VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fakulteti se pripremaju za brucoše, dolaze i studenti iz inostranstva

    Fakulteti se pripremaju za brucoše, dolaze i studenti iz inostranstva

    Sezona matura je pri kraju, a sadašnji maturanti, odnosno budući brucoši su na početku nove etape života odabiru fakulteta.

    Dok se upisni rok bliži, kao i prijemni ispit koji je zakazan za prvi dan jula, fakulteti se nadaju da će baš oni biti izbor brucoša.

    Tako je na Banjalučkom univerzitetu jun već godinama rezervisan za pripremnu nastavu, koju će za svoje buduće studente organizovati brojni fakulteti.

    Besplatnu pripremnu nastavu imaće Filološki, Tehnološki, Rudarski, Prirodnomatematički, Elektrotehnički, Pravni, Mašinski i Ekonomski fakultet.

    Fakultet političkih nauka je obezbijedio studentima prateći materijal za pripremu prijemnog ispita u formi online lekcija, dok se pripremna nastava plaća na Medicinskom i Arhitektonskograđevinskogeodetskom fakultetu i Akademiji umjetnosti. Cijene su od 100 do 150 KM.

    Budući studenti Poljoprivrednog, Filozofskog i Šumarskog fakulteta, kao i Fakulteta bezbjednosnih nauka i Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta na prijemni ispit će ići bez pripremne nastave.

    Veliko interesovanje kako domaćih, tako i stranih studenata, i ove godine vlada za Medicinski fakultet, a Ranko Škrbić, dekan ovog fakulteta, za “Nezavisne novine” ističe da su oni spremni za prijemni ispit.

    “Ove godine očekujemo značajan broj stranih studenata. Pored medicine, ove godine imamo zainteresovanost stranih studenata, posebno iz Indije i Indijskog potkontinenta, za studij sestrinstva. Ima čak zainteresovanosti i za master studije”, rekao je on.

    Kako je dodao, ovaj fakultet tradicionalno godinama organizuje pripremnu nastavu.

    Kako bi olakšao polaganje prijemnog ispita budućim brucošima, pripremnu nastavu ima i Prirodnomatematički fakultet, tačnije Studijski program matematika i informatika i Studijski program hemija.

    “Ima zainteresovanih kandidata i za jedno i za drugo. Pripremna nastava je besplatna i organizujemo je petkom i subotom u zavisnosti od opterećenja nastavnika, odnosno slobodnih učionica”, ističe za “Nezavisne novine” dekan ovog fakulteta Radoslav Dekić.

    Kako navodi, očekuju veće interesovanje brucoša nego lani.

    “Prošle godine startovali su smjerovi Geografski informacioni sistemi i Turizmologija na Studijskom programu geografija, pred sam upis, pa očekujemo da će ove godine interes biti veći. Prema pripremnoj nastavi, imamo zainteresovanih kandidata i za hemiju i za matematiku”, govori on.

    Interesovanja za upis na Filološki fakultet u Banjaluci, prema riječima dekanice Biljane Babić, ima, a za sve one koji se odluče za upis na ovaj fakultet pripremna nastava će biti besplatna. Budući studenti interesuju se za sve jezike, a prednjače kineski i engleski jezik.

    “Ove godine nismo čekali da se približe mart ili april, počeli smo mnogo ranije sa promocijom, ne čekajući da se trenutak približi, jer srednjoškolci do tada već znaju šta žele i šta mogu. Pripremna nastava je besplatna ove godine, ranije se plaćala”, rekla je Babićeva dodajući da se ove godine obilježava i 15. godina postojanja ovog fakulteta te su upravo zbog toga besplatnu pripremnu nastavu htjeli dati budućim studentima kao poklon.

    Odluku šta će upisati donijela je i buduća studentkinja Nataša V. koja za “Nezavisne novine” ističe da jeste imala dilemu šta odabrati, ali da je ipak ljubav ka njemačkom jeziku koju gaji odmalena prevagnula prilikom izbora.

    “Planirala sam prvo da se upišem na Akademiju umjetnosti, smjer produkcija, ali je ipak prevagnula ljubav prema njemačkom jeziku, pa sam se odlučila za Filološki fakultet i germanistiku. Nije mi se bilo teško odlučiti, jer ljubav prema njemačkom jeziku gajim odmalena”, kaže ona i dodaje da planira ići na pripremnu nastavu koju organizuje fakultet na kome će nastaviti školovanje.

    Iz Banjalučkog univerziteta podsjetili su da je, prema odluci Vlade Republike Srpske, na prvi ciklus studija planiran upis 2.640 studenta, od čega na budžet 1.882 studenta.

    “Na fakultetima i Akademiji umjetnosti gdje se ne popune mjesta u prvom roku, organizovaće se i drugi rok”, istakli su za “Nezavisne novine” iz Univerziteta u Banjaluci.

     

  • Glasački listići se ne mogu odštampati za novac koji nudi CIK

    Glasački listići se ne mogu odštampati za novac koji nudi CIK

    Centralna izborna komisija BiH poništila je postupak nabavke, štampanja i pakovanja glasačkih listića za lokalne izbore jer nije zaprimljena nijedna ponuda, a ukoliko se procijenjena vrijednost ove nabavke značajno ne poveća, pitanje je da li će se iko prijaviti i na drugi tender koji treba da bude raspisan.

    Procijenjena vrijednost ove nabavke koja je poništena je oko 1,5 miliona KM sa PDV-om, što je tek malo manje nego koliko je plaćeno za izbore 2022. godine, s tim da na lokalnim izborima ima manje izbornog materijala. U ovom trenutku još nije poznato da li će drugi tender koji će biti raspisan biti procijenjen na veći iznos.

    “Za te pare to se ne može uraditi, a to je tender i pokazao. Neće niko da to radi za taj novac. Papir je drastično poskupio i nekada su se štamparije otimale za taj posao, a danas ga izbjegavaju”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    Isti izvor navodi da taj posao ozbiljne štamparije neće uzeti u ovom trenutku, prvo jer je malo plaćen i ne isplati se, a drugo jer u tom periodu svi imaju posla jer je predizborno doba kad se rade i predizborni materijali.

    “Taj posao podrazumijeva da se samo to radi i štampaju listići, i to po cijenama koje oni misle, a to neće niko. Siguran sam da ni na sljedećem tenderu se neće prijaviti niko ako ostanu iste cijene”, ispričao je isti izvor.

    Kada je riječ o količini glasačkih listića, procjena iz tenderske dokumentacije govori da se radi o 77 tona papira, koliko je nabavljeno 2020. godine, što je dovoljno za štampanje 6.800.000 listića. Svaki glasač na glasačkom mjestu za lokalne izbore dobija po dva glasačka listića.

    “Svi dobavljači će biti obavezni da daju ponudu cijene za 30-gramski papir. Obaveza dobavljača je da u svojim ponudama navedu detaljne podatke o proizvodnji papira, kao i sve detalje o načinu, uslovima i vremenu isporuke papira za potrebe štampanja glasačkih listića”, pisalo je u tenderskoj dokumentaciji koja je poništena.

    Ono što je zanimljivo jeste da su tendersku dokumentaciju za štampanje i pakovanje glasačkih listića preuzela čak 24 ponuđača, međutim na kraju nijedan od njih nije predao ponudu. Nezvanično saznajemo da je rijetko ko u ovom trenutku u mogućnosti da posao štampanja i pakovanja preuzme sam, a osim toga prepreka su i teški uslovi koji su postavljeni, kao to da je neophodno cijeli proces pokriti video-nadzorom koji mora biti online 24 sata.

    Podsjećanja radi, na lokalnim izborima 2020. godine posao štampanja i pakovanja glasačkih listića dodijeljen je kompaniji “Unioninvestplastika” iz Sarajeva, koja je taj posao odradila za oko 800.000 KM. Za te izbore, za štampanje glasačkih listića bila je zainteresovana i kompanija “Atlantik bb” iz Banjaluke, koja je zajedno sa saradnicima izašla sa ponudom od malo preko milion KM, što je za Centralnu izbornu komisiju BiH bilo skupo.

    Kasnije, 2022. godine na opštim izborima posao štampanja glasačkih listića dobila je takođe kompanija “Unioninvestplastika” iz Vogošće, a vrijednost tog ugovora iznosila je 1,63 miliona KM.

    Ranije, za posao štampanja i pakovanja glasačkih listića firme iz Bosne i Hercegovine su se “otimale”, što govori i činjenica da do sada ta nabavka nije poništavana.

  • Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić (2) odlučio da progovori

    Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić (2) odlučio da progovori

    Srđan Janković, osumnjičeni za ubistvo djevojčice Danke Ilić (2), preko branioca je poručio da više ne želi da se brani ćutanjem, već da će progovoriti o zločinu.

    Ovo je potvrđeno za “Blic”, a prema nezvaničnim saznanjima ovog portala, on je dva dana razmišljao o tome da da iskaz u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru, a sada je konačno donio tu odluku.

    “Branilac osumnjičenog Srđana Jankovića najavio da će osumnjičeni u narednom periodu izneti odbranu”, rečeno je za “Blic” u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru.

    Podsjetimo, dvogodišnja Danka Ilić nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, a policija je, nakon 10 dana potrage i detaljnih provera svih tragova i informacija, uhapsila Srđana i Dejana iz Bora, za koje se sumnja da su devojčicu udarili automobilom, a zatim njeno tijelo stavili u gepek kola i odnijeli na deponiju.

    Tijelo djevojčice još nije pronađeno.

  • Si Đinping: Hitan prekid vatre u Pojasu Gaze predstavlja imperativ

    Si Đinping: Hitan prekid vatre u Pojasu Gaze predstavlja imperativ

    Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je u razgovoru sa egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem u Pekingu da hitan prekid vatre u Pojasu Gaze predstavlja imperativ zbog velikog broja civilnih žrtava i humanitarne situacije koja je krajnje zabrinjavajuća.

    Si je ukazao da je neophodno izbjeći prelivanje sukoba na region Bliskog istoka i spriječiti još katastrofalniju humanitarnu krizu u Pojasu Gaze, prenijela je agencija Sinhua.

    Si je istakao da je Kina duboko ožalošćena zbog velikog broja žrtava nedužnih civila u Gazi, napominjući da je rješenje o uspostavljanju dvije države važno za palestinsko pitanje.

    Kineski predsjednik je naglasio da Peking snažno podržava Palestinu da postane punopravna članica Ujedinjenih nacija.

    “Kina cijeni važnu ulogu Egipta u smirivanju situacije i pružanju humanitarne pomoći, i spremna je da radi sa Egiptom kako bi se nastavilo pružanje pomoći ljudima u Gazi i promovisalo potpuno, pravedno i trajno rješenje palestinskog pitanja”, naveo je El-Sisi, prenosi Tanjug.

    El-Sisi je na Forumu za saradnju Kine i arapskih država u Pekingu pozvao međunarodnu zajednicu da osigura da Palestinci ne budu prisilno raseljeni iz ratom razorenog Pojasa Gaze, prenosi Al Džazira.

    U govoru na tom Forumu, kineski predsjednik je istakao želju Kine za bližim vezama sa arapskim svijetom.

    Si je takođe obećao donaciju od tri miliona dolara agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) i obećao kinesku podršku za obnovu Pojasa Gaze.

    Nakon razgovora, predsjednici Kine i Egipta prisustvovali su potpisivanju bilateralnih dokumenata o saradnji u različitim oblastima, koji podrazumijevaju plan unapređenja ekonomske, investicione i naučno-tehnološke saradnje.

    Dvije strane su izdale i zajedničko saopštenje o produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva.

  • Sve o najskupljim izborima u istoriji BiH

    Sve o najskupljim izborima u istoriji BiH

    Najskuplji, ali vjeruje se i najpošteniji izbori su pred nama. “Praznik demokratije” zakazan za 6. oktobar ove godine koštaće nas vrtoglavih 19 miliona maraka.

    Budući da politički lideri nisu postigli dogovor, pravila je odredio Kristijan Šmit. Ona, uz ostalo, predviđaju nove tehnologije na biračkim mjestima i strože uslove borbe. Cijela priča počela je sa velikim očekivanjima, ali i problemima.

    Važno pitanje, koje je za Centralnu izbornu komisiju trebalo biti tehničke prirode, neočekivano se zakomplikovalo. Na tender za štampanje i pakovanje glasačkih listića nije bilo prijavljenih, pa je postupak poništen. Razlozi za takav epilog nisu poznati, iako su tendersku dokumentaciju preuzela 24 ponuđača, pa se nameće pitanje može li ovaj problem ugoziti održavanje izbora.

    -Zasad nisu ugroženi rokovi, jer prvi manji kontingent glasačkih listića za birače koji glasaju iz inostranstva trebaju biti odštampani do 16. avgusta, a preostali glasački listići do 30. Avgusta – saopšteno je iz CIK.

    Za usluge štampanja i pakovanja izbornog materijala planirano je oko milion i po maraka, a izgled listića ostaće neprimijenjen. Upućeni u izborne procedure u neuspjehu tendera ne vide razlog za bojazan.

    –Bitno je da je CIK tender raspisala odmah nakon što je donijela odluku o raspisivanju izbora tako da postoji velika vjerovatnoća da izbori moraju biti. Ne vidim tu nikakav problem – kaže Vehid Šehić, bivši član CIK BiH.

    Testiranje raznih tehnologija
    Čini se da u svemu problem ne vide ni aktuelni članovi Centralne izborne komisije koji su poranili na diskusiju o novim tehnologijama u izbornom procesu. Mediji na događaju nisu imali priliku da dobiju odgovore od članova CIK koji su prevashodno govorili o mogućnostima koje su im otvorene nametanjem tehničkih izmjena.

    -Otvorile su vrata za uvođenje i testiranje raznih tehnologija, konkretno automatizovane identifikacije birača, skeniranja i prebrojavanja glasačkih listića, efikasnijih transfera rezultata te upotrebe kamera na biračkim mjestima – ističe Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BIH.

    Na 145 birališta
    Najvažniji partner CIK-a je USAID koji je za podršku izbornom integritetu osigurao oko pet miliona maraka. Zahvaljujući, uz ostalo i tim sredstvima na 145 biračkih mjesta biće testirana upotreba skenera i automatizovanog prenosa rezultata.

    nove tehnologije za izborni proces predstavljene u Centralnoj izbornoj komisiji BiHFOTO: FENA/AMER KAJMOVIĆ
    OEBS u Brčko Distriktu finansira pilot projekat biometrijske identifikacije i autentifikacije birača, a isto će omogućiti i Delegacija Evropske unije na 165 biračkih mjesta uz obezbjeđivanje brzog transfera rezultata.

    To će pomoći da se glasovi broje onako kako su i dati. Cilj je uspješno primjeniti sada kako bi se mogla primijeniti na nivou države prilikom opštih izbora 2026. Godine.

    Pare nisu problem
    Iz budžeta BiH za izbore CIK je tražio oko 14 miliona maraka. Taj novac, za razliku od ranijih ciklusa više nije upitan, jer zahvaljujući nametnutim izmjenama resorno ministarstvo nema druge, osim da CIK-u prebaci onoliko novca koliko zatraži.

    -Sada ono što CIK bude tražila iz državnog budžeta kroz državne institucije mora biti obezbjeđeno izuzev u okolnostima kada to može ugroziti otplatu spoljnih dugova ili ugroziti cjelokupan budžet Bosne i Hercegovine – poručuje Dario Jovanović iz Koalicije pod lupom.

    Najvažniji zadatak za CIK ipak, u ovom ciklusu, ostaje imenovanje nezavisnih predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Ukupno to je oko 12 hiljada ljudi koji će biti ključna karika na izborni dan.

    Elektronske prijave
    Novina u izbornom procesu je i to što će kandidati svoje prijave slati elektronskim putem. Lokalni izbori koji će biti održani 6. oktobra Bosnu i Hercegovinu koštaće oko 19 miliona KM. Sredstva će biti obezbijeđena dijelom iz donacija, dijelom iz budžeta. Po prvi put biće zabranjeno kandidovanje presuđenima za ratne zločine pred domaćim i međunarodnim sudovima, a CIK će imati znatno šira ovlašćenja.

    Po prvi put zakonom je potpuno i nedvomisleno zabranjena preuranjena kampanja zbog koje bi se i mnogi mediji mogli naći u problemu, pooštrene su kazne za zloupotrebu javnih resursa i djece u svrhu političke promocije, piše N1.

     

  • Zašto je vlast u Srpskoj odustala od donošenja zakona o “stranim agentima”

    Zašto je vlast u Srpskoj odustala od donošenja zakona o “stranim agentima”

    Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

    Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

    Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

    – Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

    Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

    Štazi i KGB
    Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

    Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

    Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

    – Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

    Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

    Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

    – Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

    Vladari iz sjenke
    Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

    – Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

    Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

    – Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

    Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

    – Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

    Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

    – Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.

     

  • Izraelska vojska kontroliše cijelu granicu sa Egiptom

    Izraelska vojska kontroliše cijelu granicu sa Egiptom

    Izraelska vojska saopštila je da je preuzela kontrolu nad cijelom dužinom granice Pojasa Gaze sa Egiptom, bez detaljnijeg objašnjenja.

    Zauzimanje strateške pozicije na granici sa Egiptom sugeriše da je Izrael produbio ofanzivu na jugu palestinske enklave, prenio je AP.

    Palestinci u pograničnom gradu Rafi izvijestili su o teškim borbama koje su se vodile tokom dana.

    Borbe u Rafi podstakle su više od milion Palestinaca da pobjegnu, a većina je već bila raseljena u ratu između Izraela i Hamasa. Oni sada traže utočište u improvizovanim šatorskim kampovima u drugim ratom opustošenim područjima, gdje im nedostaju skloništa, hrana, voda i ostale osnovne stvari za preživljavanje, navode iz UN.

    Ranije tokom dana, izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Cači Hanegbi rekao je da će rat Izraela sa Hamasom vjerovatno trajati do kraja godine, Srna.

    On je dodao da bi kontrola nad granicom prema Egiptu spriječila Hamas da krijumčari oružje u Gazu.

    U izraelskom bombardovanju i kopnenoj ofanzivi u Gazi ubijeno je više od 36.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja u enklavi, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

  • Prištinska policija zaplijenila novac Narodne banke Srbije iz sefa u Kosovskoj Mitrovici

    Prištinska policija zaplijenila novac Narodne banke Srbije iz sefa u Kosovskoj Mitrovici

    Policija samoproglašenog Kosova zaplijenila je novac iz trezora Narodne banke Srbije u Kosovskoj Mitrovici, javio je RTS.

    Oduzeto je 152.290 dinara /oko 1.300 evra/, 4.580 evra i 940 švajcarskih franaka.

    Iz direkcije policije u Prištini saopšteno je da je kontrolom ekspoziture trezora Narodne banke Srbije u Kosovskoj Mitrovici policija zaplijenila određenu količinu dinara, evra i švajcarskih franaka.

    U prethodnoj akciji 20. maja, kada je zatvorila sve ekspoziture Poštanske štedionice, policija je zatvorila i sjedište Trezora ali nije uspjela da otvori sef, jer nadležna osoba sa ključevima nije bila prisutna.

    Policijski istražitelji su, kako se navodi, uspjeli da identifikuju upravnika koji je nakon kontaktiranja donio ključeve sefa u čijem prisustvu je otvoren, a nakon uviđaja u prisustvu branioca, u svojstvu osumnjičenog obavljen je razgovor sa upravnikom, dok je uviđaj obavljen bez ikakvih incidenata.

    Dalji proces i sve pravne odluke donosiće se u koordinaciji sa pravosudnim organima, navodi se u saopštenju prištinske direkcije policije.

  • Nemoguća revizija tužbe BiH protiv Srbije

    Nemoguća revizija tužbe BiH protiv Srbije

    Revizija tužbe BiH protiv Srbije nemoguća je misija. Rok za reviziju je odavno prošao, a nema ni novih činjenica u rezoluciji o Srebrenici koju je izglasala manjina u Generalnoj skupštini UN-a.

    To nikako da shvati ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH Еlmedin Konaković, koji traži način kako da nanese štetu Srbiji.

    Iz Republike Srpske ga podsjećaju da rezolucija neće imati pravne posljedice.

    – Sama rezolucija ne proizvodi nikakve pravne posljedice i sve ono što je sadržano u rezoluciji, da se u nastavni program uvrsti pitanje događaja u Srebrenici, namjerno govorim događaja, pitanje pravne odštete od strane Srbije iako to nije sadržano u rezoluciji, to prosto nije moguće. To apsolutno nema nikakvu vezu sa samom rezolucijom jer se ona tretira isključivo kao jedan politički akt – smatra Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

    O reviziji tužbe u drugom entitetu priča se već godinama. Nakon usvajanja rezolucije, najglasniji je Еlmedin Konaković.

    – Evo sada smo sa pravnicima u fazi analize. Nakon te presude desila se presuda Simatoviću i Stanišiću. Direktno povezanim ljudima sa institucijama iz Srbije koji potvrđuju umiješanost Srbije u rat u BiH. To je drugi fakt pravne naravi koji takođe omogućava određene procedure – izjavio je Еlmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u SM.

    Nikakve procedure nisu moguće, kažu i pravnici. Rok za reviziju je prošao još 2017. godine.

    – Rok od šest mjeseci od dana kada su došli do novih činjenica, a to bi značilo da BiH u tom eventualnom zahtjevu za reviziju dokaže da se u toj rezoluciji našla neka nova okolnost koja nije postojala kada je 2007. donijeta presuda. Takve nove okolnosti jednostavno nema. Treće, vodimo računa da je apsolutni rok zastare za podnošenje revizije, prema pravilu 61 međunarodnog prava, 10 godina od donošenja presude – kaže Miodrag Stojanović, advokat.

    U Februaru 2007. godine Sud u Hagu donio je presudu u kojoj stoji da Srbija ne može biti odgovorna za dešavanja u Srebrenici.

    2017. godine propao je i pokušaj revizije tužbe koju je pokrenuo lider SDA Bakir Izetbegović.

  • Sprema se hapšenje Mila Đukanovića?

    Sprema se hapšenje Mila Đukanovića?

    Zagebački “Jutarnji list” prenosi kako bi narednih dana mogao biti uhapšen bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović.

    List se poziva na navodne izvore iz Crne Gore da “kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo sa nedavno iz Velike Britanije izručenim ‘biznismenom’ Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i da bude ‘zaštićeni svedok pokajnik'”.

    Zvaničnih izvora na koje se list poziva nema, ali autor teksta ističe kako bi hapšenje Mila Đukanovića “bilo prvorazredni događaj s mogućim dalekosežnim posledicama”.

    “Očigledno je da to hapšenje i eventualni proces ne bi imali samo ‘kriminalni beleg’ nego bi nosili i veliki politički teret obračuna sadašnjih prosrpskih vlasti da razbiju svoje procrnogorske suparnike. I moglo bi dodatno izazvati sukobe u ionako rastrojenom i raskoljenom crnogorskom društvu”, navodi se.

    O hapšenju Đukanovića govorilo se i na sednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je Milunu Zogoviću (DNP) da on i njegove kolege odavno najavljuju hapšenje Mila Đukanovića.
    “Tu se radi isključivo o pokušaju da se politički osvetite Milu Đukanoviću zbog onoga za šta ga politički teretite, a to je nezavisnost i članstvo u NATO. To je ključni greh Mila Đukanovića. I vi sada pokušavate da nametnete tužilaštvu obavezu da ćete biti zadovoljni onog trenutka kada tužilaštvo uhapsi Mila Đukanovića. Jer do tada nema pravde u Crnoj Gori, ali će je biti kada uhapse Đukanovića. To govori da vaša podrška ovim ljudima nije bezuslovna, nego da koincidira sa onim što su vaša politička očekivanja”, kazao je Nikolić.

    “Onda treba sad u ovim uslovima, ovakve političke hajke da pretpostavimo da bi Milo Đukanović ili bilo ko sutra od nas imao tretman kao bilo koji građanin. Jasno je kakave obaveze vi namećete tužilaštvu. Prvi komentar koji ste dali u odnosu na novu tužilačku organizaciju je da od njih očekujete da saopšte odnos prema državnom udaru, i da će to biti uslov da ih podržite. I vi ste ih podržali. Poznavajući Markovića (VDT), kolo sreće se okreće gospodine Zogoviću, videćemo gde će nas odvesti ove političke akcije revanšizma od 2020”, dodao je Nikolić.

    Zogović je naveo da se ne radi o Đukanoviću lično.

    “Ko je god kršio zakon treba da bude dostupan pravdi. Ja nisam rekao da bude zatvoren Đukanović, iako smatram da treba da bude u stotine sudskih procesa, već sam pitao da li je bio pozvan na razgovor. Što se tiče državnog udara nemamo mi problema sa dokazima već imamo problema sa montažom”, odgovorio je Zogović.