Autor: INFO

  • Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.

    Ukupan promet trgovine namalo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.

    U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje – kaže Gavran.

    ADVERTISING

    On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.

    – Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu – ističe Igor Gavran, za Avaz.

  • Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske, nadamo se da će biti usvojene uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, rekao je za Јutarnji program RTRS minstar trgovine i turizma Denis Šulić.

    Pripremamo uredbu koja se tiče osnovnih životnih namirnica. Svakodnevno pratimo odnos cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, u odnosu na Federaciju, čije su namjernice dosta skuplje. Zajedno sa ljudima iz naftne industrije, završavamo uredbu o ograničavanju cijene marže naftnih derivata. Marže pojedinih životnih namirnica biće ograničene do osam odsto – istakao je Šulić.

    Kako on navodi uredbe su u samoj proceduri.

    Kada je riječ otrgovcima, koji su, prema tvrdnjama potrošača i nadležnih organa – nerealno podigli cijene namirnica, nakon povećanja minimalne plate, Šulić napominje da trgovce ne treba generalizovati.

    • Naravno da postoje slučajevi, gdje određeni trgovci, u ovakvoj situaciji žele da ostvare dodatni profit, i pokušaju to da iskoriste, ali oni će naravno, ako budu kršili zakon, biti kažnjeni. Treba da se vratimo na trgovce, koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”, te koji se trude da tom kampanjom doprinesu tržištu – navodi Šulić.

    Kada je riječ o radu Republičke inspekcije, Šulić ističe, da ono što ministarstvo zajedno sa njima radi, jeste utvrđivanje da li trgovci rade u skladu sa uredbom.

    • Prošle godine smo imali značajni broj kontrola i značajni broj kažnjavanja, što je poražavajuće, ali pokazuje da Republička inspekcija radi. Ono što smo uvidjeli, jeste da su određeni trgovački lanci, izbjegavali marže na određene životne namirnice – ističe Šulić.

    Govoreći o snakcijama i blokadama računa pojedinih lica od strane američke ambasade, Šulić je naveo da to sve govori o tome kakva je Amerika.

    • Ljudi koji su sankcionisani imaju ogromnu podršku građana, iz ove borbe ćemo, kako i godinama prije, ali i kroz istoriju izaći kao pobjednici – navodi Šulić.
  • BiH nema nijedan borbeni avion

    BiH nema nijedan borbeni avion

    Bosna i Hercegovina nema nijedan borbeni avion niti helikopter, ali to ne znači da je njeno nebo bez nadzora, ističu stručnjaci.

    Ovo pitanje nametnulo se nakon što je prije nekoliko dana Srbija ekspresno odreagovala pošto je iznad Valjeva otkrivena nepoznata letjelica, zbog čega je podignut dežurni par lovačkih aviona MiG-29.

    Ðuro Kozar, vojno-politički analitičar, ističe da BiH nema borbenu avijaciju, što znači da nam je flota bez borbenih aviona i jurišnih helikoptera i u njoj su samo transportni helikopteri.

    “Nama nebo štiti NATO. Državama koje nemaju svoju borbenu avijaciju druge zemlje štite zračni prostor. Najbliže članice NATO-a su nam Hrvatska, koja ima borbenu avijaciju, potom Mađarska, Italija, sve je to blizu BiH. Tu nema nikakvih problema”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.

    Kako je dodao, na osnovu Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, nije uopšte ni predviđeno da BiH ima borbenu avijaciju.

    “Nema ni Crna Gora borbenu avijaciju. Njima Italija štiti zračni prostor. BiH, dakle, nema borbenih aviona niti je predviđeno da ih ima. Mi imamo samo transportne helikoptere, koji naravno mogu biti naoružani u slučaju potrebe. U svakom slučaju, to nisu borbena zračna sredstva. Dok su ovdje NATO štab i EUFOR, naše nebo je zaštićeno. Niko se ne bi usudio da ugrozi NATO štab, koji je u Sarajevu. Iz NATO štaba bi odmah javili da se dignu borbeni avioni iz drugih zemalja”, istakao je Kozar u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje da li BiH ima svoje ispravne avione koje bi podigla u slučajevima kao što je onaj koji je prije nekoliko dana zabilježen u Srbiji, iz Ministarstva odbrane BiH do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” odgovor nismo dobili.

    Međutim, pojedinim medijima su ranije potvrdili da BiH nije u stanju da odbrani svoj vazdušni prostor u slučaju napada iz vazduha, te da je razlog taj što ima staru i dotrajalu opremu.

    Međutim, kako su takođe istakli, ukoliko se napad desi, NATO, odnosno EUFOR, ima mandat da preuzme kontrolu nad vazdušnim prostorom iznad BiH.

    Podsjetimo, Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je u subotu da je iznad Valjeva na visini od 5.500 metara otkrivena nepoznata letjelica.

    “Na osnovu naređenja predsjednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića, podignut je dežurni par lovačkih aviona MiG-29, a dežurne raketne jedinice za PVD i radarska sredstva nastavili su sa osmatranjem vazdušnog prostora”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Srbije.

    U toku navođenja dežurnog para aviona do zone presretanja cilj se izgubio sa odraza radarskih pokazivača. Lovci su nastavili let i izveli pretraživanje zone, po proceduri, sa ciljem potvrde situacije.

    Nakon pretrage zone, dežurnom paru lovačkih aviona naređeno je da se vrati na matični aerodrom, dok su ostale snage nastavile sa redovnim praćenjem i osmatranjem vazdušnog prostora.

  • Požar u Tesliću pod kontrolom

    Požar u Tesliću pod kontrolom

    U Mladikovinama kod Teslića, izbio je veliki požar, koji se usljed vjetra veoma brzo širio i prijetio da ugrozi kuće, a plamen je u određenim momentima dostizao visinu i do 10 metara.

    Požar je tokom noći ugašen, potvrđeno je za Radio Republike Srpske iz Teritorijalno vatrogasne jedinice Teslić.

    Vjetar je, tokom noći rasplamsao i požare kod Slatine i na Poniru kod Banjaluke, ali su jutros pod kontrolom.

    U Banjaluci, jak vjetar oborio je nekoliko stabala.

  • Teslić: Izbio požar u Mladikovinama; Širi se velikom brzinom

    Teslić: Izbio požar u Mladikovinama; Širi se velikom brzinom

    U Mladikovinama u zaseoku Trivunci kod Teslića izbio je požar koji se zbog vjetra, širi velikom brzinom.

    Vatrogasci su za RTRS potvrdili da su na terenu i da se bore sa vatrenom stihijom.

    Požar je izbio popodnevnim časovima i ima ugroženih kuća.

    Predsjednik Mjesne zajednice Mladikovine Radislav Đurić apeluovao je na sve nadležne da hitno reaguju i spriječe veću štetu.

    • Mještani su zabrinuti. Požar se širi velikom brzinom. Pozivam sve nadležne da na raspolaganje stave svu raspoloživu mehanizaciju i ljudstvo kako bismo požar što prije stavili pod kontrolu – rekao je Đurić za Teslićki glas.
  • Rusi kreću?

    Rusi kreću?

    Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da bi Rusija mogla da skoncentriše ofanzivu velikih razmera u zapadnom delu Donjecke oblasti.

    Njihova procena je i da bi ta ofanziva mogla da krene u kasno proleće ili leto. ISW takođe dodaje da će ruske trupe moći da pokrenu ofanzivu u samo jednoj operativnoj oblasti.

    Ukrajinski zvaničnici su nedavno upozorili da Rusija jača snage duž osovine Harkov-Luganjsk, u blizini ratom razorenih gradova Bakhmut i Avdejevka, te u zapadnom delu Zaporoške oblasti.

    Međutim, ISW veruje da će ruske snage verovatno biti u stanju da pokrenu usklađenu ofanzivu velikih razmera u samo jednom operativnom području zbog ograničenog ljudstva i planiranja.

    Osim toga, ISW je primetio da su ukrajinske snage izgleda odbile mehanizovani napad veličine ruskog bataljona u blizini Avdejevke 30. marta, prvi mehanizovani napad veličine bataljona otkako su ruske snage pokrenule kampanju za zauzimanje tog grada krajem oktobra 2023.

    Ruske snage, uključujući jedinice ruskog 6. tenkovskog puka (90. tenkovska divizija, Centralna vojna oblast [MD]), navodno su angažovale 36 tenkova i 12 borbenih vozila pešadije (IFV) u velikom mehanizovanom napadu u blizini sela Tonenke 30. mart.

    Istovremeno, ukrajinske snage su tokom napada uništile 12 ruskih tenkova i osam IFV, a ruski frontalni napad nije uspio da probije ukrajinske linije.

    Analitičari veruju da je sposobnost Ukrajine da odbije ofanzivu od 30. marta, posebno u blizini Avdejevke, gde su ukrajinske snage morale brzo da se povuku na nove odbrambene položaje nakon što su izgubile grad, pozitivan pokazatelj sposobnosti Ukrajine da se brani od budućih ruskih napada velikih razmjera i očekivane ofanziva Rusije u ljeto 2024. godine.

  • Ukrajina pretrpila težak udarac

    Ukrajina pretrpila težak udarac

    “Ruske trupe uništile su most u gradu Guljajpolju u Zaporožju, koji je pod kontrolom Kijeva i koji se koristio za glavne zalihe ukrajinske vojske”, izjavio je u ponedeljak Vladimir Rogov, predsednik javnog pokreta “Mi smo zajedno sa Rusijom”.

    “Vazdušni napad na Guljajpolje u Zaporožskoj oblasti uništio je važan most za militante ukrajinske vojske. Mostovi su izbačeni iz rada kako bi se sprečila isporuka municije i rotacija banderovaca. Neonacisti su ovaj most koristili za glavne zalihe na toj liniji fronta. oblasti u Zaporoškoj oblasti”, napisao je on na svom Telegram kanalu.

  • Šta piše u zakonu o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji je planira da predloži SNSD

    Šta piše u zakonu o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji je planira da predloži SNSD

    Izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, vrši se tako što Predstavnički dom PS BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda.

    Kandidati se biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Ovo je suština Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio SNSD. Kako saznajemo, moguće je da se zakon naće i na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma BiH.

    Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje Narodna skupština Republike Srpske, četiri imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

    -Četiri člana koja imenuje Dom naroda Parlamenta FBiH imenuju se tako što klub delegata bošnjačkog i klub delegata hrvatskog naroda biraju po dva člana Komisije. Kandidate za sudije Ustavnog suda predlaže Komisija. Postupak oglašavanja i utvrđivanja prijedloga kandidata provodi se u skladu sa poslovnikom koji donosi Komisija, a Odluka o listi kandidata za sudiju Ustavnog suda donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Komisije – piše u dokumeti u koji je Srpskainfo imala uvid.

    Dakle, zakon predviđa da za sudiju Ustavnog suda može biti biran samo državljanin BiH sa pravom glasa koji je „istaknuti pravnik visokog moralnog renomea“.

    -Trojici sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat okončanjem procedure izbora troje domaćih sudija. Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudija iz stava (1) ovog člana – piše u predloženom dokumnetu.

    Istek mandata
    U slučaju da sudiji Ustavnog suda, izabranom u skladu sa odredbama ovog zakona, prestane mandat zbog ostavke, zbog toga što je navršio 70 sedamdeset godina starosti ili ako bude s razlogom razrješen konsenzusom ostalih sudija, Ustavni sud obavještava Narodnu skupštinu RS, odnosno Predstavnički dom FBiH, predviđa zakon.

    -Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Narodne skupštine Republike Srpske, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Narodna skupština Republike Srpske imenuje novog sudiju. Umjesto sudije Ustavnog suda imenovanog od strane Predstavničkog doma FBiH, kojem prestane mandat u skladu sa stavom 1. ovog člana, Predstavnički dom FBiH imenuje novog sudiju – piše u Prijedlogu zakona.

    Kasni se 15 godina
    Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana VI/1 (d) Ustava BiH, navodi predlagač.

    Navedenom odredbom, između ostalog, regulisano je da imenovanje trojice sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, koje je trebalo nakon više od pet godina birati na drugačiji način. Međutim, Parlamentarna skupština ni nakon 15 godina nije donela zakon koji će na drugačiji način propisati izbor ovih troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon.

    -Naglašavamo da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši Sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse nužno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela. Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud bi trebao da predstavlja instituciju u kojoj je držani subjektivitet BiH najviše došao do izražaja – piše u obrazloženju zakona.

  • Fon der Lajen  u velikim problemima

    Fon der Lajen  u velikim problemima

    Evropski tužioci istražuju potencijalna krivična dela u vezi sa pregovorima o nabavci vakcine protiv koronavirusa između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog direktora kompanije Fajzer, potvrdio je portparol tužilaštva u Liježu.

    Istražitelji Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) posljednjih meseci preuzeli su istragu od belgijskih tužilaca, koji su istraživali Ursulu fon der Lajen zbog “uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, stoji u pravnim dokumentima u koje su uvid imali Politiko i portparol tužilaštva u Liježu. Iako tužioci EPPO istražuju potencijalna krivična dela, još niko nije optužen u vezi sa ovim slučajem.

    Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u gradu Liježu početkom 2023. godine, nakon krivične prijave koju je podneo lokalni lobista Frederik Baldan. Kasnije su joj se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je ova druga u procesu povlačenja žalbe nakon izborne pobede proevropske vlade koju je predvodio Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade Politiku.

    Baldanova žalba bila je usredsređena na navodnu razmenu tekstualnih poruka između Ursule fon der Lajen i šefa kompanije Fajzer Alberta Burle uoči najvećeg sporazuma EU o vakcini na vrhuncu pandemije Kovid 19, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

    Njujork tajms, koji je prvi otkrio da je do razmene došlo dok su lideri EK i kompanije Fajzer pregovarali o uslovima, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je odbila da otkrije sadržaj poruka uprkos zahtevu za pristup dokumentima.

    Vest da EPPO sada istražuje slučaj stavlja dodatan naglasak na ulogu predsednice Komisije u “mega dogovoru” o vakcini, čija je vrednost procenjena na više od 20 milijardi eura.

    EPPO sprovodi panevropske istrage finansijskog kriminala i teoretski bi mogao da zapleni mobilne telefone i drugi relevantni materijal iz kancelarija Komisije ili u drugim zemljama u Evropi, kao što je Nemačka, odakle je Ursula fon der Lajen.

    Ovakav razvoj događaja dolazi u delikatnom trenutku za šeficu EU, jer su uskoro evropski izbori, a u Briselu se očekuje da Ursula dobije drugi mandat na čelu Evropske komisije, koja je dosad ne samo da je odbijala da otkrije sadržaj SMS-ova nego nije potvrdila ni njihovo postojanje.

    Dogovor koji je napravljen na vrhuncu pandemije 2021, prvobitno je viđen kao trijumf Ursule fon der Lajen, ali sama količina kupljenih vakcina je izazvala čuđenje.

    Politiko je krajem prošle godine otkrio da je doza vakcine vredna najmanje 4 milijarde evra propala. Ugovor o vakcini sa Fajzerom je od tada pregovaran pod različitim uslovima.

  • Primjenjuju li se  odluke Ustavnog suda BiH?

    Primjenjuju li se odluke Ustavnog suda BiH?

    Iako se navršilo mjesec dana otkako je Okružni sud u Banjaluci oslobodio optužbi Muharema Štulanovića, imama iz Bihaća, te time ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NS RS), još nema odgovora na ključno pitanje – da li se odluke Ustavnog suda u BiH u Srpskoj primjenjuju ili ne.

    Već sedmicama se o ovoj škakljivoj temi ne oglašavaju zvaničnici u Srpskoj, koji su se busali u prsa i tvrdili da se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj neće izvršavati, uključujući i ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

    Pravnik Milko Grmuša smatra da je pravosuđe Srpske, sa Bukejlovićem na čelu, u kolapsu, te dodaje da nije za očekivati da će “ovakav ministar pravde” na smislen način da odreaguje u konkretnom slučaju.

    “To je skandalozno. Imamo situaciju da se sud u Republici Srpskoj, odnosno pravosuđe Srpske, na neki način ismijava zakonima koje usvaja NS RS i vodi se odlukama Ustavnog suda BiH i očigledno, nažalost, prihvata da i visoki predstavnici ranije, a sada i Kristijan Šmit, koji nije visoki predstavnik, imaju pravo da donose odluke sa zakonskom snagom. Na ovaj način jedan od najvažnijih stubova vlasti u Srpskoj, a to je pravosuđe, odnosno sudovi, udara kontru svemu onome što izvršna i zakonodavna vlast u Srpskoj govore”, kazao je Grmuša za “Nezavisne novine”.

    Podsjetio je da je još kada je u NS RS usvojen Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH rekao da su stvoreni svi preduslovi za pravnu anarhiju i dualizam, a to znači haos u Srpskoj i BiH.

    “Ne možete se ljutiti na sud u Srpskoj, kada u Krivičnom zakonu BiH postoji krivično djelo koje se odnosi na neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH. Taj sudija, ili bilo koji sudija u Srpskoj, da je drugačije radio, zapravo bi mogao sam sebe eventualno da izloži krivično-pravnoj odgovornosti”, pojašnjava Grmuša, koji je i spoljni član Odbora za ustavna pitanja NS RS.

    Nebojša Vukanović, član Zakonodavnog odbora NS RS, kaže da su u Srpskoj donesene razne odluke, rezolucije i zaključci, uključujući i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali…

    “Sve te silne odluke koje su usvajane pred izbore kako bi se dizale tenzije i dobijali neki jeftini poeni kupe prašinu. Nažalost, potvrdilo se ono što sam i tad uporno govorio – da će to koristiti samo za populizam i jeftine političke poene. I bio sam u pravu. Dakle, vlast nema nikakvu namjeru da sprovodi odluke koje je usvojila NS RS”, rekao je Vukanović za “Nezavisne novine”.

    Novinar iz Banjaluke Vladimir Kovačević ističe da nije prvi put da vlasti Republike Srpske jedno rade i govore dok traju prenosi NS RS, a da se suštinski dešava nešto sasvim drugo.

    “Koliko odluka je NS RS do sada na inicijativu, prije svega, Milorada Dodika, usvojila, a koje nikada nisu realizovane? Ministar Bukejlović ne može reagovati jer on, kao ni bilo koji ministar, ne može imati svoj stav. Svi reaguju tek kada reaguje njihov šef ili makar kada on da mig da se reaguje”, kazao je Kovačević za “Nezavisne novine”.

    Ukratko, prema njegovim riječima, koliku smo galamu imali u vezi sa sprovođenjem ili nesprovođenjem odluka Ustavnog suda BiH, sada imamo tišinu nakon “još jednog dokaza da je sve samo predstava za javnost kao i sve do sada”.

    “Nema tu borbe za narod ni interese Srpske. Da ima, sutra bismo imali posebnu sjednicu na temu pronatalitetne politike i odlaska ljudi iz Republike Srpske”, kaže Kovačević.

    Ministar Bukejlović nije odgovorio na pitanje koje smo mu poslali u srijedu, a koje je glasilo “Da li se odluke Ustavnog suda BiH u Srpskoj primjenjuju, ili ne?”.

    Podsjetimo, Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, oslobođen je 29. februara u Okružnom sudu u Banjaluci, koji je, dakle, na taj način ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.