VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik sa Pencom: Očekujemo ubrzanje evropskog puta

    Dodik sa Pencom: Očekujemo ubrzanje evropskog puta

    Republika Srpske očekuje da će u narednim mjesecima doći do ubrzanja evrointegracija, rekao je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodik nakon sastanka sa ministrom savezne države Hesen za evropske poslove i savezne poslove Njemačke Manfredom Pencom.

    Istakao je da je veoma sam zadovoljan činjenicom da je ministar Penc u posjeti Srpskoj.

    – Razmijenili smo mišljenja o situaciji u BiH i EU – rekao je Dodik.

    Naveo je da jako važno to što je na sastaku sa Pencom istakao opredjeljenje Srpske da se kreće prema evrointegracijama.

    – Da želimo da iskoristimo ovaj trenutak koji je vezan za pregovarački status – izjavio je Dodik na konferenciji za novinare.

    Naglasio je da vjeruje da će se BiH brže kretati ka EU nego do sada.

    – Mislimo da je važno da nam Brisel omogući provodljiv okvir, da to ne bude lista želja koje se teško provodi. U BiH se neka pitanja ne mogu riješiti decenijama – rekao je Dodik.

    Naveo je da postoji razumijevanje za evropski put Srpske.

    Play Video

    – Očekujemo da će nakon ponovnog imenovanja Ursule fon der Lajen biti ubrazan evropski put – ponovio je Dodik.

    Kaže da je sa Pencom razgovarao o odnosima Srpske, Njemačke i cijelog regiona.

    – Važno je reći da su ovdje stabilnost i mir. I sarađujemo sa privrednom strukturom same Njemačke, posebno sa pokrajinom iz koje dolazi ministar Penc – izjavio je Dodik.

    Dodik je rekao da su stavovi Srpske o visokom predstavniku i kršenju Dejtonskog sporazuma poznati.

    – Veoma mi se svidjelo mišljenje minsitra, koji smatra da mi treba da se slušamo i donosimo zajedničke stavove. Do sada su sa Zapada dolazili političari koji su samo željeli da nameću rješenja. Ovo je za mene bio osvježavajući razgovor i nadam se da ćemo ovako nastaviti – rekao je Dodik.

  • Vučić: Priština hoće priznanje, ne vjerujem u budućnost dijaloga u skorije vrijeme

    Vučić: Priština hoće priznanje, ne vjerujem u budućnost dijaloga u skorije vrijeme

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je Priština tokom jučerašnjeg boravka u Briselu, na kojem nije došlo do sastanka Vučića i Aljbina Kurtija, htjela de jure priznanje.

    Vučić je, gostujući na TV Pink, rekao da je jasno da Kurti ne želi da formira Zajednicu srpskih opština i da je Srbija za mir. Na pitanje kakva je budućnost dijaloga, Vučić je rekao da je Srbija uvijek spremna, ali da ne vidi mogućnost za to.

    – Do dijaloga u Briselu nije došlo, jer Priština ne želi dijalog, oni su tražili de jure priznanje, mi smo htjeli da razgovaramo o tome kako kompromisima da riješimo probleme, ali hapšenje i progon Srba govori o tome da oni to ne žele – rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

  • Višković: Uprkos pritiscima, Srpska stabilna i stoji uz svoje građane i kompanije

    Višković: Uprkos pritiscima, Srpska stabilna i stoji uz svoje građane i kompanije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da je Republika Srpska, uprkos pritiscima, stabilna i da uredno i redovno izvršava sve obaveze.

    – I ovog juna i ovog Vidovdana, kao što je bila i prošle i ove godine, Srpska odolijeva pritiscima i neće doživjeti ekonomski i finansijski kolaps kako neki uporno predviđaju i na sve načine se trude i opstruišu kako bi došlo do ostvarenja njihovih predviđanja, ali se to neće desiti – poručio je premijer Srpske.

    Višković je naveo da se pritisak vrši na razne načine, politički i ekonomski.

    – Ali kako opet nisu uspjeli u svom naumu preko bankarskog sektora, sada se pritisak radi preko kompanija, posebno u IT sektoru i zaposlenih u ovim kompanijama, što je udar na porodice i kompanije, a sve u cilju da se budžet Republike Srpske ostavi bez priliva i izazovu finansijski problemi – naglasio je on.

    Višković je rekao da se poseban pritisak vrši na kompaniju Sirijus, koja je konzoricijum i obavlja posao fiskalizacije u Republici Srpkoj.

    – Pritisci nisu laki, na sve načine i sa svih strana se vrše, ali Republika Srpska kao i do sada stoji uz svoje kompanije i građane – rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Višković je ranije danas izjavio da američke sankcije kompanijama u Republici Srpskoj najviše štete nanose zaposlenima u tim kompanijama, kojima je, kako je rekao, onemogućeno rješavanje egzistencijalnih pitanja.

  • Stevandić: VRS najzaslužnija za očuvanje Srpske

    Stevandić: VRS najzaslužnija za očuvanje Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je čelnim ljudima i pripadnicima Trećeg pješadijskog Republika SrpskA predstojeći Vidovdan – krsnu slavu Vojske Republike Srpske, navodeći da je ona najzaslužnija za odbranu slobode i prava na život srpskog naroda u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, kao i za postavljanje temelja očuvanje Srpske.

    – U ime Narodne skupštine i u svoje ime, vama, svim pripadnicima Trećeg pješadijskog puka, oficirima i vojnicima, upućujem iskrenu i srdačnu čestitku povodom proslave Vidovdana jer čuvate tradiciju herojske i slavne VRS – naveo je Stevandić u čestitki.

    Iz Narodne skupštine je saopšteno da je Stevandić istakao da je Vidovdan kao veliki srpski praznik prilika kada se treba sjetiti herojskog puta VRS.

    – Prilika je ovo da se sjetimo ogromne žrtve, nesebičnosti i hrabrosti svih naših poginulih boraca, junaka koji su dali živote za slobodu i postojanje Srpske, te da odamo i priznanje svim ranjenim borcima i onima koji su u toj borbi dali dijelove svog tijela. Hvala im za odbranu slobode u kojoj danas živimo – naveo je Stevandić.

    On je poručio da je obaveza svih da nastave da baštine tradiciju ponosne i hrabre VRS.

    – Želim vam da svaki naredni Vidovdan proslavljamo u još boljoj, jačoj i prosperitetnijoj Republici Srpskoj. Srećna Vam krsna slava! -, istakao je Stevandić.

    Komanda Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka tradicionalno organizuje proslavu Vidovdana, krsne slave Vojske Republike Srpske i ovog puka.

    Skupština srpskog naroda u BiH na zasjedanju u Banjaluci 12. maja 1992. godine donijela je odluku o formiranju Vojske Republike Srpske. Postojala je od 12. maja 1992. do 1. januara 2006. godine, nakon čega je ušla u sastav Oružanih snaga BiH.

    Kroz Vojsku Republike Srpske prošlo je 210.000 boraca, a 23.801 njen pripadnik položio je život u Odbrambeno-otadžbinskom ratu za odbranu Srpske.

  • Hoće li odzvoniti stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH?

    Hoće li odzvoniti stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH?

    Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH vraćaju se u parlamentarne klupe, a na dnevnom redu današnje sjednice koja je zakazana za 11 časova su tri izuzetno interesantna i značajna pitanja.

    Prije svega, delegati bi trebalo da nastave raspravu o zahtjevu Želimira Neškovića iz SDS-a, a koji se odnosi na Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku, i koji, pored ostalog, predviđa da se iz Ustavnog suda “izbace” strane sudije.

    Podsjećanja radi, ova sjednica počela je 18. marta ove godine, ali je prekinuta jer su delegati Kluba Bošnjaka napustili zasjedanje jer je Neškovićev prijedlog uopšte uvršten na dnevni red.

    Prema ovom prijedlogu, kako je pojasnio Želimir Nešković, od devet sudija koliko ih trenutno čini Ustavni sud BiH, šest bi birao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, a Narodna skupština Republike Srpske tri, s tim da iz svakog od konstitutivnih naroda može biti izabrano najviše troje sudija.

    “Ovo je nova šansa da Dom naroda BiH zauzme stav o Zakonu o Ustavnom sudu BiH. Pozivam sve svoje kolege delegate iz sva tri naroda da ponude konstruktivne rasprave na zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložila Srpska demokratska stranka kako bi konačno u ovoj zemlji bio uspostavljen Ustavni sud bez stranaca”, rekao je Nešković.

    Poručio je da BiH mora da popuni sva mjesta u Ustavnom sudu BiH svojim građanima, a ne dijelom strancima kakav je slučaj danas.

    “Tada bismo mogli govoriti da se radi o suverenoj državi, a ne stranom protektoratu. Interes sva tri naroda bi trebao da bude odlazak stranaca iz institucija ove zemlje i to je mjera jednog patriotizma koji treba da poveže sva tri naroda”, kazao je Nešković.

    Inače, prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH od strane SDS-a upućen je u Dom naroda u avgustu prošle godine, a na dnevnom redu se našao tek u martu.

    Pored ovog pitanja, delegati bi trebalo da raspravljaju o još jednom Neškovićevom prijedlogu, a to je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, a njime se predviđa uvođenje nulte stope PDV-a za sve vrste hljeba, mlijeka, hranu za bebe, lijekove, stočnu hranu bez koncentrata, sjemena i sadni materijal, te učila informacione i komunikacione tehnologije za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.

    Nakon toga, na dnevni red dolazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači poslanici Кluba SDA.

    Ovaj dokument, koji će se pred delegatima naći u prvom čitanju, Predstavnički dom usvojio je u decembru prošle godine, prema hitnoj proceduri.

    Kako je navedeno u obrazloženju zakona, njime se predviđa i zaštita integriteta izbornog procesa i uvođenja novih tehnologija.

  • Dodik nema podršku za politiku „razdruživanja“

    Dodik nema podršku za politiku „razdruživanja“

    Pomoćnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, Džejms Obrajan, obratio se u zgradi Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje je održano je saslušanje komiteta za strane poslove donjeg doma ovog zakonodavnog tijela, a govorio je o situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Ispitivanje o BiH vodila je poslanica iz reda Republikanaca En Vagner, inače aktivna po pitanjima za BiH. Na početku izlaganja je naglasila jednog krivca za situaciju u BiH.

    – Dejtonski mirovni sporazum je konstantno pod napadima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. State Department je, opravdano, uveo sankcije Dodiku i njegovim pomagačima, a ja sam više puta pozvala na ove sankcije, kroz zakon koji je prošao kroz Kongres uz podršku obje stranke. Bez obzira na to, Dodikove opasne provokacije se nastavljaju – kazala je Vagner, a zatim je pitala Obrajana o daljim akcijama protiv Dodika.

    On je kazao da je srećan što je bio dio stvaranja Dejtonskog sporazuma, te da je to jedan od najvećih uspjeha u kontekstu uspostavljanja i održavanja mira u svijetu, da bi se onda osvrnuo i o Dodiku njegovim stalnim prijetnjama.

    – Prije svega, nema podrške za ono što Dodik govori, bilo da je riječ o “razdruživanju”, nezavisnosti RS te bilo kakvom raspadu BiH. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, je javno rekao da se protivi tome, a nema znakova podrške ni iz Srbije. Oni znaju da njihov put prema Evropskoj uniji zavisi od poštovanja prema međunarodnim granicama u regiji, što uključuje BiH. Kada Dodik priča na ovaj način, on pokušava da “podigne” svoju bazu glasača i to ne trebamo uzeti kao znak da je nešto moguće – rekao je Obrajan.

    Podsjetio je i na nedavne sankcije, čija je meta bio Igor Dodik i kompanije povezane s njim i porodicom Dodik.

    – One su namijenjene da pokažu da javni entiteti kao što je RS trebaju funkcionisati na javnim budžetima, ne na preuzimanju javnih preduzeća ili na netransparentnim posudbama nepoznatih stranih izvora. Za to su namijenjene sankcije, a pri tome radimo blisko s našim evropskim kolegam – objasnio je Obrajan.

    Vagner je komentarisala kako EU nije uvela sankcije Dodiku, a Obrajan je istakao da partneri u Evropi koriste druge alate.

    – Mi imamo alat sankcija koji nam je uvijek dostupan, ali EU zbog činjenice da moraju imati konsenzus svih država članica ima poteškoća po ovom pitanju. Evropska unija može, kao što je to i uradila, povući svoj novac i finansiranje projekata u RS, te može onemogućiti pristup bilo kojim benefitima koji dolaze iz Evrope, a posebno se to odnosi na prednost zajedničkog tržišta u regiji, ako se RS ne bude ponašala u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Radimo zajedno s našim evropskim partnerima kako bi se to desilo – naveo je on.

    Obrajan je na kraju svog izlaganja pohvalio rad ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, dok je Vagner naglasila da je imala odlične razgovore s njim.

    – Mislim da je najbolji dokaz koliko je Marfi dobar ambasador činjenica da ga Dodik konstantno izdvaja i vrijeđa, svaku priliku koju ima – rekao je Obrajan uz smijeh.

    Vagner je na kraju pitala Obrajana da sastavi pisani odgovor na pitanje šta se tačno radi, kako bi se smanjio rizik konflikta u BiH, koji je u izvještaju SAD označen kao visok, zbog politike Milorada Dodika, piše Avaz.

     

     

  • Nestašica posla za detašmanske firme

    Nestašica posla za detašmanske firme

    Preduzeća iz Srpske koja imaju detašmane (dozvole) za izvođenje poslova u Njemačkoj su u jako lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji, pa samim tim, kako kažu naši sagovornici iz oblasti građevinarstva, smanjen je obim poslovanja.

    Naime, kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, u toku ove godine iskorišteno je 87 odsto detašmana, što, kako kaže Ćorić, pokazuje da naša preduzeća jako loše posluju u Njemačkoj.

    “Firme ne mogu dobiti ugovore, odnosno nema novih ugovora, za razliku od ranijih godina kada si bili pretrpani zahtjevima. Nestašica posla ogleda se u Njemačkoj konkretno u sektoru građevinarstva, a znamo da je upravo ovaj sektor jedan od generatora i ostalih dijelova u industriji”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, Njemačka svake godine radi oko 20.000 stanova, ali, kako ističe, ove godine posao je drastično smanjen.

    “Izdvajanja po tom osnovu su manja, neizvjesnost je u poslovanju i oprez u novim investiranjima, nema ni velikih projekata, nema stanogradnje, ljudi se uzdržavaju od novih investicija”, kazao je Ćorić i dodao da investitori očekuju šta će se dešavati u narednom periodu.

    “Stanje u Evropi, ali i svijetu je nešto što investicije stavlja u drugi plan”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Da je sektor grube gradnje u Njemačkoj doživio drastičan pad, smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Tu imamo pad privatnih investicija između 27 i 30 procenta u Njemačkoj u odnosu na raniji period. Samim tim došlo je do smanjenja obima posla i odmah su na udaru one firme koje su strane, da li naše ili iz neke druge države”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, u sektoru montaže, elektroinstalacija i završnih zanatskih radova još uvijek nije došlo do pada, jer je, kako kaže, ekspanzija gradnje bila velika i sada je, po riječima Petrovića, praktično završavaju objekti koji su u prethodnim godina izgrađeni.

    “Ukoliko se ne popravi sadašnje stanje, sasvim sam siguran da će i ostali sektori biti na udaru. Oni će imati period kada neće raditi i susrešće će sa problemima dok se ne izgrade novi objekti”, kazao je Petrović i istakao da su to ključne stvari koje opterećuju ovaj sektor, te da su ove firme u velikom problemu.

    “Naše firme koje rade u Njemačkoj ne mogu biti angažovane na poslovima koje daje država, jer je država angažovala čitav niz poslova da bi spasila svoju građevinsku industriju, tipa izgradnja bolnica, zgrada opština, dok naša privredna društva ne mogu direktno dolaziti do tih poslova”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

    Kako je rekao, što se tiče oporavka ove grane industrije u Njemačkoj, ne može se očekivati u ovoj godini, tek nekakve naznake boljeg poslovanja treba očekivati od polovine naredne godine.

    Spasoja Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže za “Nezavisne novine” da je građevinska industrija u Njemačkoj u jako velikoj krizi, što se održava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

    “Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Albijanić i istakao da oni imaju veliki problem sa kvalitetnom radnom snagom.

    Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

    Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.

  • Orban: Podrška mirnom rješenju

    Orban: Podrška mirnom rješenju

    Mađarska ne podržava ni Ukrajinu ni Rusiju u njihovom sukobu, već mirno rješenje, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban poslije sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

    “Јasno sam rekao predsjedniku Makronu da Mađarska ne radi za Ukrajinu ili Rusiju, već za mir. Mađarska nije protiv ove ili one zemlje, Mađarska je protiv rata”, rekao je Orban.

    On je dodao da je Makron podržao plan Mađarske o jačanju konkurentnosti u narednih šest mjeseci njenog predsjedavanja EU, prenijela je agencija MTI.

    Ranije su njemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Đorđa Meloni podržali plan Budimpešte, prenosi Srna.

  • Marže u Srpskoj otključane od ponedjeljka

    Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su u Srpskoj snižene marže na osnovne životne namirnice, te proširen obuhvat proizvoda, na snazi je do 30. juna, nakon čega, kako sada stvari stoje, neće biti produžavana, saznaju “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ta uredba na snazi je od 4. maja ove godine, te su marže bile ograničene, a već od ponedjeljka trgovci će moći sami da određuju koliko će zarađivati po svakom artiklu.

    Međutim, kako “Nezavisne” saznaju, resorni ministar Denis Šulić planira da iduće sedmice održi sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, kako bi se dogovarali o tome šta i kako dalje kad su u pitanju cijene.

    Ovom uredbom je, podsjećanja radi, marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, a osam odsto u maloprodaji za proizvode kao što su so za ljudsku ishranu, životinjska mast, suncokretovo ulje, margarin, pasterizovano i sterilizovano mlijeko, jogurt, brašno, hljeb itd.

    Uredbom o određivanju marže ona je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe itd.

    Osim toga, marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji i za jaja M klase sva pakovanja, pavlaku sa 12 odsto mliječne masti pakovanje 400 grama, pile cijelo, pileće viršle pakovanje do 500 grama, pileći parizer pakovanje do 800 grama itd.

    Uredbom je marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za sve lijekove.

    Ostoja Kremenović, predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača Republike Srpske”, komentarišući uredbu, kaže da je svaka intervencija, s ciljem kontrolisanja cijene, korisna.

    “Šteta je što se taj trend ne nastavlja”, rekao je Kremenović za “Nezavisne novine”, govoreći o uredbi.

    On smatra da godinama unazad nisu dovoljno korišteni svi mehanizmi koji su na raspolaganju Vladi, naročito kad je u pitanju kontrola cijena onih proizvoda i usluga koji su od posebnog značaja za životni standard građana.

    “Dosta toga treba uraditi da se prvo identifikuju roba i usluge koji su od značaja za životni standard građana, a onda i posvetiti najveću pažnju cijenama te robe i usluga”, rekao je Kremenović.

    Dodao je da vrlo značajna ovlaštenja stoje na raspolaganju i jedinicama lokalne samouprave, odnosno opštinama i gradovima, kada su u pitanju usluge kao što je, primjera radi, vodosnabdijevanje.

    “Ima dosta prostora i kada je u pitanju BiH i njeni organi, jer niko ne brani da se interveniše u vezi sa indirektnim porezima. Niko ne brani ni da se na nivou Republike radi mnogo više na ograničenju poreskih zahtjeva. Sve su to pitanja koja neposredno utiču na maloprodajne cijene. A ne samo marža”, naveo je Kremenović i dodao da podržavaju da se kontrolišu marže trgovaca, ali nije dovoljno samo to.

    S druge strane, Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, tvrdi da zaključavanje marži i nije imalo efekta, jer je trajalo jako kratko vrijeme.

    “Ekonomisti koji su se oglašavali kazali su da se moraju donijeti dugoročnije mjere. Ovo sada je prošlo tako da i nema nekog velikog efekta. Da li da produžavaju tu uredbu ili ne? Kakav je efekat, ako to neće duže trajati”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su cijene za potrošače previsoke.

    “Otišle su nebu pod oblake, pogotovo kada se u obzir uzme situacija koja se odnosi na primanja. Dakle, moraju se uraditi neke dugoročnije mjere”, poručio je Vasilić.

  • Vučić: Kurti nije smio da se sastane sa mnom, uspješan sastanak sa Boreljom i Lajčakom

    Vučić: Kurti nije smio da se sastane sa mnom, uspješan sastanak sa Boreljom i Lajčakom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Briselu da je imao korektan sastanak sa Lajčakom i Boreljom. Kurti nije htio ili nije smio da se sretne sa mnom da razgovara, rekao je Vučić.

    Vučić je saopštio je da je tokom prvog bilateralnog sastanka sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepom Boreljom i specijalnim izaslanikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom istakao punu posvećenost Beograda nastavku dijaloga i isključivo mirnom rješavanju problema.

    – Posebno sam insistirao na formiranju Zajednice srpskih opština i ukazao na sve jednostrane poteze Aljbina Kurtija i težak položaj Srba na Kosovu i Metohiji – napisao je Vučić na Instagramu.

    Vučić je saopštio da je ponovio posvećenost Srbije da učestvuje u traženju kompromisnog rješenja u cilju zaštite srpskog naroda i normalizacije odnosa, i dodao a Priština nije u stanju da ispuni ono što je potpisala prije 11 godina, a to je formiranje Zajednice srpskih opština.