VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

    Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

    Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

     

     

    Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.

  • Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

    Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

    Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

    Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

    “Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

    Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

    Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

    “Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

    Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

    Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

    Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

    Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

    Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

    “Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

    Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

  • Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

    “Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

    Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

    Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

    Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

    U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

    “Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

    On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

  • Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je „Sarajevo safari“ smišljen medijski spin sa ciljem destabilizacije Srbije. Stevandić je naveo da se tema pojavila istovremeno na više medija.

    „Sarajevo safari je spin lansiran smišljeno i istovremeno na mnogim medijima u cilju destabilizacije Srbije“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

     

    On je dodao da iznesene tvrdnje nemaju potkrepu. Prema njegovim riječima, „nema dokaza, imena civila, vojnika, jedinica“.

    Stevandić je poručio da je umesto toga organizovan napad na predsjednika Srbije. „Ali je zato organizovan pravi medijski (a možda i neki drugi) safari na Aleksandra Vučića prljavo i podmuklo po stereotipu iz 90-tih!“, naveo je on.

    U objavi je zaključio da je riječ o kampanji koja se, kako tvrdi, vodi po već viđenim matricama iz prošlosti.

     

  • Stanivuković: Ćutanje institucija, sporni izbori i prijetnje lideru opozicije

    Stanivuković: Ćutanje institucija, sporni izbori i prijetnje lideru opozicije

    Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, saopštio je da MUP Republike Srpske i nadležno tužilaštvo nisu dali odgovor u vezi sa slučajem „UKC i Vlado Đajić i Nenad Radinković“, navodeći da će, ukoliko ove sedmice ne dobije povratnu informaciju, objaviti imena dva pripadnika interventne jedinice MUP-a koji su, prema snimku, čekali ispred Kliničkog centra. Pitao je kako je droga dospjela u UKC RS i šta je urađeno sa materijalom koji se vidi na snimku objavljenom prošlog utorka, ističući da se radi o više krivičnih djela o kojima institucije ćute.

    Prema njegovim riječima, ovakva situacija znači da „svi mogu da imaju drogu, a da im MUP neće ništa“. Dodao je da je, kako tvrdi, sadržaj iz kese trebalo da bude podmetnut Nebojši Driniću i njemu, te upitao šta bi se desilo da se snimak pojavio u Kabinetu gradonačelnika. Stanivuković je poručio da nisu dobili odgovor da li je snimak star deset mjeseci i da li su ranije saslušani Đajić i Radinković, te izrazio sumnju da Đajić i dalje može imati licencu.

    Govoreći o prijevremenim izborima, rukovodstvo PSS istaklo je da izborni proces za njih nije završen zbog, kako navode, velikih nepravilnosti i male razlike. Naveli su da upozorenja iz Doboja, Zvornika i Laktaša zahtijevaju ponavljanje izbora gdje je potrebno. Poručili su da su podržali Branka Blanušu i da je rezultat u Banjaluci pokazao opozicionu orijentaciju grada, te dodali da nisu imali posmatrače, ali da SDS može reagovati uz njihovu podršku.

    Prema riječima Igora Radojičića, aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo zbog gubitaka u pojedinim lokalnim sredinama, najavljujući da PSS već počinje pripreme za izbore 2026. Stanivuković je ocijenio da vlast slavi „Pirovu pobjedu“ i da je ključno održati jedinstvo opozicije, uz provjeru rezultata u Laktašima, Zvorniku i Doboju, poručivši da „režim ima još devet mjeseci vještačkog disanja“.

    Stanivuković je ujedno opisao napad na njega na Banj brdu, navodeći da mu je Igor Arsenić prišao, uputio prijetnje i pokušao fizički obračun. Istakao je da nije imao obezbjeđenje i da je problem nastao nakon što je u medijskom nastupu pomenuo njegovo ime. Naveo je da je ostao miran, te da je ranije bio upoznat sa informacijama o kriminalnoj prošlosti porodice Arsenić prema medijskim navodima.

    Poručio je da se institucionalno ponaša na događajima na kojima prisustvuje i Arsenić, te da ne dovodi u pitanje ničije političke stavove, ali da neće dozvoliti da se gradonačelnik presreće na ulici. Stanivuković je dodao da je neprihvatljivo da mu neko prijeti zato što govori o javnim pitanjima i poručio da obračun na ulici nije dio politike.

  • Dodik: Dvadeset peti novembar – još jedna muslimanska provokacija

    Dodik: Dvadeset peti novembar – još jedna muslimanska provokacija

    Dvadeset peti novembar nije nikakav praznik i riječ je o još jednoj muslimanskoj provokaciji, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    – Bilo šta da urade u Republici Srpskoj, a da ima veze sa 25. novembrom, smatraćemo provokacijom. Oni koji Srbima pokušavaju da zabrane da slave Dan Republike, nemaju pravo da nam nameću nepostojeće praznike. I misle da je to u redu. Naravno da nije u redu – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Bivši Dan ZAVNOBiH-a 25. novembar obilježava se danas kao takozvani dan državnosti, u dijelu FBiH koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom, dok ga Hrvati ne obilježavaju kao praznik.

    Na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i Federacije BiH.

  • Koji glasovi će se tek brojati u CIK-u

    Koji glasovi će se tek brojati u CIK-u

    Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

    Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

    Neisporučeno više od hiljadu listića
    S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

    To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

    CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

    Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

    Biće brojane još tri kategorije listića
    Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

    Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

    “No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS”, piše Raport.

  • Karan: Proslava 25. novembra zloupotreba istorijskog datuma s ciljem negacije Dejtona

    Karan: Proslava 25. novembra zloupotreba istorijskog datuma s ciljem negacije Dejtona

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan smatra da je proslava 25. novembra zloupotreba istorijskog datuma sa ciljem negacije Dejtona.

    Karan je naglasio da političko Sarajevo proslavom ovog dana direktno negira Dejtonski sporazum, ignorišući dejtonsku unutrašnju strukturu BiH, ravnopravnost naroda i Republiku Srpsku.

    – Zbog ovakvog postupanja bošnjačke političke elite BiH je u tridesetogodišnjem ustavnopravnom i političkom haosu, jer uporno pokušavaju stvoriti vještački kontinuitet BiH, kojeg nema jer se SR BiH raspala i stvorena je nova dejtonska BiH od Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda – naveo je Karan na društvenoj mreži Iks.

    Prema njegovim riječima, posrijedi nije samo pitanje kontinuiteta nego je to zapravo proces kojim se pokušava stvoriti unitarna i građanska BiH u kojoj samo većinski narod odlučuje.

    Time, kako je naveo, pokušavaju negirati prava srpskog naroda i stvoriti manjinu od naroda koji je konstitutivan.

    – Dejtonska BiH je nova po uređenju. Ona je federalna država, a u takvoj federalnoj državi sva tri naroda i entiteti su ravnopravni. U onoj zamišljenoj unitarnoj, koja slavi 25. novembar, narodi nisu ravnopravni, a entiteta nema – istakao je Karan.

    Građanska država, naveo je Karan, automatski znači da srpski narod postaje manjina.

    – Јedan od načina kojim pokušavaju da to ostvare je proslava 25. novembra – poručio je Karan.

    Bivši Dan ZAVNOBiH-a 25. novembar obilježava se kao takozvani dan državnosti u dijelu FBiH koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom, dok ga Hrvati ne obilježavaju kao praznik.

  • Vučić: Rafinerija u nižem nivou rada, četiri dana do potpuno obustave

    Vučić: Rafinerija u nižem nivou rada, četiri dana do potpuno obustave

    Suočavamo se sa velikim problemima. Rafinerija NIS-a nalazi se u tehnološkom procesu tzv. tople cirkulacije, još nije ugašena, ali je u nižem režimu rada, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    – Imamo još četiri dana do zaustavljanja rafinerije ako ne dođe do odobravanja licence – rekao je Vučić.

    Istakao je da su se nadali da će dobiti dozvolu za rad i dobiti licencu, ali da su došli do zaključka da američka strana želi još stvari da vidi, čuje i dobije kako bi mogli da razmotre i eventualno donesu pozitivnu odluku o izdvanju radne licence za naredni period od 45 ili 60 dana.

    – Danas i sutra nećemo moći ništa da promijenimo. Ako dođe četvrtak, rafinerija će stati. Razgovaraćemo o posljedicama. Posljedice su takve da nam trebaju stručnjaci – kažem vam, potrebno je 14 dana da ponovo započnemo rad. I, naravno, uvijek je više od toga. Računajte 20 i više dana, što znači da je izvijesno da rafinerija neće raditi do Nove godine, a pitanje je kako će biti poslije toga – istakao je predsjednik Srbije.

  • Pucnjava u Bijeljini: Ranjen Oliver Ostojić

    Pucnjava u Bijeljini: Ranjen Oliver Ostojić

    U Bijeljini je jutros ranjen Oliver Ostojić, a osumnjičeni za pucnjavu Bratislav Bošnjak sam se predao policiji nekoliko minuta nakon događaja.

    Jutros oko 08.52 časova u Ulici Pantilinska 145/a u Bijeljini došlo je do pucnjave u kojoj je ranjen Oliver Ostojić (40) iz Bijeljine, potvrđeno je iz Policijske uprave Bijeljina.

    Prema navodima policije, muškarac je ispalio je hitac iz pištolja i pogodio Ostojića u desnu nogu.

    Povrijeđeni je zbrinut od strane ekipe Službe hitne pomoći Doma zdravlja Bijeljina i nije životno ugrožen.

    Kao izvršilac događaja identifikovan je Bratislav Bošnjak (44) iz Bijeljine, koji se nakon pucnjave udaljio sa lica mjesta putničkim vozilom. Samo nekoliko minuta kasnije, u 09.03 časa, Bošnjak je dobrovoljno pristupio u službene prostorije Policijske stanice Bijeljina 1 i predao oružje iz kojeg je pucao.

    Policijski službenici su ga potom lišili slobode, a dalje mjere i radnje biće sprovedene pod nadzorom nadležnih organa, prenosi Provjereno.