VRBAS Media

Autor: INFO

  • Radojičić zvanično registrovao svoju političku organizaciju

    Radojičić zvanično registrovao svoju političku organizaciju

    Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, zvanično je registrovao Nezavisni pokret “Svojim putem – Igor Radojičić”.

    “Ovo smo čekali: Nezavisni pokret ‘Svojim putem – Igor Radojičić’ zvanično je registrovan kao politička organizacija! Idemo na izbore!”, objavio je Radojičić na društvenim mrežama.

     

    Podsjećamo, Radojičić je nedavno osnovao pokret i tom prilikom je istaknuto da je to novi politički pokret koji će ponuditi alternativu i postojećoj vlasti i sadašnjim opozicionim partijama.

  • Miličević: Za izbore smo prijavili dva politička subjekta

    Miličević: Za izbore smo prijavili dva politička subjekta

    Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), potvrdio je za “Nezavisne novine” da su prijavili dva politička subjekta za učešće na lokalnim izborima u BiH, a koji su zakazani za 6. oktobar.

    Kako je pojasnio, prva prijava se odnosi na SDS, jer u ovom trenutku ne postoji nikakva zabrana izlaska na izbore od strane Centalne izborne komisije (CIK) BiH, uprkos tome što je SDS-u ugašen bankovni račun.

    “Mi smo se prijavili na raspisane izbore kao SDS, i kao stranka koja nema račun. Prijavili smo se zato što zakon nalaže da CIK BiH može da omogući učešće na izborima svakoj političkoj organizaciji koja nije zabranjena iz nekog razloga, jer je zakonom definisano kad neko može biti zabranjen. Dakle, mi smo krenuli iz teze da nam nije zabranjeno, mi funkcionišemo kao politička stranka, registrovani smo, ali nemamo račun. Očekujemo da CIK u zahtjevu koji smo im uputili uz prijavu na učešće na izborima, odgovori pozitivno i da nam ponudi način kako će biti uplaćeni troškovi kotizacije/taksi za učešće, a treba po zakonu da se nađu. E sad, da li će to ići sa nekog drugog računa ili na neki drugi način koji već ekonomisti znaju, vidjećemo. To je ono što smo mi mogli da uradimo”, pojasnio je Miličević.

    Podsjetio je da su istovremeno poslali tužbu prema banci koja je ugasila račun SDS-a, jer je to, tvrdi, učinjeno nezakonito.

    “Čekamo odgovor i od njih”, poručio je Miličević.

    Ali, ukoliko se desi da CIK BiH ne dozvoli SDS-u da izađe na izbore, rukovodstvo najveće opozicione partije u Srpskoj, ima spreman odgovor.

    “Postoji još jedan politički subjekt koji je prijavljen za izbore ukoliko naša aplikacija za SDS bude teoretski odbijena”, kaže Miličević.

    Međutim, nije želio da otkrije ime te stranke, pokreta, organizacije..

    “To ćemo ostaviti za tu situaciju, ne bih sada o tome polemisao”, poručio je lider SDS-a.

    Podsjetimo, Miličević je nedavno za “Nezavisne novine” kazao da će učiniti sve da SDS izađe na izbore pod svojim imenom, a da ukoliko to bude onemogućeno, razmišljaju i o promjeni imena, kako bi mogli ući u izborni proces.

    Tom prilikom je rekao da je promjena imena SDS-a posljednja opcija, ali je i otkrio o kom imenu razmišljaju.

    “Postoji opcija da nastupimo kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda!”, rekao je tada Miličević.

  • Kalabuhov: Zapadne sile imaju dvostruke aršine

    Kalabuhov: Zapadne sile imaju dvostruke aršine

    Međunarodni naučno-ekspertski okrugli sto “Rusija, Ukrajina i balkanske paralele” održan je na Univerzitetu Istočno Sarajevo.

    Na skupu je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je rekao da zapadne sile imaju dvostruke aršine i da se svuda po svijetu miješaju u unutrašnju politiku zemalja, što je vidljivo u Ukrajini, ali i na Balkanu.

    Govoreći o navodnom malignom ruskom uticaju, Kalabuhov je podsjetio da je to stari narativ Zapada još od vremena Sovjetskog Saveza, kada su svi pokušaji destabilizacije svijeta, nametanja pravila, kršenja međunarodnog prava Zapada objašnjavani sovjetskom prijetnjom.

    – Sada to objašnjavaju “ruskim malignim uticajem” i govore da ćemo nakon završetka specijalne vojne operacije gurnuti to na Baltik i Balkan. To je ludost i prikrivanje njihove neokolonijalne prakse, samo da ostvare ciljeve – rekao je Kalabuhov novinarima.

    Direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović upozorava da je svuda u svijetu prisutan pokušaj rehabilitacije nacizma, i da su Srbi posebno zainteresovani da se ovoj temi pristupi sistematično.

    – Srbi su posebno zainteresovani da se dublje naučno istraži šta se dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka, iz kojih centara, prvenstveno evropskih, je upravljano jugoslovenskom krizom. Treba utvrditi i na koji način se dešavala ta rehabilitacija nacizma, posebno ustaštva na prostoru Hrvatske, na koju Evropa, nažalost, nije tada reagovala, kao što ne reaguje ni danas – naglasio je Mastilović.

    Prema njegovim riječima, iz pokušaja usvajanja rezolucije o Srebrenici vidljivo je da ti istorijski i društveno-politički procesi na Balkanu nisu završeni, te je potrebno identifikovati iz kojih centara se rukovodi tim procesima.

    Učesnici skupa bili su i profesori Miloš Ković, Darko Đogo, Oleg Soldat i Nikola Ožegović, kao i istaknuti naučnici iz Ruske Federacije.

  • “24 sata dnevno pokušavamo da spriječimo usvajanje rezolucije o Srebrenici”

    “24 sata dnevno pokušavamo da spriječimo usvajanje rezolucije o Srebrenici”

    Rezolucija o Srebrenici mogla bi tokom ove nedjelje da se nađe na dnevnom redu GS UN. Dvadesetičetiri sata dnevno radimo na tome da što veći broj država bude odsutan iz sale, suzdržan, odnosno da glasa protiv, kaže istoričar Dejan Ristić, ministar informisanja u novoj Vladi Srbije. Ističe da se Srbija protivi selektivnoj kulturi sjećanja, te da u Srebrenici nije bilo ni genocidne namjere, ni genocidne radnje.

    Ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić bio je u jučerašnjoj delegaciji Srbije u Donjoj Gradini, na obilježavanju Dana sjećanja žrtava ustaških zločina, što je na njega, kaže, ostavilo veliki utisak.

    – Svaki put kada odete u Јasenovac, kada odete u Donju Gradinu, ali i na brojna druga stratišta pripadnika našeg i drugih tada jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu, shvatite u stvari šta materijalizovana mržnja u datim istorijskim okolnostima može da učini. I kakvu pogibelj može da načini – rekao je Ristić.

    To je, ističe, mjesto za tugovanje, ali i za suočavanje sa sposobnošću ljudskog bića da nasrne na drugo ljudsko biće samo zato što ono ima drugačiji identitet ili ima karakteristike koje u određenom ideološkom ili nekom drugom konceptu nisu prihvatljive.

    – Ovdje prije svega mislim na totalitarne ideologije kakve su bile nacizam, fašizam, hrvatsko ustaštvo i druge – kaže Ristić i izražava žaljenje što se sadašnja koncepcija muzejske postavke u Јasenovcu zasniva na tome da su u logoru stradale žrtve pojedinci – bez navođenja njihovog porijekla.

    Ističe da međunarodna naučna zajednica i dalje utvrđuje broj stradalih u Јasenovcu, iako su procjene da je stradalo oko 700.000 Srba, 80.000 Roma i više od 20.000 Јevreja.

    -Ono što je sigurno, na teritoriji NDH stradalo je više stotina hiljada pripadnika našeg naroda i nekoliko desetina hiljada pripadnika jevrejskog i romskog naroda u kontekstu genocida koji je nad njima počinila NDH – rekao je Ristić.

    Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici, koja bi ove nedjelje ponovo mogla da se nađe na dnevnom redu UN, Ristić je rekao da je Srbija već mnogo učinila da to spriječi i da su brojne zemlje saznale šta se zaista desilo u julu 1995. godine u Srebrenici.

    – Sa druge strane, već dva puta inicijatori, kosponzori odlažu glasanje o toj rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinih nacija, upravo zato što nailaze na jedan ozbiljan i u činjenicama utemeljan otpor, ne samo Republike Srbije, već mnogih slobodarskih država u svijetu – rekao je Ristić.

    Ističe da je Srbija utemeljena na poštovanju međunarodnog prava, istorijskih činjenica i želji da se ne primjenjuje selektivna kultura sjećenja. Podsjeća da je na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. na brutalan način ubijeno oko 3.500 Srba.

    – Dakle, Srbija je uvijek jasno i odlučno osuđivala zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine. Mi nismo saglasni sa kvalifikacijom i to sada ne govorim kao ministar, govorim kao istoričar koji se četvrt vijeka bavi kulturom sjećanja. Znate, taj zločin jeste zločin, nema nikakve dileme, ali on ne sadrži elemente genocida. On prije svega ne sadrži genocidnu namjeru, a potom i genocidne radnje. I to je potpuno jasno – kaže Ristić.

    Prema njegovim riječima, ova rezolucija ima za cilj da ojača težinu presuda suda u Hagu koje su, kako kaže, uvijek izazivale ozbiljne kritike u stručnoj javnosti.

    – Ono na čemu radimo 24 sata dnevno, to je da što veći broj država bude odsutan iz sale, suzdržan, odnosno da glasa protiv, i da na taj način ne može da se postigne apsolutna većina u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija – kaže Ristić.

    To što je iz Crne Gore najavljena podrška toj rezoluciji, ministar vidi kao ozbiljan pritisak na tu državu.

  • Vojni avion danas počinje letjeti iznad BiH

    Vojni avion danas počinje letjeti iznad BiH

    Iznad Bosne i Hercegovine od 13. do 17. maja biće realizovan posmatrački let, snimanje teritorije sa senzorima, u skladu s odredbama međunarodnog ugovora „Otvoreno nebo“.

    Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine će, u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova, Ministarstvom komunikacija i transporta i Međunarodnim aerodromom Sarajevo, realizovati posmatrački let Kralјevine Španije, Beneluksa, Portugalske Republike i Rumunije iznad Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbama međunarodnog ugovora „Otvoreno nebo“ od 13. do 17. maja, navodi se u saopštenju iz MOBiH.

    Stoga, iz Ministarstva odbrane BiH obavještavaju građane da se radi o najavlјenoj aktivnosti, u toku koje će se posadi aviona i međunarodnim inspektorima pridružiti prateći tim Oružanih snaga BiH i Ministarstva komunikacija i prometa te da nema potrebe za zabrinutošću i strahom.

    Posmatrački let će biti izvršen avionom vazdušnih snaga Rumunije (RO AN-30). Tačno vrijeme realizacije i putanja posmatračkog leta će biti usaglašeni u toku zajedničke pripreme, nakon dolaska delegacije na aerodrom u Sarajevu.

    Snimanje teritorije se vrši senzorima sertifikovanim u skladu sa odredbama Ugovora, nakon pregleda od pripadnika OSBiH.

    Ugovor „Otvoreno nebo“ predstavlјa jedan od bezbjednosnih aranžmana koji državama članicama omogućava snimanje teritorije države iznad koje se obavlјa posmatrački let u cilјu pribavlјanja podataka o vojnim snagama i aktivnostima.

    Svrha Ugovora je izgradnja i razvijanje povjerenja među članicama, a BiH je pristupila ovom Ugovoru 2003. godine.

    Od tada, u saradnji sa ostalim članicama, aktivno učestvuje u realizaciji posmatračkih letova kako iznad teritorije BiH tako i iznad teritorije drugih država članica, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH, prenosi Fena.

  • Košarac: Zatražiću informaciju o statusu zakona o Ustavnom sudu BiH

    Košarac: Zatražiću informaciju o statusu zakona o Ustavnom sudu BiH

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac najavio je da će danas na sjednici Kolegijuma Savjeta ministara zatražiti informaciju o statusu zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama i da li radna grupa aktivno radi na tome.

    Košarac je podsjetio da je, prema dogovoru političkih lidera iz Laktaša, ovo zakonsko rješenje trebalo da bude finalizovano u aprilu.

    – Već je polovina maja, a mi ni dan danas nemamo to na dnevnom redu. Neprihvatljivo je da imamo selektivan pristup i da se samo određene tačke dnevnog reda pripremaju i puštaju u proceduru. Znači li to da su partneri iz FBiH odustali od dogovora? – objavio je Košarac na Instagramu.

    Košarac je naglasio da su ključna pitanja za opstanak BiH zakon o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama, te učestvovanje stranaca u procesima odlučivanja.

  • BiH ima više birača nego stanovnika

    BiH ima više birača nego stanovnika

    Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

    Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

    S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

    Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

    Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

    To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

    Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
    Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
    Oglas
    Linker
    Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

    “Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”.

    To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

    Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

    U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

    I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

    Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

    “To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine“.

    Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

    Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

    “Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

    Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

    “Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne.

  • Dačić: Posjeta kineskog predsjednika Sija Srbiji istorijska u svakom smislu

    Dačić: Posjeta kineskog predsjednika Sija Srbiji istorijska u svakom smislu

    Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je posjeta predsjednika Kine Si Đinpinga Srbiji istorijska posjeta u svakom smislu, i da bi to bila istorijska posjeta i za mnogo veće zemlje od Srbije.

    – Mi smo poslije 5. oktobra imali jedno suludo ponašanje prema Kini. Oni su nama dali kredit za vreme sankcija i ratova. I kad je pao Milošević, Labus, Đinđić i ostali su rekli, “nas ne interesuje da vraćamo kredit Kini. To su oni dali Miloševiću”. Vi ste time otpisali jednu svjetsku silu – rekao je Dačić u nedjelju za TV Pink.

    Dačić je napomenuo da je Kina svjetska sila koja ima milijardu i po stanovnika i pravo veta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    On je naglasio da Si nije slučajno odabrao Srbiju i Mađarsku tokom svoje posjete Evropi, jer Kina Srbiju doživljava kao prijateljsku zemlju, a Beograd gaji izuzetno prijateljske odnose sa Pekingom.

    Govoreći o negativnim pisanjima zapadnih medija zbog posjete kineskog predsjednika Srbiji, Dačić je rekao da smatra da je potpuno nesvrsishodno pričati o tome i da Srbija ne treba nikome da se zbog toga pravda.

    – Јa mislim da mi ne treba da se uopšte osvrćemo na to. Mi treba da idemo dalje. U ekonomskom smislu, a prije svega u političkom. Pa naravno da ćemo da budemo prijatelji sa onima koji nas vole – ocijenio je Dačić.

  • Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    – I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

    “Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

    Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

    Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

    “Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

    Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

    “Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

    “Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

    A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

    U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

    “Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.

  • Hag manipulisao sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici

    Hag manipulisao sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici

    Tokom haških procesa Srbima optuženim za ratne zločine, srpski statističari su utvrdili da su haško tužilaštvo i njegovi vještaci manipulisali sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine, koji je višestruko uvećan.

    Statističkim analizama ukupnog broja stanovnika u Srebrenici 1995. godine, preko spiskova vojnika i nestalih, utvrdili su da je u Srebrenici stradalo najviše 3.000 Bošnjaka.

    Prva prevara je kalkulacija brojem od 45.000 stanovnika u Srebrenici. Dopisom Zavodima za statistiku u Sarajevu i Tuzli, te tuzlanskom okružnom sekretarijatu za odbranu, opštinsko rukovodstvo samo sebe demantuje navodeći da je u januaru 1994. u Srebrenici živjelo 37.255 stanovnika, uz napomenu da dokument nije za uvid međunarodnim organizacijama.

     

    Statističar u timu odbrane optuženih Srba u Hagu Božo Grbić napominje da se u Hagu manipulisalo i sa tri spiska raseljenih u Tuzli, nakon događaja 1995. godine. Vjerovatno zbog međunarodne humanitarne pomoći manipulisali su sa spiskom od 45.000 raseljenih, na kojem su neka lica popisana više puta, kaže Grbić.

    – Kad se sve očisti dobije se brojka od 34.000 i nešto lica, koja su izašla iz Srebrenice, znači registrovana. Kada se napravi razlika između broja stanovnika, oko 37.000 i broja izbjeglih, 34.000, to je negdje oko 3.000 – rekao je Grbić.

    Tvrdnju da u Srebrenici nije stradalo više od 3.000 lica srpski statističari potkrepljuju i haškim dokumentima izuzetim od tzv. Armije BiH, komande 2. korpusa 28. divizije.

    – To je neki dokument u kome kaže da ima oko 6.000 vojnika. Kada je pala Srebrenica, taj kontingent vojnika je krenuo za Tuzlu, na proboj. Kada su stigli u Tuzlu, izvršena je smotra i dobiveno je oko 3.100. Znači, ako je tih vojnika oko 6.000, oduzmete 3.000 i nešto, dobijete opet brojku oko 3.000 – rekao je Grbić.

    Manipulacije su uočene i sa spiskom identifikovanih DNK analizom, kaže Grbić. Na spisku su lica za koje su uzorke krvi navodno davali najbliži srodnici, a nepoznati su datum rođenja, ime oca, a da i ne govorimo o jedinstvenom matičnom broju.

    I stradale prije događaja iz jula 1995. godine pronalazili smo na spisku od oko 4.000 identifikovanih, kaže Grbić

    – Ima u dokumentu civilne odbrane da je do 1995. godine poginulo 1.300 vojnika. Identifikovano je oko 4.000, 1.300 se već zna, kada to oduzmete broj je 2.700 – naveo je Grbić.

    Grbić ne odstupa od svojih i analiza tima srpske odbrane prema kojima broj stradalih u julu 1995. godine u Srebrenici ne premašuje 3.000. Za njega su zlonamjerene optužbe za genocid tim prije što je značajan dio života i istraživanja posvetio stradaloj djeci u NDH.

    Na njegovom spisku je 54.009 samo srpske djece umorene na 3.358 stratišta. To jeste nekažnjeni genocid, kaže Grbić.