Autor: INFO

  • Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je u Ukrajini najveći deficit oružja za protivvazdušnu odbranu i zatražio od američkog državnog sekretara Entonija Blinkena dvije Patriot PVO baterije za odbranu Harkova.

    Zelenski je danas na sastanku sa Blinkenom u Kijevu pohvalio ”ključnu” pomoć SAD i zahvalio Vašingtonu na odobrenju paketa pomoći za Ukrajinu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik je naglasio da želi da razgovara o bezbjednosnim garancijama SAD, kao i da će tražiti od Blinkena da prikupi veću globalnu podršku za predstojeći mirovni samit u Švajcarskoj.

    Blinken je rekao da će vremenom Ukrajina “ponovo stajati na nogama, vojno, ekonomski i demokratski”.

    “Kroz jaku, uspješnu, naprednu, slobodnu Ukrajinu će se najbolje pokazati Putinu“, naveo je Blinken.

    On je takođe poručio da je dio novog američkog paketa pomoći već stigao u Ukrajinu, a da se očekuje da više pošiljki stigne uskoro, prenosi Tanjug.

    “Pomoć će napraviti pravu razliku u tekućoj borbi protiv ruske agresije na bojnom polju“, ocijenio je on.

    Zelenski je pohvalio „ključnu“ pomoć SAD i istakao da je najveći deficit ukrajinskog oružja protivvazdušna odbrana, prenosi Rojters.

    Napomenuo je Blinkenu da su Ukrajini potrebne dvije PVO baterije za sjeveroistočni grad Harkov, koji je na meti ruskih vazdušnih napada.

    Blinken boravi u četvrtoj posjeti Ukrajini od početka rata 2022, a cilj posjete je da uvjeri Kijev da ima američku podršku dok se bori da se odbrani od sve intenzivnijih ruskih napada.

    Stejt department je saopštio da će Blinken s ukrajinskim zvaničnicima razgovarati „o stanju na frontu, uticaju nove bezbjednosne i ekonomske pomoći SAD, dugoročnim bezbjednosnim i drugim obavezama i podsticanju ekonomskog oporavka Ukrajine”, prenosi AP.

    Posjeta Blinkena uslijedila je manje od mjesec dana nakon što je Kongres odobrio dugo odlagani paket pomoći kojim je izdvojeno 60 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od čega će veliki dio biti usmjeren na dopunjavanje artiljerije i sistema protivvazdušne odbrane.

    Visoki američki zvaničnik koji je putovao sa Blinkenom vozom iz Poljske u Ukrajinu izjavio je da su artiljerija, sredstva PVO i balističke rakete dugog dometa već isporučeni, neki od njih već na prvu liniju fronta.

    Zelenski je tokom vikenda izjavio da se žestoke borbe sa ruskim trupama vode u blizini granice u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, a ukrajinski komandanti i analitičari smatraju da ruske snage imaju za cilj da iskoriste ukrajinske slabosti prije nego što veliki dio nove vojne pomoći Kijevu od američkih i evropskih partnera stigne na front u narednim nedjeljama i mjesecima.

  • Brnabić: Odgađanje glasanja o rezoluciji o Srebrenici veliki uspjeh i pobjeda male Srbije

    Brnabić: Odgađanje glasanja o rezoluciji o Srebrenici veliki uspjeh i pobjeda male Srbije

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da se Srbija i dalje bori protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, ali da se sada sponzori i kosponzori rezolucije služe silom, prijetnjama i otvorenim lažima.

    Sve naše diplomatske aktivnosti, prije svega, aktivnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića dovele su do toga da je nekoliko puta do sada pomjerano stavljanje nacrta rezolucije, predloženog teksta, na dnevni red u Generalnoj skupštini UN – rekla je Brnabićeva.

    Ona je naglasila da je to samo po sebi veliki uspjeh i velika pobjeda male Srbije u odnosu na sponzore i kosponzore te rezolucije.

    – To je sramotno za njih, sponzorisati takvu rezoluciju koja je pravljena u tajnosti, bez konsultacija o tako ljudskoj osjetljivoj temi – rekla je Brnabićeva za TV “Kurir”.

    Brnabićeva je dodala da je Srbija pokazala da se neće predati.

    – Srbija se bori i naš glas se čuo na svim stranama svijeta. Razgovarali smo sa svima, stigli smo do svih i u velikoj mjeri su lideri tih zemalja uvažili naš stav. Predsjednik Srbije nastavlja borbu u Njujorku, a da li ćemo uspjeti u smislu da će biti više zemalja protiv rezolucije nego za, teško je vjerovati u to – rekla je Brnabićeva.

    Ona je ponovila da su ciljevi zagovornika rezolucije da se nametne najteža politička i moralna kvalifikacija za srpski narod da je genocidan, da dođe do revizije tužbe BiH protiv Srbije za ratnu odštetu i na kraju ukidanje Republike Srpske.

    – Kada se radi o njihovim interesima nema ni inkluzivnosti, ni transparentnosti, rezolucija je pravljena u tajnosti, nema konsultacija ni BiH, sve principe su poništili, samo da se njihovi interesi proguraju. Šta je njihov interes tačno, to ne vidim, rezolucija se još nije ni našla na dnevnom redu, a dovela je do destabilizacije – rekla je Brnabićeva.

    Ona je navela da je u Srebrenici bio ratni zločin, ali nije bilo genocida.

    – Zamislite da nemate takve kvalifikacije ni za one nacističke i fašističke sile, ali ćete imati za Srbiju i Srbe koji su bili uz Јevreje, uz Rome, najpogođenije žrtve genocida nad srpskim narodom – istakla je Brnabićeva.

    Povodom jučerašnjeg telefonskog razgovora Vučića sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, Brnabićeva je navela da je teško očekivati pomoć od glavnog sponzora te rezolucije.

    – Ne shvatam zašto to rade. Zašto 29 godina kasnije, na takav način, bez diskusija, konsultacija. Šta je cilj jednoj Sloveniji, koja je, takođe, jedan od jačih kosponzora, zemlja koja je izašla iz bivše zajedničke države jer ih neko nije konsultovao o mnogo manjim pitanjima – dodala je Brnabićeva.

  • Novi regulacioni planovi u Banjaluci

    Novi regulacioni planovi u Banjaluci

    Ukoliko najnovije izmjene regulacionog plana za dio centra grada u Banjaluci budu usvojene na rubu parka “Kupusište” biće izgrađena zgrada visine 10 spratova. Predviđena je i gradnja na prostoru Stare autobuske stanice.

    Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banjaluka stavilo je na javni uvid nacrt regulacionih planova za prostor “Paskoline ciglane”, Regulacionog plana “Jug 3” i izmjene dijela Regulacionog plana “Centar-istok” .

    Nacrtom izmjena dijela Regulacionog plana “Centar-istok”, prostora između ulica Vojvode Radomira Putnika, Nikole Pašića, Srpske ulice i ulice Vase Glušca u uglu sadašnjeg parka “Kupusište”, na raskrsnici ulica Nikole Pašića i Srpske, koji Gradska uprava namjerava da pretvori u “Park ćirilice”, predviđena je izgradnja zgrade visoke 10 spratova.

     

    Objavljen je i nacrt Plana obuhvaćen je prostor definisan ulicama: Vidovdanska, Vuka Karadžića, Jovana Dučića, Grčka i Nikole Tesle, u ukupnoj površini od 7,65 hektara u okviru kojeg se nalazi “Paskolina ciglana” na kojoj se previđa gradnja više blokova zgrada od nekoliko spratova. Najveći prostor zauzela bi zone posebne namjene gdje je preporučeno da bude izrađeno konkurso rješenja ili detaljna razrada po posebnom programu za javnu parking garažu i veliki poslovni objekat od 15 spratova.

    Na većem dijelu sadašnjeg privatnog parkinga predviđene su zgrade visine do osam spratova, prenosi Mondo.

    Nacrtom Plana “Jug-3” obuhvaćen je prostor između Bulevara vojvode Stepe Stepanovića, Bulevara Desanke Maksimović i Ulice Majke Jugovića u ukupnoj površini od 16,09 hektara. To je dio grada u kojem se nalaze zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova i Osnovna škola “Branko Radičević”.

    Više detalja možete pronaći na stranici Odjeljenja.

  • Ubistvo u Banjaluci, uhapšena trojica

    Ubistvo u Banjaluci, uhapšena trojica

    Policija je uhapsila D.J. iz Čelinca i V.S. i D.K. iz Laktaša, zbog sumnje da su nasmrt pretukli muškarca u Banjaluci. Oni se terete da su počinili krivično djelo teško ubistvo.

    Službenici Policijske uprave Banjaluka, juče su uhapsili D.J. iz Čelinca i V.S. i D.K. oba iz Laktaša, zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo teško ubistvo.

    “U toku je kriminalistička obrada navedenih lica. Sve mjere i radnje preduzimaju se pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta navedena lica će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu danas biti predata u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, navode iz PU Banjaluka.

    Kako su za “Nezavisne novine” ispričali očevici, sinoć oko 22 časa u Ulici Jovana Dučića, u centru Banjaluke, vidjeli su policiju kako privodi više muškaraca, dok je jedan bio povrijeđen.

    “Jedan muškarac bio je krvav i ekipa Hitne pomoći ga je zbrinula i odvezla na dalju obradu. Policija je uhapsila neke muškarce”, rekao je očevidac.

    Nezvanično saznajemo da je muškarac naknadno preminuo u bolnici, a da je navodno između više osoba došlo do fizičkog obračuna koji je završio tragedijom.

  • Prištinske vlasti zabranile ulazak patrijarhu Porfiriju na Kosovo i Metohiju

    Prištinske vlasti zabranile ulazak patrijarhu Porfiriju na Kosovo i Metohiju

    Vlasti samoproglašenog Kosova na prelazu Merdare danas nisu dozvolile patrijarhu sprskom Porfiriju i sedmorici arhijereja SPC da uđe na teritoriju Kosova i Metohije, kako bi prisustvovali u utorak svečanom početku rada redovnog godišnjeg zasjedanja Sabora u Pećkoj patrijaršiji.

    Zbog toga Sabor SPC neće, kao što je bilo planirano, početi sa radom sutra u Pećkoj patrijaršiji, već će se arhijereji okupiti u Beogradu, u Hramu Svetog Save na Vračaru, gdje će u devet sati početi liturgija.

    Bez ikakvog razloga i obrazloženja patrijarh Porfirije i episkopi vraćeni su sa administrativnog prelaza odnosno uručene su im tzv. odbijenice.

  • Njemački istoričar pisao Šolcu: Ne treba usvojiti rezoluciju o Srebrenici, Srbi nisu genocidan narod

    Njemački istoričar pisao Šolcu: Ne treba usvojiti rezoluciju o Srebrenici, Srbi nisu genocidan narod

    Istoričar, analitičar i potpukovnik rezervnog sastava njemačke vojske Mark Štefan Peters istakao je u pismu njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da Srbi nisu genocidan narod i da u Generalnoj skupštini UN ne bi trebalo usvojiti rezoluciju o Srebrenici.

    Peters je istakao da postoje jaki razlozi da se ne usvoji takav dokument, uzimajući u obzir nespornu činjenicu da Srbi nisu genocidan narod, kao i potencijal eskalacije koji bi mogao da se izazove, prenose “Večernje novosti”.

    Povodom rezolucije kojom se inicira proglašavanje “međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995”, a čiji su pokrovitelji Njemačka i Ruanda, Peters u pismu Šolcu navodi da Srebrenica u suštini jeste bio zločin i da ga osuđuje kao i svaki drugi.

    On je napomenuo da se Međunarodni sud pravde već 2007. godine odredio prema tom događaju i “nesumnjivo dao snažan signal žrtvama”.

    – Želim da ukažem i na potencijal za eskalaciju u vezi sa mogućim usvajanjem rezolucije UN u njenom sadašnjem obliku, na šta ukazuju izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je nagovijestio mogućnost proglašavanja njene nezavisnosti, a time i raspad BiH – naveo je Peters.

    On je ukazao i na upozorenje ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića, koji je zatražio da sponzori rezolucije povuku taj prijedlog, kako ne bi produbio probleme u inače osjetljivom regionu.

    Peters je za “Večernje novosti” pojasnio da zbog svega navedenog, a i zbog već naglašene činjenice da Srbi nisu genocidan narod, želi da preporuči njemačkoj Vladi i njemački biračima da u Generalnoj skupštini UN postoje jaki razlozi protiv usvajanja predložene rezolucije u njenoj sadašnjoj verziji.

     

  • Stav o rezolucijama nakon sastanka lidera regiona i predstavnika Brisela i Vašingtona u Kotoru

    Stav o rezolucijama nakon sastanka lidera regiona i predstavnika Brisela i Vašingtona u Kotoru

    Jučerašnji sastanak lidera parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore nije donio konkretne zaključke o otvorenim pitanjima, među kojima su i rezolucije o genocidu u Srebrenici i Jasenovcu. O svemu će biti jasnije nakon sastanka lidera regiona u Kotoru, kome će prisustvovati i predstavnici Brisela i Vašingtona.

    Ovo je kazao predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koji je pitanje TV Vijesti da li se u parlamentu očekuje rezolucija o genocidu u Jasenovcu, koju je on ranije najavio, odgovorio da ima više predloga, te da sva otvorena pitanja treba rješavati dijalogom unutar većine.

    “Ono što je najvažnije i što je dogovoreno na sastanku je to da ćemo da radimo zajedno i da nema problema koje ne treba zajednički da riješimo. Ima mnogo izazova koje stoje pred parlamentarnom većinom, ne treba kriti među nama postoje i razlike oko određenih tema koje se ne tiču dominantno onoga što se dešava ili dešavalo u Crnoj Gori, odnosa koji postoji prema pojedinim nacionalnim zajednicama koje u ovom trenutku procjenjuju da određena politika koja je saopštena od strane Vlade nema podršku pogotovo srpskog naroda u Crnoj Gori, ali, kažem, odlučili smo i dogovorili da to sve kroz jedan dogovor svih činilaca u parlamentarnoj većini rješavamo”, kazao je Mandić.

    On navodi da će imati sastanak u četvrtak lidera regiona, gdje će biti predstavnica vrlo važne međunarodne zajednice.

    “Posebno je važno da će tu biti predstavnik Sjedinjenih Američkih Država, gospodin O'Brajan, i vjerujemo da će nakon tog razgovora biti mnoge stvari jasnije kako da se rešavaju problemi u samom regionu i kako da se odgovori na politiku koju vodi Crna Gora, a to je politika brzog priključenja Crne Gore Evropskoj unije”, kazao je Mandić.

    Rekao je da se na sastanku govorilo i o rezoluciji o Srebrenici i to je, kako kaže, bila dominantna tema.

    Naveo je da se govorilo i o rezoluciji u Jasenovcu.

    “Nismo postigli saglasnost oko svih tih tema, zato što nam je važno da vidimo kako će Vlada koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore na sastanku sa svim liderima regiona, dakle sa našim komšijama, koji su nam i te kako važni, u razgovoru sa predstavnicima međunarodne zajednice, uspjeti da pozicionira Crnu Goru za ono što joj slijedi”, kazao je Mandić.

    Dodao je da je za svakog građanina Crne Gore najvažnija stvar evropski put koji znači veće plate, veće penzije, bolja infrastruktura, mir i stabilnost, to je ono što treba da obilježi budućnost Crne Gore.

    “Ova Vlada treba da obezbijedi tu stabilnost. Kolega Knežević i ja smo istakli da mi želimo da ova Vlada traje puni mandat u proširenom, naravno, sastavu i da ta Vlada koja može da obezbijedi stabilnost i razvoj Crne Gore, treba da pronađe načina da se ne hvata u koštac sa nekim temama koje bi Crnu Goru sa tog njenog osnovnog puta mogle da skrenu u neku stranputicu ili neki rukavac koji nije na korist građana Crne Gore”, dodao je predsjednik Skupštine.

    Na pitanje je li uslov da se ne glasa za rezoluciju o Srebrenici, odgovara:

    “Šta su uslovi reći ću vam kada se završi ovaj sastanak lidera regiona. Mi, srpski političari u Crnoj Gori, tu rezoluciju o Srebrenici i pokušaj da neko proglasi Srbe u Crnoj Gori genocidnim narodom ne doživljavamo kao prijateljski čin nego doživljavamo kao veliki problem i to pokušavamo da objasnimo svima, ne isključujući i ne želeći da jedan strašni zločin, koji se desio u Bosni i Hercegovini bilo ko minimizira ili da se odnosi na ružan način prema njemu.

    Mi smo kao narod, mislim na srpski narod, narod koji je najviše postradao na ovim prostorima, ali budućnost podrazumijeva zajednički rad i Srba i Crnogoraca i Bošnjaka i Albanaca i svih nacionalnih zajednica, zapravo svih ljudi dobre volje”.

    Na sastanku, koji je trajao blizu dva sata, osim Mandića, bili su i ostali lideri partija većine: Milojko Spajić, Aleksa Bečić, Milan Knežević, Vladimir Joković, Nik Đeljošaj.

     

  • Vlada Srpske dostavila zaključke Međunarodne komisije

    Vlada Srpske dostavila zaključke Međunarodne komisije

    ​Vlada Republike Srpske je uz 31. izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija dostavila i priloge među kojima su zaključci Međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godina u kojoj je, nakon temeljne istrage, utvrđeno da su ubistva u Srebrenici 1995. godine bila ratni zločin, ali da se nije dogodio, niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte.

    Riječ je o poglavlju 11 Izvještaja Međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godina.

    – Izvještaj je sastavljen na osnovu naučne metodologije od strane eminentnih stručnjaka svjetskog ranga iz svojih oblasti sa prestižnih univerziteta i instituta, na čelu sa izraelskim istoričarem Gideonom Grajfom, koji je profesor na Univerzitetu u Teksasu i jedan od vodećih istraživača Holokausta u svijetu, dok su ostali članovi Komisije bili su istaknuti akademici iz SAD, Јapana, Australije, Nigerije, Italije, Srbije i Njemačke – ističe se u saopštenju Vlade Srpske.

    U izvještaju je navedeno da je zločin u Srebrenici 1995. godine uslijedio nakon etničkog čišćenja te regije od strane muslimanske-bošnjačke vojske, u kojem su na stotine srpske djece, žena i staraca namjerno mučene i ubijene.

    – Srpski narod dožio je strašne zločine na ovom podrčju, što je potpuno zanemareno, već postoje namjere da se prikaže da su bošnjačke žrtve u Srebrenici jedine žrtve – navodi se.

    Takođe, rečeno je da srebreničku regiju, odnosno Srednje Podrinje, sa istorijskog aspekta nije moguće posmatrati u svjetlu događaja iz jula 1995. godine, jer kako se može vidjeti iz izvještaja, sukobi između Srba i muslimana u Srednjem Podrinju započeli su aprila 1992. godine, a početkom maja izntenzivirale su se napadačke aktivnosti muslimanskih oružanih snaga na području opštine Srebrenica, koje su započele sistematičnu kampanju etničkog čišćenja srpskih sela u okolini Srebrenice, sa ciljem zauzimanja Bratunca i presijecanja Republike Srpske na dva dijela.

    Kako je opisano u izvještaju, jedno od većih srpskih sela u Srebrenici, Podravanje, napadnuto je 24. septembra. Tada je ubijen 31 civil i pripadnik seoskih straža, nekoliko ih je zarobljeno, a selo je spaljeno. Srpsko selo Fakovići u opštini Bratunac, spaljeno je 5. oktobra, a ubijeno je 28 civila i pripadnika seoskih straža, od čega 12 žena.

    – Svega nekoliko dana kasnije (8. oktobra) u opštini Zvornik, u selima Šetići i Malešići, ubijeno je 14 civila i pripadnika seoskih straža srpske nacionalnosti. Veliki napad muslimanskih snaga iz Srebrenice na srpska sela Bjelovac, Sikirići i Loznica u opštini Bratunac odigrao se 14. decembra 1992. godine – podsjećaju u izvještaju.

    U ovom napadu ubijena su 62 lica srpske nacionalnosti, dok su mnogi Srbi, uglavnom žena i djeca odvedena u zarobljeništvo. Јedna grupa žena i djece, njih 17, razmijenjena je 6. februara 1993. godine.

    – Na veliki hrišćanski praznik Božić 7. januara 1993. godine muslimanske jedinice iz Srebrenice započele su opsežan napad na srpska sela u opštini Bratunac, posebno ciljajući selo Kravicu – ističe se u saopštenju.

    Tom prilikom prognan je sav srpski živalj, dok su sela bila razrušena, popaljena i opljačkana. U napadu je ubijen 51 civil i pripadnik seoskih straža. Јedan dio Srba je zarobljen i odveden u Srebrenicu. U istom naletu i u sklopu velike ofanzive koja se izvodila prema opštini Bratunac, muslimanske snage su 16. januara 1993. godine izvršile napad na Skelane. Srpsko civilno stanovništvo na ovom području bilo je u okruženju sa tri strane, te je pod pritiskom protjerano u Srbiju.

    U napadu je ubijeno 57 civila i pripadnika seoskih straža. Napadom na Skelane 16. januara 1993. godine od strane muslimanskih snaga sa sjedištem u Srebrenici čije su akcije bile koordinisane od strane vojnog i političkog vrha iz Sarajeva, zaokružena je teritorija muslimanske enklave Srebrenica, u tom trenutku etnički najčistijeg područja u ratnoj Bosni i Hercegovini.

    Muslimanske oružane snage, takozvane ARBiH, su na ovom području očigledno počinile brutalne i sistematske zločine za koje je njihova komanda u Sarajevu znala. Sa druge strane, do ovog perioda bilo je i napada Vojske Republike srpske na oružane snage tzv. ARBiH u muslimanskim naseljima, u kojima je stradao određen broj vojnih obaveznika i civila.

    U izvještaju podsjećaju da je sredinom aprila 1993. godine postignut je Sporazum o demilitarizaciji Srebrenice i Žepe, koji su potpisali predstavnici VRS, tzv. ARBiH i UN-a koji su bili garant provođenja ovog sporazuma odnosno i demilitarizacije enklava Srebrenica i Žepa, ali ističu da muslimanske snage u Srebrenici na čelu sa svojim rukovodstvom u Sarajevu ni u jednom trenutku nisu dozvolile da budu razoružane, nego su na demilitarizovanu zonu gledali kao na utočište za reorganizaciju svojih vojnih potencijala iz kojeg bi u buduće mogli da vrše dejstva po dubini Vojske Republike Srpske.

    Od kada je stupio na snagu ovaj Sporazum pod pokroviteljstvom UN-a od sredine marta 1993. pa do sredine ljeta 1995. godine pripadnici 8. OG, osnosno 28. divizije ubili su oko 450 srpskih civila i vojnika na području oko Srebrenice. Sa druge strane, u periodu od 1992. godine pa do početka 1995. godine, prema muslimasnkim i drugim izvorima muslimanska strana je u ovoj regiji imala oko 2.100 poginulih, od kojih je, kako je navedeno u zvaničnoj monografiji 28. divizije tzv. ARBiH, 1.800 bilo vojnika, od kojih je određen broj danas sahranjen u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

    U izvještaju se može vidjeti da su, zbog sve agresivnijeg djelovanja pripadnika 28. divizije i realne opasnosti da se ostvare njihovi vojno-politički planovi o presijecanju Republike Srpske u Srednjem Podrinju, snage VRS krenule sa izvođenjem akcije kodnog naziva „Krivaja 95“. Prvobitna akcija nije predviđala zauzimanje samog grada Srebrenica, ali kako je 28. divizija odlučila da napustiti odbranu grada i svoje porodice i krene u proboj iz okruženja, VRS je odlučila da uđe u sam grad.

    – Posmatrajući novonastalu situaciju iz vojno-taktičkog aspekta, pri tome imajući u vidu nizak broj žrtava i dovoljno materijalno tehničkih sredstava, kao i podršku holandskog bataljona UNPROFOR-a, da je 28. divizija odlučila da brani grad do samog pada Srebrenice ne bi došlo tako lako – naglašava se.

    Ipak, komanda 28. divizije naredila je da se u Šušnjarima okupi svo aktivno i rezervno vojno osoblje, srebrenička policija, i svi borbeno sposobni muškarci iz Civilne zaštite i radne obaveze. Svi stacionirani vojni obveznici u Šušnjarima primili su naređenje da izvrše borbenu operaciju proboja prema Tuzli i formirali su borbeni poredak koji se zaputio prema Tuzli kroz teritoriju pod kontrolom VRS-a. U koloni se nalazilo oko 12.500 ljudi.

    Relevantni izvori, prvenstveno dokumenti vojne i civilne bezbjednosti tzv. Republike BiH, zatim dokumenti MKSЈ, potvrđuju vojni status kolone. Izjave učesnika u proboju koje su date organima civilne i vojne bezbjednosti BiH, a koje su citirane u ovom izvještaju, detaljno opisuju vojnu prirodu kolone, vojni statusu česnika, lanac komandovanja, borbeni raspored, naoružanje itd. Takođe, kolona je trebala proći put, izvršiti proboj, pod borbom dug preko 80 kilometara i sukobila se sa oko ukupno 4.000 pripadnika VRS.

    Rekonstrukcija događaja vezana za kretanje pomenute kolone, odnosno proboj iz okruženja, predstavlja jedan od značajnih dijelova Izvještaja Komisije. Na osnovu postulata krivične istrage put i dešavanja za kolonu praćena su od mjesta iz sata u sat, i iz dana u dan. Na osnovu procjene gubitaka bazirane na izjavama preživjelih svjedoka u proboju i izvještajima tzv. Armije BiH, sa velikom vjerovatnoćom možemo reći da je tokom cijele rute kretanja kolone stradalo u borbama, međusobnimo bračunima i samoubistvima između 4.000 – 5.000 ljudi.

    – Upravo na osnovu tog broja, kao i analizirajući ukupan broj stradalih, bili smo u mogućnosti da vršimo procjenu broja zarobljenih učesnika u proboju. Na osnovu analiziranih podataka, komisija je procijenila da je minimalan broj zarobljenih pripadnika muslimanske vojske, redovnog i rezervnog sastava, između 1.500 – 2.000 a maksimalan između 2.500 – 3.000 ljudi – ističe se.

    Kako bi se utvrdio broj osoba koje su ubijene u masovnim strijeljanjima, polazilo se od pretpostavke da je ukupan broj zarobljenih učesnika u proboju maksimalan broj strijeljanih lica. Pored toga, mora se uzeti u obzir činjenica da određeni broj zarobljenika nije strijeljan, već da je kasnije razmijenjen. Dakle, ovaj pomenuti broj od maksimum 2.500-3.000 zarobljenih, odnosno strijeljanih lica u periodu od 14. do 16. jula 1995. godine, do koga je došla kriminalistička istraga je u potpunosti u skladu sa rezultatima forenzičko-antopološke analize vršene od strane Komisije.

    Budući da su svi masovno pogubljeni pojedinci u početku bili ukopani u primarne grobnice, iz ugla forenzičke arheologije urađena je analiza tih grobnica. Forenzička analiza pokazala je da, teoretski uzevši, najveći broj individua koje su mogle da se nalaze u primarnim grobnicama ne prelazi 3.715 individua, i to samo u slučaju da su grobne jame iskorištene u potpunosti – bez praznog prostora između tijela.

    Takođe u izvještaju se navode manipulacije sa imenima žrtava, o čemu je detaljno u Izvještaju navedeno na stranama 367-385, 400-401.

    U izjvješatju kada se govori o pojmu genocida u kontekstu dešavanja u srebreničkoj regiji i presudama Međunaronog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju ( MKSЈ-a), neosporno treba kritički posmatrati činjenicu da je Tribunal imao suviše ograničen pogled na događaje iz jula 1995. godine. MKSЈ nije raspravljao o raznim motivima poput onog da je i srpska strana ponudila razmjenu Srebrenice i Žepe za teritoriju pod kontrolom Srba u i oko Sarajeva, nije se osvrnuo ni na konstantnu vojnu prijetnju koju je predstavljala 28. divizija tzv. ARBiH koja je bila stacionirana u Srebrenici u trenutku demilitarizacije od 1993. godine.

    Nakon temeljne istrage Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, zaključuje se da se u Srebrenici nije dogodio, niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopšte. Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona u uvažava činjenicu da su hiljade ljudi (uglavnom ratnih zarobljenika) ubijene i da odgovorne za ove zločine treba kazniti.

    Svako licitiranje brojkama veoma dehumanizujuće za sve žrtve svih naroda, jer su tu radi o ljudskim životima i sudbinama u ratu i da su brojke u ovom slučaju navedene isključivo za potrebe naučnog istraživanja bez želje da se bilo koja žrtva negira ili ponizi, zaključeno je u izvještaju.

  • Šmit u najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN obrušio se na Dodika i vladajuće stranke u Srpskoj

    Šmit u najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN obrušio se na Dodika i vladajuće stranke u Srpskoj

    Period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u EU, ali i nezapamćenim napadima na opšti okvirni sporazum za mir.

    Napisao je ovo u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN Kristijan Šmit kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučio otvoriti pregovore o pristupanju s BiH.

    – Savjet je pozvao Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Odluka Evropskog savjeta predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH – naglasio je Šmit.

    Potom je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Srpske i liderom SNSD, Miloradom Dodikom, koje „aktivno podrivaju BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

    – Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući Republiku Srpsku iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreskog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički čimbenici moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

    On je rekao kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između Srpske i FBiH nazvane “Granica postoji”.

    – Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima- tvrdi Šmit u svom izvještaju.

    Nezapamćen pritisak na pravosudne institucije
    Šmit je naveo i na, kako kaže, „nezapamćen kontinuiran pritisak na pravosudne institucije”.

    Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, kako je napisao Šmit, vladajuća koalicija Srpske “podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.

    – Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika, takođe, su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hoc instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije Srpske otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu – tvrdi Šmit.

    Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije Srpske, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj Republici Srpskoj, “koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja”.

    – Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

     

    Napadi na povratnike
    On je u svom izvještaju ukazao na nazadovanje u, kako je naveo, “javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca”.

    – Ove tendencije bile su usko povezane s opštim nazadovanjem demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom pad u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine -istakao je Šmit.

    U izvještaju je upozorio na “Potom je ukazao na “kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom”.

    Ukazao je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u oktobru 2024., što bi ostavilo ozbiljne posljedicama po demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.

    – Imajući to na umu, donio sam 26. marta 2024. godine odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine – napisao je, između ostalog, Šmit u svom izvještaju, piše N1.

     

  • Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu usljed naznaka povećanja potražnje u Kini i potencijalnih prekida u isporuci iz Kanade.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 34 centa ili 0,4 odsto i sad je 83,13 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 55 centi ili 0,7 odsto i iznosi 78,81 dolar po barelu.

    Prema podacima iz Kine, potrošačke cijene u toj zemlji su u porastu treći mjesec za redom, dok su proizvodne cijene u padu, što ukazuje na poboljšanje potražnje.

    Investitori sa pažnjom prate i mogućnost prekida isporuke sa zapada Kanade zbog šumskih požara.