VRBAS Media

Autor: INFO

  • Njemačka se priprema za tužbu zbog podrške Izraelu

    Njemačka se priprema za tužbu zbog podrške Izraelu

    Međunarodni sud pravde u Hagu razmatra tužbu Nikaragve prema kojoj podrška Njemačke Izraelu krši Konvenciju o genocidu, što Njemačka negira. U zavisnosti od presude, slučaj bi se mogao pokazati istorijskim.

    Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, opšte poznata kao Konvencija o genocidu, jedan je od mnogih dijelova međunarodnog prava nastalih kao odgovor na najgori genocid 20. vijeka. Pod okriljem novoformiranih Ujedinjenih naroda, konvencija iz 1948. ima cilj da ispuni ponavljano geslo “nikad više”, nastalo nakon njemačkog sistemskog ubijanja šest miliona evropskih Jevreja i miliona pripadnika drugih naroda u holokaustu.

    Postavljanjem ovog pravnog okvira, konvencija se nada da će spriječiti moguće genocide. Mala srednjoamerička država Nikaragva je na taj dokument takođe stavila svoj potpis. Svaki potpisnik ima pravnu odgovornost poštivanja odredbe konvencije i zadržava pravo da formalno optuži drugog za njihovo kršenje.

    To je upravo učinila Nikaragva. Ona je 1. marta pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), u nizozemskim Hagu, protiv Njemačke. U podnesku se navodi da Njemačka, zbog svoje stalne podrške Izraelu, uključujući isporuku oružja, “nije uspjela ispuniti svoju obavezu da spriječi genocid počinjen nad palestinskim narodom” i da je tako “doprinijela izvršenju genocida kojim se krši konvencija“ i drugi elementi međunarodnog prava, prenosi Deutsche Welle (DW).

    U postupku se traži da sud primijeni “privremene mjere” protiv Njemačke, koje bi mogle zahtijevati suspenziju njene podrške Izraelu, “posebno njene vojne pomoći uključujući vojnu opremu, u mjeri u kojoj se ova pomoć može koristiti za kršenje Konvencije o genocidu”.

    Definisanje “genocida”
    Nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, u kojem je po službenim izraelskim podacima poginulo oko 1.200 ljudi, uključujući najmanje 850 civila, Izrael je bombardovao i okupirao Pojas Gaze. Prema zvaničnim podacima Hamasovih zdravstvenih kancelarija, broj poginulih premašio je 32.000 osoba, što je više od 1,5 posto stanovništva. Neke humanitarne organizacije kažu da bi ta brojka mogla biti i veća. UN i organizacije za zaštitu ljudska prava optužile su izraelske snage za neselektivne napade na civile. Čak i nepokolebljivi saveznici Izraela, kao što su Sjedinjene Države, zauzele su stav da gine previše civila.

    Ipak, predstavljaju li akcije Izraela “genocid” pitanje je pravnog mišljenja. U januarskoj presudi o južnoafričkoj tužbi protiv Izraela Međunarodni sud pravde je utvrdio da “barem neka djela i propusti za koje Južna Afrika navodi da su počinjeni u Gazi mogu potpisati potpadnu pod odredbe Konvencije”.

    U naknadnom saopštenju od 28. marta, sud je donio dodatne odredbe, uključujući i zahtjev da Izrael informira sud kako ispunjava svoje obaveze prema međunarodnom pravu.

    Njemačka je otvoreno stala na stranu Izraela u odbacivanju optužbi, što ide ruku pod ruku s negiranjem same nepravde.

    “Mi poštujemo Međunarodni sud pravde i naravno da ćemo učestvovati u postupku i braniti se”, rekao je Kristijan Vagner, portparol njemačkog ministarstva inostranih poslova, nakon što je Nikaragva podnijela zahtjev. Te je dodao: “No takođe želimo jasno dati do znanja da naravno odbacujemo ovu optužbu koju je protiv nas iznijela Nikaragva”.

    Potencijalni uticaj slučaja Nikaragve
    Predmet koji je pokrenula Nikaragva u velikoj mjeri se oslanja na južnoafrički i može biti test za pravni argument da presuda iz januara pokreće određene obaveze trećih država, poput Njemačke.

    “Ova pitanja su prožeta visokim stepenom nejasnoće . Međutim, slučaj koji je pokrenula Nikaragva se po svom sadržaju suočava s ozbiljnim preprekama”, rekao je za DW Mihael Beker, docent međunarodnog prava i ljudskih prava na Trinity College u Dablinu.

    Izazov za Nikaragvu je i optužba Izraela za genocid bez direktnog učestvovanja Izraela u tom slučaju. Da bi isposlovala presudu protiv Njemačke, “za Nikaragvu će vjerovatno biti važno da se utvrdi da neke od njemačkih obaveza ne zavise od toga krši li Izrael međunarodno pravo, nego da ih aktivira samo ozbiljna opasnost”, rekao je Beker. Svaka potpisnica sporazuma ima isto pravo da se pojavi pred sudom pravde, ali Nikaragva se suočava s velikom preprekom javnog mnjenja.

    “Nikaragva je nedvosmisleno diktatura”, kaže za DW Sofia Hofmann, stručnjakinja za međunarodne odnose sa Univerziteta u Erfurtu.

    “Za razliku od Južne Afrike, koja ne samo da je demokratska zemlja, nego iza sebe ima i nevjerovatno uspješan pozitivan narativ”, navodi ona.

    Drugim riječima, Južna Afrika ima veći kredibilitet na svjetskoj sceni, s obzirom na rušenje vlastitog režima aparthejda i prelazak na demokratiju devedesetih. Uzme li se samo jedno mjerilo kao što je Indeks demokratije koji godišnje objavljuje “Economist Intelligence”, Južna Afrika je na 47. mjestu — kao “demokratija s nedostatkom“, slično kao SAD i Izrael. Nikaragva je na 143. mjestu, zajedno s “autoritarnim” režimima, jedno mjesto ispred Rusije.

    Hofman kaže da ipak pravila važe za sve i postoji legitimna tvrdnja koju valja preispitati. Ona dodaje da “naravno, postoji i vrlo legitimna, važna tvrdnja koju treba iznijeti. Pravila su za sve”, dodala je ona, a Njemačka je “ovdje nekako vrlo dvolična u pogledu podrške međunarodnom pravu, s jedne strane, gleda što se događa u Ukrajini i na neki način zatvara oči kada je riječ o važnim političkim saveznicima“.

    Zašto se izdvaja Njemačka?
    Njemačka nije jedini saveznik Izraela, ali je jedan od najjačih. Nakon SAD-a, Njemačka je najveći izraelski dobavljač oružja između 2019-2023. prema podacima Stokholmskog mirovnog instituta (SIPRI) čak 30 posto izraelskog uvoza oružja dolazi iz Njemačke. Njemačka vlada je dala zeleno svjetlo za dodatne isporuke nakon napada 7. oktobra.

    “Ideja da njemačko oružje doprinosi ubijanju mnogih civila, hiljada civila, žena, djece, je užasna ideja”, rekla je Hofman.

    Prije nego što je podnijela tužbu, Nikaragva je poslala diplomatske note Njemačkoj i nekolicini zapadnih zemalja, koje podržavaju Izrael ili su povukle sredstva iz Agencije UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA), zbog navodno slabo potkrijepljenih navoda Izraela da je osoblje agencije bilo umiješano u napad 7. oktobra.

    Diplomatska kampanja je možda imala nekog efekta na te zemlje, s obzirom na to da su neke od tada zaustavile prodaju oružja ili obnovile finansiranje agencije zbog pogoršanja uslova u Gazi. Njemačka je, međutim, ostala pri svom kursu. Pomoć agenciji pokrenuta je tek početkom ove sedmice, ali bez direktne pomoći u Gazi, zbog istrage o tvrdnjama Izraela koja je u toku.

    “Državni rezon” pod pritiskom
    Međunarodni sud pravde nema načina da sprovede svoje odluke, ali može doprinijeti političkom i javnom pritisku na vladu. Kakve god bile opipljive posljedice, Njemačka se suočava sa u principu teškom situacijom. Njen poslijeratni identitet je ukorijenjen u podržavanju univerzalnih principa međunarodnog prava koji je bio potaknut uglavnom vlastitim istorijskim zločinima. Njih Njemačka nastoji ispraviti konkretnom podrškom Izraelu, uprkos rastućem otuđenju jevrejske države od mnogih Jevreja širom svijeta.

    Podrška Njemačke Izraelu sadržana je u tzv. “državnom rezonu” (raison d'État) tj. nacionalnom interesu, dvosmislenom političkom konceptu koji određenu državnu politiku čini neprikosnovenom i nedodirljivom. Njemačka Savezna centrala za političko obrazovanje tumači koncept više u autoritarnom ili monarhističkom nego u demokratskom kontekstu. Između ostalih problema, njemačka podrška Izraelu zbog genocida nad Jevrejima u prošlosti riskira u tome da izjednači državu i narod, što bi se prema kontroverznoj definiciji antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) koju Njemačka koristi na različitim nivoima vlasti, moglo okvalifikovati kao antisemitski stav.

    Slučaj je u skladu i sa širim međunarodnim kritikama njemačkih domaćih pritisaka na slobodu akademskog i kulturnog izražavanja, što je dovelo do toga da ljudi postaju “žrtve ili mete represije spram ove vrlo široke definicije antisemitizma”, kaže Hofman.

    Sud je odvojio dva dana za pretres slučaja, 8. i 9. april, pri čemu su Nikaragva i Njemačka dobile po jedan dan za iznošenje usmenih argumenata. Presuda bi mogla uslijediti za nekoliko sedmica.

    “Međunarodno pravo bi imalo koristi od pojašnjenja u vezi s radnjama koje država mora preduzeti da bi se pridržavala ovih obaveza”, rekao je Beker, profesor međunarodnog prava. “Tvrdnje Nikaragve o Njemačkoj predstavljaju konkretan slučaj u okviru kojeg se ta pitanja potencijalno mogu ispitati“, navodi on.

  • Kada će brza cesta kod Gradiške biti otvorena?

    Kada će brza cesta kod Gradiške biti otvorena?

    Izgradnja graničnog prelaza na novoj brzoj cesti u izgradnji, koja će Gradišku preko novoizgrađenog mosta na Savi povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, počinje sutra, potvrđeno je “Nezavisnim” u Ministarstvu finansija Hrvatske, koje je odgovorno za ovaj objekat.

    S obzirom na to da je rok izgradnje, koji su nam naveli, godinu dana od uvođenja izvođača u radove, to znači da bi se moglo očekivati da brza cesta bude puštena u saobraćaj u aprilu 2025. godine.

    “Nakon sprovedenog postupka javne nabavke sklopljen je ugovor s odabranim izvođačem izgradnje objekata na budućem GP Gradiška, koji će biti uveden u posao 10. aprila 2024. godine. Prema zaključenom ugovoru, rok za završetak radova, a time i stavljanja u funkciju GP je 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao”, pojasnili su nam oni.

    U “Hrvatskim cestama” su nam juče potvrdili da se radovi na izgradnji ceste odvijaju prema planu, iako je bilo manjih opravdanih kašnjenja zbog vremenskih uslova. Kako navode, radovi se trenutno izvode na mostovima Rukavac Strug i kanal Nova Sava, te na nadvožnjaku Novi Varoš.

    “Na trasi ceste radovi na izradi nasipa su u visokoj gotovosti, te slijedi izrada putne konstrukcije. Na objektima se izvode radovi gornjeg ustroja”, kažu oni, uz napomenu da je planirani završetak radova jesen ove godine, ali zbog nepostojanja graničnog prelaza cesta neće moći biti otvorena za prekogranični saobraćaj.

    Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, za “Nezavisne” je rekao da su za to ministarstvo mostovi kod Gradiške i Svilaja prioritet i dva međudržavna mosta od važnosti za obje države.

    “Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, nažalost, još na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške”, rekao nam je on.

    Što se tiče izgradnje graničnog prelaza, kazao je da je propuštena prilika da se već izgrađen granični prelaz sa bh. strane koristi kao zajednički, jer se hrvatska strana opredijelila za izgradnju novog graničnog prelaza, podsjetivši da su radovi na brzoj cesti na hrvatskoj strani u poodmakloj fazi, a most preko Save otvoren u julu 2022. godine.

    “Kao resorno ministarstvo, zahtijevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza, kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, istakao je on.

    Forto je naglasio da je opredjeljenje njegovog ministarstva da i Gradiška i Svilaj budu u funkciji najkasnije tokom ove godine.

    “Pažljivo ćemo pratiti razvoj aktivnosti sa strane Republike Hrvatske, te se nadamo da će ovo biti još jedan u nizu uspješnih projekata koje imamo kao plod izuzetne saradnje dvije susjedne zemlje”, istakao je on.

    Inače, preduzeće “Integral inženjering” trenutno radi na prvom dijelu brze ceste, koji ide od granice s BiH do uključenja na postojeći put kod Novog Varoša, a isto preduzeće bi trebalo da gradi i nastavak ceste, do samog auto-puta.

    U “Hrvatskim cestama” su nam rekli da je “Integral inženjering” odabran kao izvođač za taj dio radova, te da je njihova vrijednost oko 13,6 miliona evra bez PDV-a.

  • Profitna stopa trgovačkih lanaca u BiH duplo veća nego u zemljama okruženja

    Nedavno saopšteni podaci o ukupnom prihodu i dobiti najvećeg trgovinskog lanca u BiH, ponikali su nas da pogledamo u okruženju, kakav je odnos između zarade trgovca i ukupnog prihoda.

    Ti procenti su izvrstan pokazatelj koliko trgovci zarađuju na nama, jer oni svoju zaradu ostvaruju od marže koju kupci plaćaju pri svakoj kupovini.

    Dosta je pokušaja bilo i od strane države da utiče na smanjenje marži trgovaca kako bi se uticalo na smanjenje inflacije u protekle dve godine, ali su se trgovci uvek žalili da nemaju prostora za to i da rade sa maržama koje im ne mogu pokriti troškove poslovanja.

    Da su nas u BiH trgovci obmanjivali pokazuje primjer Binga koji u poređenju s trgovinskim lancima iz susjednih zemalja ima ubjedljivo najveću dobit u odnosu na prihode.

    Srpskainfo je istražila kako je to izgledalo u 2022. godini, a podaci su i više nego zanimljivi.Kada je riječ o BiH, “Bingo Tuzla” sa profitnom stopom od 7,3% ostvario je dobit od 117.125.912 KM, a ukupni prihod je 1.603.360.887 KM.

    Njega prati i “Robot” sa profitnom stopom od 4,82%, gdje je dobit bila 11.480.901 KM, a ukupni prihodi 237.930.073 KM. Na trećem mjestu se našao “Merkator” sa profitnom stopom 1,36%, dobit je bila 3.299.767 KM, a ukupni prihod je iznosio 242.461.784 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, situacija je malo drugačija. Naime, “Delez” sa profitnom stopom 4,9% ostvario je dobit od 57.428.553 evra, a ukupan prihod je iznosio 1.170.889.063 evra. Tu je i “Lidl” sa profitnom stopom od 2,17%, gdje je ostvarena dobit 17.380.774 evra, a ukupan prihod je bio 800.858.408 evra.Na spisku se našao i “Merkator” sa profitnom stopom od 0,76%, gdje je ostavrena dobit iznosila 6.009.208 evra, a ukupan prihod 7896.181.565 evra.

    Istražujući, lagano smo došli i do podataka iz Hrvatske. Tako je “Lidl” ostvario profitnu stopu od 4,95%, dobit od 391.800.000 kuna, a ukupan prihod od 7.885.256.419 kuna. Na drugom mjestu je “Konzum” sa profitnom stopom od 1,32%, ostvarena dobit je bila 158.784.493 kuna, a ukupan prihod 12.034.064.638 kuna. Na trećem mjestu se našao “Špar” sa profitnom stopom od 0,44%, dobiti od 2.739.823 kune i ukupnim prihodom od 6.201.926.829 kuna.

    Istražili smo šta se to dešavalo i na tržištu Crne Gore, gdje je “VOLI Trade” sa profitnom stopom od 3,71% ostvario dobit od 11.611.306 evra, ukupni prihodi su iznosili 312.336.410 evra.

    Sa druge strane “Diskont Lakovic” sa profitnom stopom od 2,84% i dobiti od 5.599.221 evra ostvario prihod od 197.130.505 evra.

    Podaci za prethodnu, 2023. godinu nisu još kompletno publikovani, ali je već objavljeno da je tuzlanski “Bingo” još povećao profitnu stopu u prošloj godini i da ona iznosi čak 8,12%, jer je ostvario dobit od 158 miliona maraka na prihod od 1,95 milijardi maraka.

  • Neuspjela briselska ofanziva Denisa Bećirovića

    Neuspjela briselska ofanziva Denisa Bećirovića

    Odluka o članstvu BiH u NATO-u je na narodima koji u njoj žive i političkom rukovodstvu koje ih predstavlja – jasno je rekao u Briselu generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg nakon sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva Denisom Bećirevićem. Time je potvrdio stav rukovodstva Republike Srpske koje se protivi integraciji ali je spremna na saradnju sa NATO, kaže zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović. Ministru odbrane Zukanu Helezu još jednom je ponovio da dogovoreni Program reformi, koji je Predsjedništvo usvojilo 2019, saradnja sa NATO ne prejudicira eventualno članstvo.Nije uspjela ofanziva bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića u Briselu. Na prijedlog NATO-u da pozovu BiH u članstvo jer navodno većina građana to želi, dobio je odgovor generallnog sekretara Alijanse Јensa Stoltenberga da je odluka o potencijalnim integracijama na narodima i rukovodstvu u zemlji.

    Bećirović je predložio Stoltenbergu da pošalje BiH konačni poziv u NATO i da obnove prisustvo u vojnim bazama u BiH.ž

    Međutim, generalni sekretar NATO-a ističe da je odluka o članstvu BiH u NATO na narodima koji u njoj žive i političkom rukovodstvu koje ih predstavlja.

    Play Video

    – Potrebno je da postoji želja kod naroda i političkog rukovodstva, a to nije na meni da odlučim već na BiH. Moramo da shvatimo da, iako se članstvo neće desiti sutra, napori ka članstvu će jačati BiH kao stabilnu državu – pojasnio je Stoltenberg.

    Više puta ponovljen stav da saradnja sa NATO-om ne prejudicira članstvo, vrijedi, kako za Bećirovića, tako i za ministra odbrane Zukana Heleza koji od početka mandata zagovara integraciju u taj vojni savez iako se Republika Srpska, tome protivi i insistira na neutralnosti.

    Pozivnicu za NATO Helez očekuje na sjednici Parlamentarne skupštine NATO, u maju ove godine u Sofiji.

    – Raduje me što su naš rad i napredak primijetili iz NATO saveza i već na proljećnom zasijedanju imaćemo kandidatski status. To je nešto novo što se uvodi i to je korak pred članstvo u NATO savezu – naglasio je Helez.

    Gojko Knežević, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH ističe da je u zadnjem izvještaju generalnog sekretara NATO-a za 2023. koji je objavljen sredinom marta, konstatovano da je BiH intezivirala saradnju sa NATO-om, ali da je u Programu reformi navedeno da to u konačnici ne prejudicira pitanje članstva.

    Za razliku od evropskog puta, u BiH nema konsenzusa o NATO integracijama. Teško ratno iskustvo sa bombardovanjem i Rezolucija Narodne skupštine obavezuje rukovodstvo Republike Srpske i njene predstavnike u zajedničkim institucijama da istraju na politici: saradnja da, integracije u NATO ne.

    – Rekao bih da su poruke iz NATO-a više nego korektne. I sami su rekli da Program reformi ne prejudicira članstvo u NATO savezu i da je to pitanje o kojem se treba razgovarati u BiH. Nama u BiH je jasno, Srpska i srpski narod ne podržavaju NATO članstvo, ali podržavamo NATO saradnju – istakao je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

    Komentarišući najave Zukana Heleza o dobijanju kandidatskog statusa kao koraku ka članstvu u NATO-u, Goganović je rekao da Helez, ako ne poštuje Republiku Srpsku i stavove srpskog naroda koji se tome protivi, treba da poštuje NATO koji je jasno rekao da saradnja ne prejudicira članstvo i da je to tema kojoj treba da razgovaraju domaći političari u BiH.

  • Direktor CIA u Kairu iznio novi prijedlog o prekidu vatre između Izraela i Hamasa

    Direktor CIA u Kairu iznio novi prijedlog o prekidu vatre između Izraela i Hamasa

    Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Bil Berns predstavio je novi predlog na pregovorima o prekidu vatre između Izraela i Hamasa na sastanku održanom u Kairu, piše Si-en-en pozivajući se na neimenovani izvor.

    Američki prijedlog uključuje oslobađanje većeg broja Palestinaca iz izraelskih zatvora u zamjenu za 40 talaca koje Hamas drži u Gazi.

    Izvor televizije navodi da bi SAD željele i da Palestincima sa sjevera Gaze, koji su zbog rata pobjegli na jug, bude dozvoljeno da se vrate u svoje domove.

    Sastanku, koji je održan tokom vikenda, prisustvovali su katarski, egipatski i izraelski zvaničnici i svi su navodno potvrdili da će proučiti novi prijedlog Vašingtona.

    U isto vrijeme, predstavnici Hamasa sastali su se u Kairu sa zvaničnicima egipatske obavještajne službe, javili su lokalni mediji.

    Rat između Izraela i Hamasa izbio je 7. oktobra, kada je palestinska militantna grupa upala na jug Izraela i ubila oko 1.200 ljudi i uzela više od 250 talaca.

    U izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze do sada ubijeno više od 33.100 Palestinaca, navode iz ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas.

  • Dodik: Jedini način da se preživi – stvaranje kvalitetne stvarne simbioze sa Rusijom

    Dodik: Jedini način da se preživi – stvaranje kvalitetne stvarne simbioze sa Rusijom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Ruska Federacija ima puno pravo da brani svoju slobodu, državu i narod, a da su Anglosaksonci gurnuli ЕU u sukob sa Rusijom u Ukrajini, lišavajući Еvropljane jeftinog ruskog gasa i time potkopali ekonomiju ЕU.Dodik je odnose sa Ruskom Federacijom ocijenio odličnim i zahvalio Putinu i cijelom njegovom timu što u sadašnjim okolnostima posvećuju pažnju Republici Srpskoj.

    On je istakao da bi ovi odnosi bili mnogo bolji da zapadnjaci ne pokušavaju da zaustave tu saradnju na svaki zamisliv i nezamisliv sofisticiran način.

    Dodik je naveo da Rusija ne čini ništa da nanese štetu bilo kome u Republici Srpskoj, a kada se pokazalo da Rusija širi svoje prisustvo u Еvropi, uključujući Balkan, počela je demonizacija Rusije.

    “Šta ima Еvropa? Postoje korumpirane političke elite koje nisu u stanju da smisle kako da prežive u takvom vremenu. Jedini način da se preživi bilo je stvaranje kvalitetne stvarne simbioze sa Rusijom, sa njenim potencijalom, na obostrano zadovoljstvo i Rusije i ЕU”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je bilo u suprotnosti sa interesima SAD, jer one nikada nisu htjele da vide ovu uniju, pa su stoga povukle ЕU na drugu stranu.

    “I sad Putin kaže da smo mi prijatelji, pitao me za Republiku Srpsku u Sočiju, zna ko je Milorad Dodik. Pa, da li je to loše? Ne, to je fenomenalno, fenomenalno za nas, i ne želimo da ga izgubimo. BiH neće uvoditi sankcije Rusiji”, istakao je Dodik.

    On je rekao da je odbijanje uvođenja sankcija Rusiji svrstalo Republiku Srpsku na stranu Moskve.

    “Cijeli Zapad na to gleda sa neprijateljstvom”, izjavio je Dodik za televiziju “Rusija 24”.

    On je naveo da Zapad želi da sakrije činjenicu da su im sankcije propale i da nisu imale efekta.

    “Nisu srušili Rusiju. Nisu srušili Putina. Nisu izazvali demonstracije. Ispostavilo se upravo suprotno – rast ruske privrede, fleksibilnost u preorijentaciji na druga tržišta. Uostalom, Putin je na izborima na kojima je učestvovao dobio najveći procenat glasova nego ikada ranije”, naveo j Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je rezultat njihovih sankcija, a ne možete reći da je Rusija pala.

    “A pošto tamo ne ide, onda treba da nađu način da ovdje pokažu svoju ogromnu snagu – a Amerika je ima – i stvore nasilje u Republici Srpskoj nad nama, koji ne razmišljamo isto kao oni”, istakao je Dodik.

    Dodik je izrazio uvjerenje da su sada veze između ruskog i srpskog naroda i država mnogo jače i trajnije od ovog istorijskog trenutka.

    On je dodao da mu se ne sviđa što ljudi umiru, jer su u značajnom broju i sa jedne i sa druge strane predstavnici slovenskog naroda.

    “Ali geopolitička situacija i objašnjenje za ono što je Rusija uradila je na strani Rusije. Ona ima puno pravo da brani svoju slobodu, svoju državu i narod”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da su Anglosaksonci iz svojih potreba gurnuli ЕU u sukob sa Ruskom Federacijom u Ukrajini.

    “Ne može se objasniti kako je jedna od najslabijih vlada Njemačke, koja je koristila jeftinu energiju iz Rusije, izgradila tako skupe sjeverne tokove jedan i dva, od kojih je zavisila njemačka konkurentnost u cijelom svijetu, pristala da postane podanik SAD i da se odrekne beneficija zarad američkih interesa”, naglasio je Dodik.

    On je napomenuo da Njemačka sada kupuje američki gas po višestruko višoj cijeni i da je epilog toga da je njemačka ekonomija u recesiji.

    “Prije samo četiri-pet godina niko ne bi vjerovao da će se to desiti. Ali ako ste u savezu sa Sjedinjenim Državama, imajte na umu da ćete morati da platite tu cijenu”, ukazao je Dodik.

    Dodik je izrazio uvjerenje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpuno svjestan situacije u kojoj se nalaze i Rusija i ono što je ostalo od Ukrajine.

  • Evropski instrument za Zapadni Balkan: Regionu se nudi 6 milijardi evra pomoći

    Evropski instrument za Zapadni Balkan: Regionu se nudi 6 milijardi evra pomoći

    Države članice EU potvrdile su politički sporazum o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, kojim se regionu nudi 6 milijardi evra dodatne finansijske pomoći u periodu od 2024. do 2027. godine, saopštila je austrijska savezna ministarka za EU i Ustav, Karoline Edtštadler.

    Sjajna vijest! Zemlje članice EU potvrdile su politički sporazum o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan vrijednom šest milijardi evra, navela je Edtštadler na društvenim mrežama, prenosi Blic.

    Edtštadler je dodala da će finansijska pomoć i konkretne koristi, u zamjenu za reforme, bliže povezati Zapadni Balkan i EU.

    – Zapadni Balkan je dio porodice EU – navela je ona, a njenu objavu prenijelo je na svom nalogu na Iksu i stalno predstavništvo Austrije u EU.

    Oglasilo se i austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova, koje je na Iksu ocijenilo da je riječ o odličnim vijestima iz Brisela za sve prijatelje Zapadnog Balkana.

    – Države članice EU upravo su potvrdile novi instrument za reformu i rast za region. Dugo smo tražili ovaj finansijski podsticaj od šest milijardi evra kako bismo podržali reforme naših partnera i postepenu integraciju u EU – navedeno je na nalogu austrijskog ministarstva

    Predsjedništvo Savjeta EU i Evropski parlament postigli su 4. aprila privremeni sporazum o uspostavljanju Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan, koji je centralni dio Plana rasta za Zapadni Balkan koji je Evropska komisija predstavila u novembru 2023.

    Očekuje se da će se instrumentom, kojim se pokriva period od 2024. do 2027. godine, partnerima EU na Zapadnom Balkanu obezbijediti do dvije milijarde evra u grantovima i četiri milijarde evra u kreditima.

    Kako je ranije saopšteno iz Savjeta EU, instrumentom će biti dopunjen postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III) i značajno povećana finansijska pomoć regionu. Cilj Instrumenta je da podrži partnere EU sa Zapadnog Balkana u sprovođenju reformi u vezi sa EU, kao i da stimuliše njihovo ekonomsko približavanje EU na osnovu “ambicioznih reformskih agendi“.

    Pored toga, Instrument će promovisati usklađivanje partnera sa vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU u cilju budućeg članstva u EU.

     

     

  • Ovako je Vukanović reagovao na kandidaturu Stanivukovića

    Ovako je Vukanović reagovao na kandidaturu Stanivukovića

    Predsjednik stranke Branislav Borenović izlobirao je i uticao na mnoge članove Predsjedništva PDP da glasaju za Draška Stanivukovića, a protiv Igora Crnatka.

    Tvrdi ovo lider liste “Za pravdu i red” i narodni poslanik Nebojša Vukanović komentarišući današnju odluku Predsjedništva PDP da imenuje Draška Stanivukovića za kandidata za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim izborima.

    Vukanović kađe da će “Borenović zbog toga morati da snosi posljedice”.

    Ovim je, dodaje on, okončana borba dvije frakcije u PDP, “jedne koja je bila na opozicionom kursu koju je predvodio Crnadak i druge saradnje sa SNSD, koju su predvodili Stanivuković i Borenović”.

    – PDP je definktivno nažalost skrenuo ulijevo i postaje privjesak Milorada Dodika i SNSD – tvrdi Vukanović.

    On kaže kako mu je žao “Igora Crnatka i drugih časnih ljudi i iskrenih opozicionara u PDP koji su”, kako tvrdi, nažalost “ostali u manjini”.

    – Na tajnom glasanju tri četvrtine članova Predsjedništva PDP glasali je za Draška, što je očekivano i što sam najavio jer Draško ima ogroman novac, koji je akumulirao kroz izdaju i političku korupciju u poslednje 4 godine provedene na čelu Banjaluke, i sa njim kupuje naklonost i obećava funkcionerima PDP podršku u kampanji – tvrdi Vukanović.

    On dodaje da je u četvrtak u Banjaluci sastanak opozicije, na inicijativu lidera SDS Milana Miličevića.

    Na sastanku, na kojem će se razgovarati o predstojećim lokalnim izborima, biće lideri SDS, PDP, Liste za pravdu i red i NF.

    – Biće to prilika da se Borenoviću saopšte razlozi zašto ga ne smatramo više opozicionarom i zašto ne može računari na bilo kakvu saradnju i podršku –naveo je Vukanović.

    On kaže da nema suštinske razlike između Draška Stanivukovića i Branislava Borenovića sa jedne, i Obrena Petrovića, Nenada Stevandića, Ognjena Tadića, Boroslava Bojića sa druge strane.

    – Svi su marionete u rukama Milorada Dodika, rade što im on kaže i naredi, samo što čelnici PDP misle da su mnogo pametni i da narod ne vidi šta rade pa se nadaju da će ga prevesti žednog preko vode, ali im to neće poći za rukom. Podrškom Drašku, predsjednik PDP Branislav Borenović se vratio na fabrička podešavanja, u 2006. i 2007. godinu kada je bio ministar omladine, porodice i sporta u drugoj Vladi Milorada Dodika – istakao je Vukanović.

    On kaže da je od 2010. do 2022. godine na svakim izborima bezuslovno podržavao kandidate PDP, prvo u više navrata Ivanića, potom Draška Stanivukovića i Jelenu Trivić, a da je zauzvrat dobio veliko ništa.

    – Čak ni malo poštovanja i sada je vrijeme da se sve politički fakturiše i svako nosi posljedice. Prije 2 godine nisam želio da podijelim PDP na dvije strane, kada sam bio dobio ponudu Draška Stanivukovića i njegove grupe da budu na mojoj Listi, ali Borenović iz toga ništa nije naučio i izvukao pouke, a sada će se morati suočiti sa posljedicama – rekao je Vukanović.

     

  • Moskva ima plan: Nebezja sve otkrio

    Moskva ima plan: Nebezja sve otkrio

    Moskva će pitanje ukrajinskog vojnog napada na nuklearnu elektranu “Zaporožje” izneti na nekoj od narednih sednica Savjeta bezbednosti UN, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    “Na jednom od narednih sastanaka o Ukrajini, pokrenućemo ovo pitanje. Pozivamo međunarodnu zajednicu da osudi ove neodgovorne i veoma opasne postupke”, rekao je Nebenzja, prenosi ruska novinska agencija Tas.

    Prema njegovim rečima, zapadne države koje Ukrajini dostavljaju oružje i municiju “treba da snose odgovornost za ove bezobzirne postupke ukrajinskih vlasti”.

    Nešto ranije je saopšteno iz “Zaporožja” da je ukrajinski dron kamikaza oboren iznad nuklearne elektrane i da je pao na krov reaktora broj šest.

    U saopštenju se ističe da se napadi nastavljaju uprkos svim pozivima ukrajinskim oružanim snagama da prekinu sa granatiranjem nuklearke i njene infrastrukture, što može uticati na njen bezbjedan rad.

  • Amerika zaprijetila: Ne smiju da pomažu Rusiji

    Amerika zaprijetila: Ne smiju da pomažu Rusiji

    Ministarka finansija SAD, Dženet Jelen, danas je naglasila da kineske kompanije, kao i druge u svijetu, ne smiju Rusiji da pruže materijalnu pomoć, inače će se “suočiti sa značajnim posljedicama”.

    Sekretarka Trezora SAD je, obraćajući se novinarima na konferenciji u Kini, nastavila rekavši da će se svaka banka “koja omogućava transakcije pri nabavci vojne ili robe dvostruke namjene odbrambenoj industriji Rusije izložiti riziku da potpadne pod sankcije SAD”.

    Posjeta Jelenove Kini počela je 3. aprila i završiće se 9. aprila.

    Tokom svog boravka razgovarala je sa brojnim kineskim zvaničnicima, navodi “Teletrejder”, a prenosi “b92”.