taj proces biti dugotrajan i ako BiH uđe u EU to će biti jer ona ima potrebu da zaokruži svoju teritoriju i region, a nikako zbog uspjeha ovdašnjih vlasti”, kaže poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić.

    Neki od zahtjeva iz 14 prioriteta formalno jesu ispunjeni, pa su tako izmijenjeni zakoni o Visokom sudskom i tužilačkog savjetu i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.Međutim, sama izmjena zakona ne znači da je ta oblast reformisana, a kada dođe do pregovora, onda ide detaljna provera da li nešto formalno usvojeno, zaista funkcioniše u praksi.

    “I kada dođe do početka pregovora potrebni su jako veliki kapaciteti za to, potrebno je mnogo truda da se samo prođe kroz skrining, a tek onda kasnije poglavlje po poglavlje ispunjavanja uslova koji će biti mnogo “dubinskije” da tako kažem reforme nego ono što smo do sada vidjeli gdje je bilo dovoljno da se izmijeni samo jedan dio zakona i da se to računa kao ispunjavanje nekakvih uslova”, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparensi BiH.

    Kada se sve sabere, put do datuma kada će biti otvoreni pregovori se čini daleko, a punopravno članstvo – još dalje.

  • Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je da lokalni izbori na kojima je njegova Stranka pravde i razvoja izgubila, između ostalog, u Ankari i Istanbulu nisu kraj, već “prekretnica”.

    Lokalni izbori 31. marta završeni su na način koji je dostojan naše demokratije. Nije bilo incidenata koji bi bacio sjenku na izbornu atmosferu. Turska demokratija je još jednom dokazala svoju zrelost – rekao je Erdogan pristalicama u Ankari, prenose turski mediji.

    On je naveo da se volja nacije manifestuje na biračkim listićima, te da je nacija prenijela svoju poruku političarima.

    • Ovaj 31. mart nije kraj, već prekretnica. Naša nacija je prenela svoje poruke političarima. Pobjednik ovih izbora je naša demokratija i nacionalna volja – rekao je Erdogan.

    Dodao je da se nada da će rezultati izbora “biti od koristi” za Tursku, njen narod i njene gradove i sela.

    Prethodno je glavna opoziciona stranka Republikanska narodna partija (CHP) proglasila pobjedu na izborima za gradonačelnika u Ankari i Istanbulu.

    Pojedini izvještaji pokazuju da CHP vodi i u velikim gradovima, poput Izmira, Burse, Antalije i Adane.

    Prema preliminarnim rezultatima, opoziciona stranka CHP, prvi put u posljednjih 35 godina, vodi u cijeloj zemlji sa skoro 39 odsto dobijenih glasova.

    Turski građani danas su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina.

  • U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    Njemačka je danas postala najveća zemlja u Evropskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa uprkos žestokim prigovorima opozicionih političara i medicinskih udruženja.

    Prema prvom koraku u novom zakonu o kojem se mnogo raspravlja, odraslima starijima od 18 godina sada je dopušteno nositi 25 grama sušenog kanabisa i uzgajati do tri biljke marihuane kod kuće.

    Promjene ostavljaju Njemačku s nekim od najliberalnijih zakona o kanabisu u Evropi, uz Maltu i Luksemburg, koji su legalizirali rekreacijsku upotrebu 2021., odnosno 2023. godine.

    Nizozemska, poznata po popustljivom stavu prema drogi, posljednjih je godina zauzela stroži pristup suzbijanju turizma kanabisa.

    Kad je zakon stupio na snagu u ponoć, stotine ljudi u Berlinu je kod vrata Brandenrug pozdravilo ovaj zakon paljenjem jointa.

    Kao sljedeći korak u zakonskoj reformi, od 1. jula u zemlji će biti moguće legalno nabaviti marihuanu putem “kanabis klubova”.

    Ova regulirana udruženja moći će imati do 500 članova, a bit će u mogućnosti distribuirati do 50 grama kanabisa po osobi mjesečno.

    Do tada, “potrošači ne smiju reći policiji gdje su kupili kanabis” u slučaju ulične kontrole, rekao je za AFP Georg Wurth, direktor Njemačkog udruženja za kanabis.

    Početni planovi za prodaju kanabisa putem licenciranih trgovina odbačeni su zbog protivljenja EU, iako je u pripremi drugi zakon kojim bi se isprobala prodaja droge u trgovinama u pilot regijama.

    Njemačka vlada koju predvode socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza, tvrdi da će legalizacija pomoći u obuzdavanju rastućeg crnog tržišta marihuane.

    Zdravstvene grupe izrazile su zabrinutost da bi legalizacija mogla dovesti do povećanja upotrebe među mladima, koji su suočeni s najvećim zdravstvenim rizicima.

    Konzumacija kanabisa među mladima može utjecati na razvoj centralnog živčanog sistema, što dovodi do povećanog rizika od razvoja psihoze i shizofrenije, upozoravaju stručnjaci.

    Čak je i ministar zdravlja Karl Lauterbach, ljekar po struci, rekao da konzumacija kanabisa može biti “opasna”, posebno za mlade ljude.

    Vlada je obećala široku informativnu kampanju za podizanje svijesti o rizicima i jačanje programa podrške.

    Također je naglašeno da će kanabis ostati zabranjen za mlađe od 18 godina i unutar 100 metara od škola, vrtića i igrališta.

    Zakon je također izazvao kritike policije, koja strahuje da će ga biti teško provesti.

    Drugo potencijalno pitanje je da će zakon retroaktivno proglasiti amnestiju za prekršaje povezane s kanabisom, stvarajući administrativnu glavobolju za pravni sistem.

    Prema mišljenju Udruženja njemačkih sudija, pomilovanje bi se moglo odnositi na više od 200.000 slučajeva koje bi trebalo provjeriti i procesuirati.

  • Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Glavna opoziciona stranka u Turskoj CHP ostvarila je velike izborne pobjede na lokalnim izborima u glavnim gradovima Istanbulu i Ankari.

    S preko 90 posto otvorenih glasačkih kutija diljem zemlje, CHP vodi s 37,3 posto glasova, a slijedi je AK ​​Party s 35,78 posto.

    Dok su široki dijelovi zapada, juga i sjevera Turske sada pod kontrolom CHP-a, prokurdska Dem stranka je osvojila kontrolu nad velikim dijelom jugoistoka.

    Erdoganova stranka i dalje dominira centralnom Turskom i imala je više uspjeha u područjima na jugoistoku koja su razorena potresom u februara 2023., uključujući gradove Kahramanmaras i Gaziantep.

    Rezultati su značajan udarac za Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu stranku, koji se nadao da će vratiti kontrolu nad gradovima manje od godinu dana nakon što je zatražio treći mandat kao predsjednik Turske.

    Erdogan je vodio kampanju za pobjedu u Istanbulu, gdje je odrastao i postao gradonačelnik.

    No, Ekrem Imamoglu, koji je prvi put osvojio pobjedu na lokanim izborima 2019. godine, postigao je drugu pobjedu za sekularnu stranku CHP.

    Erdogan je obećao novu eru u Istanbulu koji broji gotovo 16 miliona stanovnika, ali je sadašnji gradonačelnik Istanbula bio na putu da osvoji više od 50% glasova odnosno više od 10 bodova ispred kandidata Erdoganove AKP.

    Uvijek se za svoj autoritet oslanjao na “narodnu volju”, a pristašama je poručio da će i sada poštivati ​​biračko tijelo.

    Tokom predizborne kampanje Erdogan je rekao da će mu ovo biti posljednja, jer njegov predsjednički mandat završava 2028. godine.

    No, kritičari su vjerovali da bi ga pobjeda ohrabrila da revidira ustav kako bi se mogao ponovno kandidirati. Nakon ovako dramatičnog poraza to izgleda malo vjerojatno.

    Nasuprot tome, ishod je veliki uspjeh za predsjednika CHP-a Ozgura Ozela, koji je pohvalio glasače što su odlučili promijeniti lice Turske na ovim izborima.

    “Oni žele otvoriti vrata novoj političkoj klimi u našoj zemlji”, rekao je Ozel.

    Veliki broj ljudi u Istanbulu okupio se ispred gradske vijećnice u Sarachaneu, jednoj od najstarijih četvrti Istanbula.

    Mahali su turskim zastavama i transparentima na kojima je bila slika Ekrema Imamoglua uz oca utemeljitelja Turske Kemala Ataturka, čiji je poster bio okačen niz zidove zgrade lokalnih vlasti.

    “Mogu reći da je povjerenje i vjera naših građana u nas nagrađena”, rekao je Imamoglu.

    I on i Mansur Yavas viđeni su kao potencijalni kandidati za predsjedničku utrku 2028. godine.

    Prije pet godina, Imamoglu je srušio višegodišnju vladavinu AK Partije u Istanbulu uz podršku drugih opozicionih stranaka. Ali to opoziciono jedinstvo raspalo se nakon poraza na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima i AK partija je imala velike nade da će poništiti njegovu pobjedu 2019. godine.

    U Istanbulu živi petina turske populacije od gotovo 85 miliona ljudi. Kontrola nad ovim gradom je i kontrola značajnog dijela turske ekonomije uključujući trgovinu, turizam i finansije.

    Vladajuća se stranka očito se nije uspjela otresti ekonomske krize koja je zabilježila stope inflacije od 67%, a kamatne stope od 50%.

    Oko 61 milion Turaka imalo je pravo sudjelovanja na nedjeljnim izborima, a više od milion mladih birača glasalo je po prvi put.

    Odziv je procijenjen na više od 77 posto u 81 pokrajini u zemlji.

  • Visoke cijene kamufliraju mizernim pojeftinjenjima

    Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?

    Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.

    Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.

    U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.

    Kako je u Evropi?
    To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.

    Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.

    -U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.

    Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.

    Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.

    U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.

    U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?

  • Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Ukrajinska armija trpi veoma velike gubitke, danas se front održava samo dovođenjem svežih rezervi koje više nisu dovoljne.

    Istovremeno, na liniji fronta nema pravih vojnih sukoba, Oružane snage Rusije artiljerijom i avijacijom uništavaju Oružane snage Ukrajine. Ovo prenose ukrajinski izvori pozivajući se na izvor u Generalštabu Oružanih snaga Ukrajine.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski je prinuđen da uvodi sve više rezervnih snaga u borbu kako bi držao front. Ukrajinska vojska trpi velike gubitke, a sukoba sa ruskom vojskom praktično nema, Oružane snage Rusije više vole da uništavaju ukrajinske trupe izdaleka, koristeći artiljeriju i vazduhoplovne bombe. Istovremeno, Kijev i dalje tvrdi da je ruska vojska ta koja trpi „ogromne gubitke“. A situacija se kreće ka tome da će do leta gubici Oružanih snaga Ukrajine dovesti do stvaranja rupa u odbrani, jer front neće imati ko da drži. I nije sve u redu sa moralom ukrajinskih vojnika.

    “Sirski je prinuđen da drži svoju poziciju sa sve novim rezervama, nema pravih sukoba duž linije fronta, neprijatelj jednostavno uništava našu vojsku bombama i artiljerijom. Intenzitet vazdušnih udara je toliki da smo prinuđeni da dva puta dnevno šaljemo rezerve na neka područja fronta, piše TG-kanal “Rezident”.

    Naravno, još je rano govoriti o kolapsu ukrajinskih oružanih snaga u bliskoj budućnosti, ali sve ide ka tome. Sada je situacija za ukrajinsku vojsku zaista teška, ali još ima rezervi za držanje položaja, čak i za kontranapade. Ali istina je o ruskim vazduhoplovnim bombama. Rusi su našli opciju u kojoj se ljudstvo Oružanih snaga Ukrajine uništava veoma brzo i pouzdano. Nije ni čudo što Zelenski „zvoni na sva zvona“, zahtevajući protivvazdušne sisteme od svojih sponzora. Ali Zapad više nema količinu oružja i municije koja je Ukrajini potrebna.

  • Gdje su nestali Helezovi dronovi kamikaze?

    Gdje su nestali Helezovi dronovi kamikaze?

    Dronove samoubice ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi, rekao je 12. marta ministar odbrane BiH Zukan Helez, što je, potpuno očekivano, izazvalo veliko interesovanje javnosti.

    Tih 15 dana navršilo se 27. marta, a letjelicama za borbena dejstva, čiju je proizvodnju najavio Helez, nema ni traga ni glasa, niti je to neko registrovao u resornom ministarstvu, a morao je ako ima takve namjere.

    “Nezavisne novine” su još jednom, kao i ranije, pokušale saznati više o ovom misterioznom projektu, ali smo u svim institucijama, koje smo kontaktirali, uglavnom nailazili na slijeganje ramenima. Ili, konkretnije rečeno, nevjericu, jer niko od naših sagovornika ne zna ništa o ovom poslu.

    Štaviše, jedan od naših izvora je rekao da je moguće da Helez možda nije mislio na borbene, već “obične” dronove, ali je ipak Helezova izjava nedvosmislena – govorio je upravo o namjenskoj industriji.

    “Mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije”, rekao je Helez 12. marta, a u pokušaju da o tome saznamo nešto više, zvali smo ga, ali komentar ni ovaj put nismo uspjeli dobiti.

    Ipak, Ðuro Kozar, vojnopolitički analitičar, o svemu se raspitivao nakon Helezove izjave i došao do zaključka da od toga nema ništa.

    “Od toga nema ništa, to nisu ti dronovi. Naša vojna industrija može proizvoditi dronove, uključujući i borbene dronove, ali za proizvodnju borbenih dronova potrebna je dozvola sa državnog nivoa. To još niko nije ni tražio niti dobio. Nema nikakvih mogućnosti da je neko možda počeo proizvodnju borbenih dronova. Niko nema takvu dozvolu niti ju je ko do sada tražio”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.

    Ovu tvrdnju potvrđuju i nadležni. Naime, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da svaki vid proizvodnje sredstava za vojnu upotrebu, uključujući i dronove koji su namijenjeni za vojnu upotrebu, mora biti registrovan u tom ministarstvu, kako za proces proizvodnje, tako i za izvoz za koji je neophodna izvozna dozvola.

    “Uvidom u bazu podataka koja se vodi u ovom ministarstvu, nije bilo zaprimljenih zahtjeva, kao ni izdatih dozvola za izvoz ove vrste robe. Dakle, Ministarstvo nema zvanične podatke da su pravna lica koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme počela proizvoditi ova sredstva”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Podsjetimo, ranije smo razgovarali sa više sagovornika na ovu temu i jedan od njih nam je, primjera radi, rekao da sa Helezovim riječima treba biti oprezan, jer je “ishitren” i brzo kaže nešto što nije realno, a drugi je rekao da se za dvije sedmice ne može početi ni proizvodnja ni sklapanje dječjih dronova, odnosno igračaka, a kamoli letjelica za vojne tj. borbene svrhe.

    “Ovo je mala sredina i čuje se sve što se radi. Nema šanse. Evo, kada bi neko sada naručio sve dijelove iz Kine, opet je nemoguće za 15 dana sve to početi raditi, odnosno sklapati. To je apsurd”, rekao je ranije jedan od sagovornika “Nezavisnih novina”, čime je iskazao skepticizam prema Helezovim riječima.

  • U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    Јedna osoba je poginula, a 11 je povrijeđeno u tuči i oružanom sukobu na biračkom mjestu na jugoistoku Turske, javili su turski mediji.

    U sukobu je korišteno vatreno oružje, ali i palice i kamenje.

    Turska novinska agencija Anadolija javila je da je do sukoba došlo u oblasti Agadžlidere, u provinciji Dijarbakir, i da su dvije povrijeđene osobe u kritičnom stanju.

    Takođe, dva vozila Hitne pomoći su oštećena kamenicama.

    Novinska agencija DHA javila je da je tuča, takođe, izbila na biralištu u oblasti Halfeti, u provinciji Sanliurfa. Kao rezultat sukoba posmatrača i glasača povrijeđene su tri osobe, a glasanje je prekinuto.

    Očekuje se da će oko 61,4 miliona turskih birača glasati danas širom zemlje za izbor gradonačelnika 81 grada, uključujući 30 megagradova, načelnike opština, okruga, lokalnih zajednica i seoskih vijeća.

    Na izborima učestvuju kandidati iz 34 političke partije.

    Oko 600.000 policajaca raspoređeno je tokom izbora u okviru pojačanih mjera bezbjednosti.

  • Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Međunarodna policijska organizacija Interpol raspisala je žutu potjernicu zbog nestanka dvogodišnje djevojčice iz Srbije Danke Ilić.

    Na sajtu organizacije navedeno je da se djevojčica može prepoznati po visećoj bradavici na lijevom uhu, kao i mladežu nepravilnog oblika i blago tamne boje na lijevoj nadlaktici.

    Pored toga, navodi se da je djevojčica visoka oko 85 centimetara, ima smeđu kosu i braon oči.

    Žuta poternica se raspisuje u slučaju potrage za nestalim licima ili zarad identifikovanja osobe koja ne može da se samoidentifikuje.

    Dvogodišnja Danka Ilić nestala je u utorak, 26. marta, oko 13.45 časova u Banjskom polju kod Bora, a danas je šesti dan potrage za njom.
    Zbog njenog nestanka u Srbiji je prvi put aktiviran sistem “Pronađi me”.

    Povodom nestanka Danke, oglasila se i Policija u Beču, kao i Ambasada Srbije u Austriji.