Autor: INFO

  • Stiže ruska osveta

    Stiže ruska osveta

    Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je zapretio da će ponovo postaviti trupe blizu granice sa Finskom – još jedan osvetnički potez za ulazak zemlje u NATO.

    Ali pošto je to granica duga 1.300 kilometara, da bi se zaista čuo Putinov zveket oružja, za to je potrebno mnogo vojnika, što Rusija trenutno jednostavno nema.

    “Imali smo odlične odnose sa Finskom. Savršen. Nismo morali da šaljemo vojsku na granicu sa njom, ali sada moramo”, požalio se Putin u intervjuu za RIA u martu. Ali ako Rusi zaista žele da se na ovaj način osvete Finskoj za ulazak u NATO, onda im je potreban veliki broj trupa.

    “Rusi neće imati resurse za izgradnju infrastrukture, proizvodnju teškog naoružanja i regrutovanje i dovođenje značajnog broja snaga na našu granicu pre 2030-ih”, rekao je za Politico penzionisani general-major Peka Toveri, bivši šef finske vojne obaveštajne službe.

    Finska je veoma zahtevno operativno okruženje, što su Sovjeti naučili tokom Drugog svetskog rata. Veći deo pograničnog područja je divljina – močvarno-šumsko područje neprikladno za savremenu mehanizovanu borbu.
    Koliko ruskoj vojsci nedostaju ljudi govori podatak da je samo nekoliko meseci nakon početka invazije Kremlj prebacio svoje trupe sa finske granice u Ukrajinu. Iako Putin tvrdi da ih je udaljio sa granice u znak prijateljstva.

    Toveri kaže da i dalje postoji jedna gardijska brigada 50 kilometara od njihove granice, ali nema vojnika spremnih za borbu jer su svi u Ukrajini. I iako je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu koristio ratobornu retoriku kada je Finska ušla u NATO, vojska nije poslata na njenu granicu. Stoga ne čudi što su finski lideri prilično mirno reagovali na najnovije Putinove pretnje.

    Ruske oružane snage su bile toliko očajne da su neke oblasti morale da predaju plaćenicima iz grupe Vagner ili da regrutuju zarobljenike. Oko 100.000 zatvorenika je već izabralo da se pridruži vojsci u zamenu za slobodu. Rusija je takođe bila prinuđena da se delimično mobiliše samo nekoliko meseci nakon invazije na Ukrajinu. Ali veliki broj vojno sposobnih muškaraca je već napustio zemlju.

    Putin, koji je krajem prošle godine rekao da u Ukrajini ima 617.000 ruskih vojnika, sada želi da poveća vojsku. Ali teško je održati taj broj na ukrajinskoj teritoriji ako ruska vojska ima oko 1,15 miliona ljudi.

    U decembru je stigla naredba da se oružane snage povećaju na 1,32 miliona vojnika, a ministar odbrane Sergej Šojgu najavljuje da će do 2026. Rusija imati 1,5 miliona vojnika. Ali postavlja se pitanje odakle će ti vojnici i koliko će biti dobri. Počele su da kruže glasine da Kremlj planira još jednu rundu mobilizacije.

    Finski lideri za sada svakako mogu da odahnu, iako će rizik od agresije i dalje ostati jer je malo verovatno da će se Rusija suštinski promeniti u skorije vreme.

  • Poplave u Rusiji, evakuisane hiljade ljudi

    Poplave u Rusiji, evakuisane hiljade ljudi

    Broj evakuisanih u u Orenburskoj oblasti nakon pucanja brane dostigao je 7.700, do sada je potopljeno 12.800 kuća i 14.900 parcela, saopšteno je iz pres službe regionalne vlade.

    Od ukupnog broja evakuisanih 1.707 su djeca, prenosi Tas.

    U privremeni smještaj evakuisano je 1.513 ljudi, od kojih 262 djece. Ostali su smješteni kod rodbine.

     

    Na bezbjedno je premješteno i 570 grla domaćih životinja, dodaje se u saopštenju.

    Masovna evakuacija počela je u petak, 5. aprila, kada je u Orsku u ruskoj Orenburskoj oblasti pukla brana.

  • Zemljotres pogodio Banjaluku

    Zemljotres pogodio Banjaluku

    Zemljotres je lociran mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda 47 minuta poslije ponoći, objavio je ovaj zavod.

    Procijenjeni intenzitet zemljotresa u epicentralnoj zoni bio je od tri do četiri stepeni Merkalijeve skale.

    Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štetu na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni i šire.

  • Šta je pokazalo javno saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

    Šta je pokazalo javno saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika

    Pred Privremenom istražnom komisijom Doma naroda BiH okončano je saslušanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a osim delegatima ovog doma, izvještaj Komisije biće upućen i Tužilaštvu.

    Razlog, indicija o zloupotrebi položaja. U nalazima Komisija navodi evidentni i politički motivisani pokušaji da se krađom kulturno-istorijskog nasljeđa naroda u BiH stvori novi identitet, bosanskohercegovačka nacija.

    Nepravilnosti su uočene kroz revizorske i izvještaje Upravnog inspektorata.

    Aneksom 8 članom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir jasno je utvrđeno šta su nacionalni spomenici.

    Zbog pokušaja članova Komisije iz Federacije BiH da nacionalne spomenike vežu za teritoriju BiH, a ne narode, mjesecima se opstruiše rad člana Komisije iz Srpske.

    – Faruk Kapidžić, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenikaje, u februaru je javnosti poručio da blokira institucije, da je bolje da blokira nego da se provode prijedlozi iz Republike Srpske – istakla je Anđelina Ošap Gaćanović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Prvobitni postignuti dogovor opstruišu neusvajanjem zapisnika sa sjednice na kojoj su sva tri člana o tome postigla saglasnost.

    – To je tačno, ima zapisnik i zvučno da smo se na toj sjednici dogovorili. Promijenio sam stav i to sutradan kada mi je pravnik rekao da to može samo Predsjedništvo ili OHR – naveo je Kapidžić.

    Upravo iz OHR-a nametnut je zakon kojim se propisuje da je mandat Komisije da utvrdi šta je nacionalni spomenik, a entitetetski zavodi i organi distrikta Brčko preduzimaju mjere zaštite.

    Da li su u pitanju politički motivisani pokušaji da se kulturno-istorijsko nasljeđe naroda u BiH premjesti u zonu kojoj ne pripada?

    – Kulturno nasljeđe pripada narodima koji ovdje žive. Ono vrlo često, gotovo u pravilu pripada i čovječanstvu. U konkretnim slučajevima, cilj je da bude podloga za gradnju nekog novog identiteta – istakla je Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Privremene istražne komisije Doma naroda BiH.

    I u nalazima revizora i upravnog inspektorata potvrđeno su nezakonitosti pri raspolaganju sredstvima, zapošljavanju i preotimanju nadležnosti za mjere zaštite nacionalnih spomenika.

  • Amidžić: Biće pronađen način da svaki pojedinac ostvari lično primanje

    Amidžić: Biće pronađen način da svaki pojedinac ostvari lično primanje

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da će biti pronađen način da svaki pojedinac koji je zaradio platu ostvari lično primanje koje spada u ljudska prava definisana međunarodnim standardima.

    Primanje svakog pojedinca je nešto što je međunarodno pravo. Sa te strane, kao neko ko to poštuje, moramo da nađemo rješenje za ljude /pod sankcijama/ da ostvare ono što je njihovo lično primanje. Naravno da ćemo naći rješenje za svakog pojedinca koji je zaradio svoju platu – rekao je Amidžić.

    Komentarišući činjenicu da još nije usvojen budžet zajedničkih institucija BiH, te da je na snazi privremeno finansiranje, Amidžić je rekao da niko neće snositi posljedice zbog toga.

    – Što se tiče budžeta zajedničkih institucija, moramo da razumijemo da je to jedan potrošački budžet gdje blizu milijardu KM ode na plate, 21.500 ljudi radi tu i obavlja administrativne poslove i sa te strane ne vjerujem da će iko išta trpiti – rekao je Amidžić za Televiziju Nova BH.

    On je istakao da niko od građana nije osjetio bilo šta po tom pitanju, te da privremeno finansiranje i sve institucije funkcionišu normalno.

    Povodom kritika zbog odluke o privremenom finansiranju, Amidžić je rekao da one dolaze od pojedinaca iz Republike Srpske koji su asistenti OHR-a, jer niko od njih ne želi da čita.

    – U Zakonu o privremenom finansiranju je rečeno da je Ministarstvo finansija i trezora dužno u privremenom finansiranju da zahtjev Centralne izborne komisije odobri u punom iznosu. Pun iz zahtjeva CIK-a je bio 33 miliona 658 hiljada KM, a mi smo odobrili sedam miliona. To je dovoljno da se provedu lokalni izbori na prostoru Federacije BiH – pojasnio je Amidžić.

    Govoreći o sastancima lidera stranaka na nivou BiH, Amidžić je rekao da je problem, kada se ti razgovori vode, što partneri iz FBiH moraju da idu po neko dodatno mišljenje koje je obično vezano za neki faktor sa strane i onda to eventualno prolongira procese.

    – Nama trebaju ljudi koji imaju svoj stav, koji mogu brzo da daju odgovore i sa te strane nekada neki procesi traju duže – dodao je Amidžić.

    Komentarišući činjenicu da je BiH dobila status pregovarača sa EU, Amidžić je istakao da je prethodni period pokazao da je Republika Srpska konstruktivan partner, ali da nije gubila ništa od svojih nadležnosti i od onih stvari koje su bitne za ljude koji žive u Srpskoj.

    – Upravo na takvom razumijevanju između entitetu i međusobnom uvažavanju naš zajednički život dalje je moguć – dodao je Amidžić.

    Kada je riječ o troškovima institucija BiH za prošlu godinu, Amidžić je rekao da se tu uglavnom radi o troškovima za plate, prezentacije, putovanja i druge vidove materijalnih troškova.

    – Kada je riječ o tim troškovima, tu pritisak pravi onaj ko želi da ima komoditet. To je potrošački budžet i on kao takav treba da bude što je manji moguće jer to podrazumijeva više sredstava u entitetima – rekao je Amidžić.

    On je istakao da je opredjeljenje Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara, ali i entiteta, bilo da izdvajanje entiteta za zajedničke institucije bude na istom nivou kao i 2023. godine.

    – Planirali smo da će biti veći prihodi ili da će Centralna banka ostvariti veću dobit i oni su ostvarili 64,5 miliona KM koji su po zakonu uplaćeni u budžet Ministarstva finansija i trezora i na taj način smo nadomjestili taj nedostatak. Sva razlika koja je postojala je usmjerena prema kapitalnim projektima koji unutar ovog budžeta iznose, nažalost, samo 113 miliona KM – dodao je Amidžić.

    Kada je riječ o ekonomskoj realnost u BiH, Amidžić je rekao da se ona oslanja na Evropu, a stanje u vodećim ekonomijama Evrope nije najbolje.

    – Vodeće ekonomije Evrope su ušle u recesiju i dok Evropa ne krene na gore ne možemo očekivati da će BiH napraviti neki iskorak – zaključio je Amidžić.

  • Đurđev: Manojlovićeve optužbe na račun Parezanovića najbolje opisuje ona narodna – što je babi milo, to joj se i snilo!

    Đurđev: Manojlovićeve optužbe na račun Parezanovića najbolje opisuje ona narodna – što je babi milo, to joj se i snilo!

    Savo Manojlović nije čak ni politički pluskvamperfekat kao mnogi njegovi ideološki srodnici, jer on u političkom smislu nikada nije ni postojao kao relevantan faktor – rekao je predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.
    – On bi voleo da se njime bave i Marko Parezanović i BIA, ali reč je o ozbiljnom čoveku i ozbiljnoj instituciji koji imaju pametnija posla od bavljenja ljudima poput Manojlovića koji se razumeju u sve, od litijuma do rada bezbednosnih službi, a zapravo ne znaju ništa – izjavio je Đurđev.

    Prema njegovim rečima, Manojlović se ovim lažnim optužbama bez ikakvih dokaza samo preporučuje Soroševom i njemu sličnim fondovima, pokušava da sebi digne cenu i da se ponudi kao vođa nove obojene revolucije, ali je, kako kaže Đurđev, reč o potpuno nevažnoj pojavi u našem društvu i državi.

    – Puno je veći problem što su ljudi poput Parezanovića, koji nije političar ni NVO aktivista već državni službenik visokog ranga, neprestano izloženi negativnoj kampanji u poslednjih 30 i više godine. Neko spolja sistemski radi na tome da se naše službe diskredituju, da građani u njih izgube poverenje, te da njihovi mesto zauzmu one inostrane, a koje rade za tuđe interese – precizirao je Đurđev.

    Predsednik Srpske lige podsetio je Parezanović bio žrtva lažnih optužbi mnogih dokazanih mrzitelja Srbije i Srba i da ga ne iznenađuje što Manojlović targetira baš njega u svojim nastupima.

    – Milo Đukanović je jedan od onih koji su svojevremeno vodili brutalnu medijsku hajku protiv Marka Parezanovića. Eto u kakvom društvu je dotični Manojlović, mislim da će građanima sve biti i više nego jasno – zaključio je Đurđev.

  • Dodik: Nema nametnutog članstva u NATO, Srpska na to neće nikada pristati

    Dodik: Nema nametnutog članstva u NATO, Srpska na to neće nikada pristati

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je nema nametnute BiH i da ona može biti samo dogovorena, pa tako nema ni nametnutog članstva u NATO, jer je Republika Srpska pitana strana koja na tako nešto nikada neće pristati.

    Danas je veoma jasno da nije dobrodošao ni kandidatski status u NATO koji muslimani-Bošnjaci pokušavaju da izlobiraju, a pogotovo nije moguće donijeti odluku da se BiH priključi tom savezu. To se neće desiti na legalan način – poručio je predsjednik Srpske.

    Na pitanje da prokomentariše apel Denisa Bećirović NATO-u da uputi poziv BiH za članstvo i da se vrate u vojne baze u BiH, Dodik je u telefonskoj izjavi Srni iz Pariza naveo da je očigledno da je Denis Bećirović sklon raznim zloupotrebama, pa i pozicije bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer on ne predstavlja BiH ni u jednom segementu, već je samo jedan među istima.

    – Bećirović je ostrašećni muslimanski, bošnjački lobista koji misli da je samo program koji on zagovara u interesu BiH i zato i pravi lažne kovanice da su skoro svi građani u BiH za NATO integracije, što je oobična laž – naglasio je Dodik.

    On je naveo da zvanične politike u BiH za pridruživanje NATO savezu nema, bez obzira što oni pokušavaju da zloupotrijebe neke ranije stvari.

    Predsjednik Republike je ponovio da Srpska neće glasati za tako nešto, niti će se izjašnjavati. “Mi smo jasni u svom određenju i rekli smo da možemo da sarađujemo, a vidimo da i NATO zloupotrebljava procese saradnje tako da bi i to moglo da se zamrzne, odnosno da se prekine bilo kakva saradnja bez obzira na njihove prepotentne stavove”, naglasio je Dodik.

    On je naveo da je Bećirović u Briselu još jednom zloupotrijebio i iskoristio svoju poziciju, te da se bez razloga tamo busa da je nešto napravio, a kada se pročita šta je rekao generalni sekretar Alijanse Јens Stoltneberg vidi se da je jasno da to zavisi od zemlje i odluke koju ona donese.

    – Ako je mislio na BiH, a vjerujem da jeste, BiH neće donijeti odluku o članstvu, niti će prihvatiti kandidaturu za članstvo u NATO – poručio je Dodik.

    On je ocijenio da bi bilo krajnje vrijeme da se spuste tenzije u ovako složenoj i veoma rovitoj situaciji izazvanoj nametanjima odluka od Kristijana Šmita, što je dovelo do potpunog raskola u vladajućoj strukturi na nivou BiH, tako da je veoma suvišno Bećirovićevo junačenje i pokazivanje nekih lažnih mišića.

    – Mogu da razmumijem da je to njegov stav koji se tiče pozicije muslimana – Bošnjaka u BiH, pa čak dijelom i Hrvata, ali to nije stav Republike Srpske. Bećirović bi trebalo da zna da se o vojnim pitanjima u Predsjedništvu odlučuje konsenzusom, a tog konsenzusa nema, niti se može postići. Kao neko ko je jednak među istima, jer su članovi Predsjedništva jednaki, Bećirović bi trebao da uvažava tu situaciju i da je dalje ne komplikuje. Ali, očigledno on je odlučio suprotno da uvijek nešto komplikuje i nameće – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da naravno da NATO može svašta da uradi, posebno nakon ovoga što prizivaju muslimani.

    – Ali, NATO je bombardovao Srbe jednom i nikada nam više to ne treba. Mi ne možemo iz tog razloga da prihvatimo članstvo i mislim da je to pricipijelan i politički korektan stav, imajući u vidu da smo mi pitana struktura u BiH u vezi sa vojnim savezima – istakao je Dodik.

    On je naglasio da je Republika Srpska jasno rekla da je neutralnost prema bilo kojem vojnom savezu njen stav koji stalno zastupa.

    – Ovo što radi Bećirović nije dobar posao ni za njegovu BiH. Mislim da ćemo, kad se vratim iz Pariza, morati da sjednemo i vidimo kako da redefinišemo rad komisija i bilo kojeg tijela koje sarađuje sa NATO. Ako oni misle da mogu da rade na osnovu lažnog predstavljanja Bećirovića i da se tako ponašaju, onda to govori o njihovoj aroganciji. Ali, našu saglasnost za to pitanje neće dobiti nikad – zaključio je Dodik.

  • Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ugostio je danas u Banjaluci učenike trećeg i četvrtog razreda Ekonomske škole iz Doboja i tom prilikom istakao važnost da mladi ljudi steknu utisak da ova institucija nije nedodirljiva.

    Stevandić je učenike upoznao o radu i nadležnostima Narodne skupštine, te odgovarao na njihova pitanja, a u razgovoru je izrazio uvjerenje da će mnogi od prisutnih jednog dana postati narodni poslanici, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

    Direktor dobojske Ekonomske škole Tijana Vasiljević Stokić zahvalila je Stevandiću za gostoprimstvo i istakla da je jedan od ciljeva ove posjete da djeca spoznaju i zavole institucije Republike Srpske.

    “Nadam se da će djeca iz ove posjete bolje spoznati institucije Srpske i shvatiti da je život lijep i u Republici Srpskoj te da će u njoj ostati”, rekla je Stokićeva.

    Učenik četvrtog razreda Ekonomske škole Kristina Savić istakla je da ova posjeta za nju predstavlja veliku čast, da su učenici zahvalni za priliku da prodube znanje o institucijama Srpske, te da je ovo bilo jako bitno iskustvo.

    U saopštenju se dodaje da je posjeta učenika organizovana u okviru programa Dani otvorenih vrata.

  • Stevandić: Sjednica o Izbornom zakonu prije 20. aprila

    Stevandić: Sjednica o Izbornom zakonu prije 20. aprila

    Sjednica Narodne skupštine o Izbornom Zakonu Republike Srpske naći će se na prvoj redovnoj ili posebnoj sjednici, prije 20. aprila, izjavio je predsjednik Parlamenta Nenad Stevandić.

    – On je u nacrtu. Јavna rasprava je u toku i završava se ovih dana i poslije toga može ici u prijedlog – rekao je Stevandić.

    Republika Srpska u predstojeće izbore trebalo bi da uđe sa novom strukturom opštinskih, gradskih i Republičke izborne komisije.

    Na osnovu Zaključka Vlade kojim su svi članovi organa za sprovođenje izbora pozvani da podnesu ostavke, stare strukture to bi trebalo da učine do usvajanja Izbornog zakona Republike Srpske.

    Svoju ostavku, za četvrtak već su najavili predsjednik Republičke izborne komisije Oliver Blagojević i član komisije Aleksandar Radeta.

  • Stanivuković nema namjeru da se kandiduje za novog lidera PDP, nema koalicije s SNSD

    Stanivuković nema namjeru da se kandiduje za novog lidera PDP, nema koalicije s SNSD

    Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva PDP kandidatura za gradonačelnika Banjaluke, koja je potvrđena aktuelnom gradonačelniku Drašku Stanivukoviću, nije bila jedina tema o kojoj se diskutovalo i glasalo.

    Pored nekoliko usvojenih zaključaka izdvajaju se dva, koja su, kako otkriva izvor Srpskainfo iz vrha te partije, bitna u smislu toga da je jasno potvrđen pravac djelovanja PDP i u narednom periodu.

    Naime, prvi zaključak koji je predložio predsjednik PDP Branislav Borenović i koji je, kako otkrivaju izvori našeg portala, dobio jednoglasnu podršku, glasi da ni u narednom periodu PDP ni na jednom nivou, što uključuje i lokalni nivo u Republici Srpskoj nakon izbora, neće biti u koaliciji s SNSD, izuzev onih specifičnih, višenacionalnih sredina gdje je neophodna zaštita interesa srpskog naroda.

    Pored toga, kako otkrivaju izvori Srpskainfo, potpredsjednik PDP Draško Stanivuković je dobio podršku Predsjedništva PDP za odluku da nema namjeru da se kandiduje za predsjednika stranke u narednom mandatu.

    Komentar o ovom danas smo potražili od predsjednika PDP Branislava Borenovića, koji je potvrdio naša saznanja.

    – Tačno je i dobro poznato. Dok sam ja predsjednik nema koalicije sa Dodikovim SNSD. Podsjetiću, to je i u prethodnom periodu bila naša politika, potvrđena na svim organima stranke, iako smo u nekim sredinama doživjeli ozbiljne udarce zbog zahtjeva određenih ljudi da uđu u koaliciju sa SNSD na lokalnom nivou. Od toga nema ništa, ipak smo mi, i u političkom i u moralnom smislu, dva svijeta – rekao je Borenović za Srpskainfo.

    Što se tiče Stanivukoviċevog stava, Borenović kaže da je to njegova odluka za koju je dobio podršku Predsjedništva stranke.

    – Draško će u svom punom kapacitetu biti posvećen djelovanju u PDP, ali njegov prioritet je razvoj Banjaluke, u čemu ga potpuno podržavamo i za šta će, potpuno sam siguran, dobiti i podršku naroda na izborima – rekao nam je Borenović.