Autor: INFO

  • Borelj: Evropa se suočava sa dva rata i mnogo tenzija koje mogu da izmaknu kontroli

    Borelj: Evropa se suočava sa dva rata i mnogo tenzija koje mogu da izmaknu kontroli

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je danas da se Evropa suočava sa dva “brutalna rata” u blizini njenih granica i sa mnogo tenzija koje vrlo lako mogu da izmaknu kontroli.

    Borelj je, obraćajući se na kraju Šumanovog bezbjednosnog i odbrambenog foruma u Briselu, upozorio da bi neke od tih kriza mogle da eskaliraju u veliku globalnu konfrontaciju “u vrijeme kada je svijet postao multipolaran, a multilateralni sistem koji bi trebalo da održava mir je duboko oslabljen”.

    – Mi, Evropljani, suočavamo se sa dva brutalna rata u blizini naših granica i sa puno tenzija koje vrlo lako mogu da izmaknu kontroli – u Libiji, u Sahelu, na Zapadnom Balkanu, na Kavkazu, u Sudanu, na Rogu Afrike, na granicama (Demokratske) Republike Kongo, u Zalivu, u Јužnom kineskom moru, u Јužnoj Aziji, (i) bandama i narko kartelima u Latinskoj Americi i Centralnoj Americi – rekao je Borelj.

    On je dodao da bi čak i institucije, koje su srž sistema Ujedinjenih nacija, poput Međunarodnog suda pravde, mogle da budu oslabljene.

    – Ako se presude Međunarodnog suda pravde ne poštuju, svijet će biti u mnogo lošijoj situaciji. I mi se sljedeći put nećemo ponovo pozivati na Međunarodni sud pravde ako ovoga puta njegova presuda ne bude sprovedena – a nije. Nije – naglasio je Borelj.

    On je dodao da zna da je “geografija važna” i da su “ratovi koji su nam blizu važniji od ratova koji su daleko”.

    – Ali svi oni su međusobno povezani. Svaki rat, svaka kriza bilo gdje utiče na bilo koje drugo mjesto u svijetu – poručio je Borelj i dodao da su ugrožena javna dobra, od cijena energenata do slobode plovidbe.

    On je ocijenio da je Šumanov bezbjednosni i odbrambeni forum bio neophodan i važan sastanak.

    – To je drugi korak u pravcu angažovanja Evropljana sa ostatkom svijeta, a ostatka svijeta sa nama – poručio je Borelj.

  • Sijarto: Politika Evrope prema Rusiji doživjela krah

    Sijarto: Politika Evrope prema Rusiji doživjela krah

    Sankciona politika Evropske unije je doživjela krah, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto tokom posjete Minsku.

    Naš stav je da je sankciona politika EU propala. I to nije politička izjava, već činjenica – naglasio je Sijarto.

    Sijarto, koji se danas sastao sa bjeloruskim kolegom Sergejem Alejnikom, ocijenio je da je ekonomija EU mnogo izgubila zbog sankcione politike.

    – Da je do nas, bilo bi nam drago da više nema paketa sankcija – rekao je Sijarto, upozoravajući da Budimpešta neće dozvoliti uključivanje u 14. paket sankcija mjere koje bi naštetile mađarskoj ekonomiji i ograničile saradnju zemlje sa Rusijom i Belorusijom.

    On je nakon pregovora na konferenciji za novinare rekao da Mađarska smatra užasnim izjave brojnih evropskih političara o ukrajinskoj krizi koje mogu da dovedu do sukoba sa Rusijom.

    – Iskreno, užasnuti smo izjavama koje bi mogle da izazovu eskalaciju ratnih dejstava i izjavama da bi članice EU ili NATO-a mogle da uvedu vojsku u Ukrajinu. Užasnut sam izjavama o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja i uvođenju obaveznog služenja vojnog roka u Evropi – poručio je Sijarto.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova je zamolio bjelorusku stranu da doprinese skorom uspostavljanju mira u toj zemlji.

  • Kojić: Na spomen obilježju u Potočarima upisano 816 imena koja nisu postojala u prijeratnoj bazi građana

    Kojić: Na spomen obilježju u Potočarima upisano 816 imena koja nisu postojala u prijeratnoj bazi građana

    Na spomen obilježju u Potočarima je upisano 816 imena koja se nikada nisu vodila u prijeratnoj bazi građanskih stanja, evidenciju kao što je današnji CIPS, dakle, ta imena nisu postojala, rekao je za ATV Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    „Malo bi bilo čudno da je neko živio i da je upisan na spomenik u Potočarima, a da nikada nije upisan u matičnu knjigu, nikada nije imao ličnu kartu, nije imao pravo da ostvari zdravstvenu zaštitu, nije radio“, rekao je Kojić u emisiji Imate riječ.

    Kako je moguće da odmah izađete sa spiskom od 8.372 lica, a danas kažu da se još potražuje više od 1.000 Bošnjaka. Komisije su radile principu prijave nečijeg nestanka, izjavio je Kojić, koji je bio i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

    „Vi ste vidjeli da dole nema matičnog broja. Matični broj određuje identitet i vas i mene. Matični broj je taj koji određuje svakog od nas. To apsolutno nema. Tu je taj najveći prostor za te manipulacije“, rekao je Kojić.

    Govoreći o rezoluciji o Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ali bez podrške većine, Kojić je rekao da je ponosan na činjenicu da je rukovodstvo Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom, zajedno sa rukovodstvom Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, za kratko vrijeme diplomatskim aktivnostima i svakodnevnim razgovorima došli u situaciju da je manjina izglasala rezoluciju.

    „84 zemlje su glasale za rezoluciju, 87 zemalja je bilo što protiv što uzdržano, a 22 nije glasale. Oni su bili prisutni ali su izašli sa glasanja, kao što je bio Izrael. Svi oni koji su bili uzdržani su u stvari bili protiv. nesporno je da se desio zločin 1995. godine, koji nema kvalifikaciju, koju oni žele uporno da nametnu i nameću je kroz tu rezoluciju. S te strane, vjerovatno su mislili ako glasamo protiv misliće se da mi sporimo da je bio zločin. Sporimo da je bio genocid i to je jasno iskazano kroz izlaganja na koja su zemlje imale pravo prije i poslije glasanja“, izjavio je Kojić.

    Suština svega je da su Bošnjaci sa sponzorima rezolucije, Nijemcima, Ruandom i još nekim zemljama, tu rezoluciju predstavljali kao da je to put ka pomirenju, naveo je Kojić. A većina tih zemalja, koja se izjašnjavala, rekli su da nije postignut unutrašnji konsenzus, nije postignut konsenzus na nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    „Ova rezolucija može samo da napravi razdor među narodima, ne samo u BiH, već među narodima u regionu, na šta smo upozoravali mi iz Republike Srpske i Srbije, i da nije vrijeme za ovakvu rezoluciju. Pokušali su da je porede sa rezolucijom o Ruandi, gdje je postignut unutrašnji konsenzus, konsenzus afričkih zemalja, što je konačni rezultat bio opšti konsenzus u Generalnoj skupštini“, pojasnio je Kojić.

    Ta rezolucija nije usvojena, smatra Kojić, jer ona nije usvojena većinom glasova za, u odnosu na glasove uzdržani i protiv, a pogotovo nije usvojena većinom glasova od ukupnog broja članica Generalne skupštine.

    On je rekao da i da je bila važna odluka Vlade Republike Srpske i predsjednika Dodika o formiranju nezavisne međunarodne komisije koja se bavila istraživanjem stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji,

    „U svim diplomatskim aktivnostima vezanim za rezoluciju smo imali dokumente, naši ambasadori su pokazali činjenice, izvještaj međunarodne komisije i rekli donesite odluku sami“, izjavio je Kojić za ATV.

     

  • Putin: Budućnost Rusije rješava se na frontu

    Putin: Budućnost Rusije rješava se na frontu

    Vlasti treba da rade onoliko koliko ruska vojska radi na prvoj liniji fronta, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Savjeta za strateški razvoj i nacionalne projekte i komisija Državnog savjeta za društveno-ekonomski razvoj.

    Svi smo zajedno, svi koji sjede ovdje i svi vaši timovi na terenu, svi moraju da rade upravo onako kako naši momci rade na prvoj liniji fronta- naglasio je on.

    Ruski lider je istakao da je potrebno stalno i naporno raditi, pri tome shvatajući u kom se trenutku svoje istorije sada nalazi Rusija.

    I upravo su na osnovu toga predstavnici vlasti dužni da grade ciljeve, zadatke i sam stil rada.

    – Svi znamo da se glavni zadaci budućnosti zemlje u velikoj mjeri rješavaju na borbenoj liniji. To nikada ne treba zaboraviti – naglasio je Putin.

    On je dodao da, uprkos poteškoćama koje strane zemlje pokušavaju da stvore Rusiji, zemlja ima sve resurse i kadrove za sprovođenje zadatih razvojnih planova.

    – Uvjeren sam da i pored objektivnih teškoća koje pokušavaju da nam stvore iz inostranstva i uprkos aktuelnim iskušenjima sa kojima se suočavamo, ipak imamo sve mogućnosti – resurse, kadrove za realizaciju zadatih planova, za samouvjeren i dugoročan sveobuhvatan razvoj Rusije, naših teritorija, regiona i naselja – zaključio je Putin.

  • Poginula jedna osoba, saobraćaj obustavljen

    Poginula jedna osoba, saobraćaj obustavljen

    Mlađen R. je poginuo, a povrijeđeni su Anđelko V. i Maksimović S. u sudaru kamiona i dva vozila u Rekavicama kod Banjaluke, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

    Ova nezgoda se desila u popodnevnim časovima, a na terenu je još policija i ekipe Službe hitne pomoći.

  • Kajganić: Potvrđene optužnice za više od 70 osoba po dokazima iz aplikacije “Sky”

    Kajganić: Potvrđene optužnice za više od 70 osoba po dokazima iz aplikacije “Sky”

    Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao je danas u Tesliću da su do sada potvrđene optužnice Tužilaštva BiH protiv više od 70 osoba u predmetima sa dokazima iz “Sky” i “Anom” aplikacija.

    “Tužilaštvo BiH u poređenju sa zemljama regiona, do sada ima najveći broj podignutih optužnica i realizovanih akcija u predmetima sa dokazima iz ‘Skaj’ i ‘Anom’ aplikacija”, istakao je Kajganić i dodao da se značajne tužilačke odluke u ovom segmentu očekuju i tokom ove godine, prenosi Srna.

    Kajganić je na konferenciji glavnih tužilaca u BiH govorio na panelu koji se odnosi na analizu najznačajnijih rezultata rada u tužilaštvima u BiH, sa posebnim fokusom na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    On je u obraćanju naveo da uočene poteškoće u radu tužilaštva i institucija i agencija za sprovođenje zakona treba otklanjati radi efikasnije borbe protiv ove vrste kriminala.

    Konferencija glavnih tužilaca u BiH se održava u organizaciji Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

  • EU izvještaj o BiH: Posebna kritika vlastima Srpske

    EU izvještaj o BiH: Posebna kritika vlastima Srpske

    Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, objavio je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.

    Dio koji se odnosi na BiH upozorava između ostalog na nazadovanje kada je u pitanju garancija slobode izražavanja u Republici Srpskoj, ukazuje na neophodnost sprovođenja izbornih reformi, te naglašava potreba ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred lokalne vlasti stavila Evropska komisija.

    Upozorava se i na politički uticaj pod kojim se nalaze javni emiteri.

    Politički pritisci i zastraživanje

    – U julu 2023. godine, u Krivični zakon Republike Srpske ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad.

    Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima – navodi se u izvještaju, prenosi Avaz.

    U dokumentu se podsjeća kako je u septembru 2023. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti, istakavši kako bi njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.

    Prijedlog ovog zakona je, podsjetimo, juče povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Zajednička deklaracija sa predstojećeg samita NATO saveza u Vašingtonu sadržavaće novu formulaciju o aspiracijama Ukrajine za članstvo, izjavila je stalni predstavnik SAD pri Alijansi Džulijan Smit.

    “Biće to novi jezik u deklaraciji samita o aspiracijama Ukrajine za članstvo. Neće izgledati baš kao jezik koji smo koristili prošle godine”, rekla je Smitova tokom virtuelne konferencije za novinare.

    Ona je dodala da NATO razmatra da li da imenuje specijalnog predstavnika za Ukrajinu koji bi vodio razne inicijative širom vojnog bloka.

    Sljedeći samit NATO saveza biće održan u Vašingtonu od 9. do 11. jula i tada će biti obilježeno 75 godina vojnog bloka.

  • Amidžić: Budžet i neiskorištena sredstva na računima rješavati u paketu

    Amidžić: Budžet i neiskorištena sredstva na računima rješavati u paketu

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je danas u Sarajevu da se pitanje ovogodišnjeg budžeta institucija BiH pokušava riješiti u paketu sa 800 miliona KM koji neiskorišteni čekaju na računima.

    “To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić novinarima, konstatujući da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost, prenosi Srna.

    Amidžić je dodao da je opredjeljenje da budžetski okvir BiH za 2024. godinu bude u onim okvirima prošlogodišnjeg s obzirom na to da se stvarni život odvija u entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    “S te strane treba da se definiše određeni politički konsenzus da bi predložili dokument koji bi bio i usvojen”, rekao je Amidžić i istakao da je putem privremenog finansiranja obezbijeđeno da svi budžetski korisnici funkcionišu bez problema.

    On je izrazio žaljenje što putem budžeta nisu stavljena funkciju sredstva koja u BiH bez razloga stoje na računima.

    “Mi sada u BiH imamo više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu – tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva `Elektroprenosa`, sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije”, precizirao je Amidžić, koji je u Sarajevu prisustvovao konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj “Ozelenjavanje zapadnog Balkana”.

    Ministar finansija u Savjetu ministara konstatovao je da je apsurd BiH da se razgovara sa kreditorima o zaduženjima za određene projekte, a na računima stoji neiskorištenih 800 miliona KM o kojima nema političkog dogovora.

  • Sastanak zamjenice ministra civilnih poslova BiH sa predstavnikom ambasade Južne Koreje

    Sastanak zamjenice ministra civilnih poslova BiH sa predstavnikom ambasade Južne Koreje

    Zamjenica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Marijana Mojić, sastala se sa predstavnikom ambasade Južne Koreje u Hrvatskoj Joongkeun Oh. Sastanku su prisustvovali i predstavnici sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH.
    Gospodin Oh posjetio je Bosnu i Hercegovinu u okviru inicijative ambasade Južne Koreje za identifikaciju novih projekata grant pomoći u narednoj godini. Povodom obilježavanja 30 godina diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Južne Koreje, ambasada planira proširiti donacije, a od Ministarstva civilnih poslova zatraženo je da dostavimo spisak prioritetnih oblasti za podršku.
    Zamjenica ministra Marijana Mojić je istakla da je Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu najpotrebnija podrška u sektoru zdravstva, ali je naglasila i važnost ulaganja u obrazovanje. ukoliko to bude moguće. Spisak prioritetnih projekata bit će dostavljen ambasadi Južne Koreje u najkraćem mogućem roku.
    Ova posjeta predstavlja značajan korak ka unapređenju saradnje između dvije zemlje. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine izrazilo je zahvalnost ambasadi Južne Koreje na kontinuiranoj podršci.