Policija u Banjaluci uhapsila je R.I. iz Doboja za kojim je raspisana centralna potjernica zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom mlađim od petnaest godina.
Potjernica je raspisana po naredbi raspisana potraga Osnovog suda u Modriči.
Dobojlija je uhapšen juče i predat policijskim službenicima Okružnog centra Sudske policije Doboj.
Evro je prema funti na najnižem nivou od avgusta 2022. godine.
Evro je u ponedjeljak oslabio u odnosu na druge glavne valute, pod pritiskom političke neizvjesnosti povezane sa izborima za Evropski parlament.
Značajni pomaci koje su ostvarile stranke krajnje desnice širom Evrope pojačale su zabrinutost oko sposobnosti parlamenta da formira većinu potrebnu glavnim strankama za donošenje zakona.
U 07:29 sati po srednjeevropskom vremenu, evro je pao za 0.45 odsto u odnosu na funtu, trgujući na 0.84550 po prvi put od kraja avgusta 2022.
U isto vrijeme, evro je izgubio 0.48 procenata u poređenju sa dolarom, na 1.07500, dostigavši najnižu tačku za nešto više od četiri nedjelje, navodi agencija “Baha”, a prenosi “b92”.
Stotine miliona građana Evropske unije su glasali da bi izabrali 720 članova Evropskog parlamenta, a jedan od glavnih utisaka jučerašnjeg izbornog dana jeste to što je sve veća podrška krajnjoj desnici navela predsjednika Emanuela Makrona da raspiše vanredne izbore u Francuskoj.
Dok se sabiraju utisci poslije evropskih izbora, postaje jasno ko su pobednici, a ko gubitnici u 27 država članica EU, piše Euronews.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni je učvrstila svoju ulogu moćnog posrednika u EU sa 28 odsto osvojenih glasova, dok je stranka predsednika Francuske Emanuela Makrona pokazala toliko loše rezultate da je morao da raspiše vanredne izbore.
Pobjednici:
Francusko Nacionalno okupljanje – njihov rezultat bio je okidač za vanredne izbore
Evropska narodna partija (EPP) – ostala je najveća snaga u Evropskom parlamentu i dobila je 13 mjesta više u odnosu na 2019. godinu
Italijanska premijerka Đorđa Meloni – osigurala je svoju ulogu važne ličnosti koja odlučuje o vlasti i vrši politički uticaj
Gubitnici:
Zeleni u Austriji i Njemačkoj – prošli su mnogo gore nego što se očekivalo
Liberalna grupa Obnovimo Evropu u različitim državama članicama – izgubila je 20 mjesta u odnosu na prethodne izbore.
Socijaldemokrate u Njemačkoj – partija Olafa Šolca je podijelila drugo mjesto sa krajnjom desnicom AFD.
Prve procjene izbornih rezultata u EU su pokazale da su Zeleni i liberalne partije iz grupe Obnovimo Evropu izgubili oko 20 poslaničkih mesta, što je potencijalno ugrozilo proevropsku većinu koja je potrebna za izbor najviših funkcionera EU i za podršku važnim zakonima.
Projekcija koja je napravljena nešto poslije ponoći nakon zatvaranja svih biračkih mjesta je pokazala da Zeleni imaju 53 poslanika, u poređenju sa dosadašnjih 72. Grupa Obnovimo Evropu, na čelu sa Emanuelom Makronom je spala sa 102 mesta na 83, što je predsjednika Francuske navelo na iznenađujući potez raspuštanja nacionalnog parlamenta.
Kolaps ovih partija je praćen sve većom podrškom krajnje desnim strankama, iako neke od njih još nisu svrstane u veće političke grupacije u Evropskom parlamentu. U Francuskoj projekcije sugerišu da je Nacionalno okupljanje osvojilo neverovatnih 31,5 odsto glasova – dvostruko više od Makronove partije.
Francuski predsjednik je poslije toga objavio poruku na Tviteru: “Francuskoj je potrebna jasna većina da bi funkcionisala mirno i usklađeno. Razumio sam vašu poruku i vaše preokupacije, i to neće ostati bez odgovora”.
Predviđa se i da će krajnje desničarski FPO osvojiti najviše glasova u Austriji, odnosno da će udvostručiti broj poslanika na šest, nakon što je osvojio 25 odsto podrške u zemlji.
Kada je riječ o Njemačkoj, CDU i CSU će osvojiti nešto više od 30 odsto glasova, što je sličan rezultat kao i na prethodnim izborima. Prema najnovijoj prognozi, krajnje desni AFD je treći sa 14,2 odsto glasova u odnosu na 11 odsto iz 2019. godina. Oni su odmah iza Socijaldemokrata kancelara Olafa Šolca.
Ankete sugerišu da su Braća Italije Đorđe Meloni, koji pripadaju desničarskoj grupi Evropskih konzervativaca i reformista, postigli mnogo bolje rezultate od opozicije levog centra, koja ima podršku od oko 23,7 odsto birača. Forca Italija i Liga, druge dvije stranke iz vladajuće koalicije, izgleda da nisu prošle tako dobro sa 10,5 i osam odsto.
Trendovi skretanja udesno su potvrđeni i u Španiji, gdje se očekuje da će Voks povećati svoju zastupljenost za dva do tri poslanika u Evropskom parlamentu, dok će novajlije “Žurka je gotova” koje takoše određuju kao desničarske populiste, dobiti dva ili tri poslanika. Međutim, poslije četiri dana glasanja, projekcije još nisu konačne.
Nizozemska već potvrdila zaokret udesno
U Nizozemskoj je glasanje održano još u četvrtak, a najnovije projekcije sugerišu da će desničarska partija Gerta Vildersa osvojiti šest mandata. Taj zamah udesno nije bio tako ekstreman kao što su neki očekivali, što je omogućilo savezu zelene ljevice i laburista da odnesu pobjedu i osvoje osam mjesta.
Evropski izbori, najveća svjetska “demokratska vježba” u kojoj učestvuje više država, određuju kojih 720 poslanika će zauzeti mesta u Evropskom parlamentu sa zadatkom da raspravljaju o zakonodavstvu EU u narednih pet godina.
Glasanje je održano poslije turbulentnog perioda u kojem su dominirali pandemija kovida i ruska invazija na Ukrajinu. Sve to pratili su rastući troškovi života koji su dominirali kao faktor zabinutosti kod birača.
Šta sada predstoji?
Prvi zadatak za nove evroposlanike će biti da izaberu šeficu Evropske komisije, a aktuelna predsjednica Ursula fon der Lajen se nada da će obezbediti drugi mandat.
NIjedna pojedinačna grupa nema većinu u Evropskom parlamentu, zbog toga će i ovoga puta za važne odluke biti potrebna koalicija. Parlamentom obično dominiraju dvije velike grupe, a to su Evropska narodna partija desnog centra i Socijalisti lijevog centra. Ove dvije grupe su na izborima 2019. godine izgubile zajedničku većinu, i zbog toga su morale da formiraju saveze sa strankama kao što su Zeleni i Liberali.
Poslanici Evropskog parlamenta će takođe morati da odobre ili da se usprotive novim zakonskim prijedlozima – zbog čega je neizvjesna sudbina i Zelenog dogovora EU, ambicioznog seta zakona sa smanjenje emisije štetnih gasova.
Svakoj zemlji članici pripada određeni broj poslanika u Evropskom parlamentu u skladu sa brojem stanovnika. Njemačka ima čak 96 poslanika, dok Kipar, Malta i Luksemburg imaju po šest.
Prvi put od kad se poslanici biraju na direktnim izborima, u konačan zbir neće biti uključena Velika Britanija, čijih je 73 poslanika napustilo Evropski parlament poslije Brexita u februaru 2020. godine.
Čini se da ruske snage napreduju prema ostvarenju svog dugotrajnog cilja, zauzimanja strateškog ukrajinskog grada Časiv Jara, prema nedeljnim izveštajima obe zaraćene strane.
Časiv Jar smešten je na visini oko 20 km zapadno od Bahmuta, grada koji su ruske snage zauzele pre godinu dana kada su prolivene reke i reke krvi, sa obe strane.
Časiv Jar sada i Rusija i Ukrajina ga vide kao potencijalnu polaznu tačku za rusko napredovanje prema ključnim gradovima Kramatorsku i Slovjansku.
Ukrajinska Pravda citirala je vojni izvor i blogera prema kojima su ruske snage započele okupaciju dela grada uz kanal.
Ruske jurišne jedinice nastavljaju s čišćenjem područja kanala, objavila je ruska 98. padobranska divizija na Telegramu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, izjavio je da je Rezolucija potpisana između vlada Republike Srpske i Srbije istorijski document, koji ukazuje na zrelost ljudi koji us ga potpisali, i da je on filigranski urađen dokument, kojem se ni sa pravne, ni sa etičke, ni sa moralne strane nema šta prigovoriti, da je svaka tačka je izbalansirana.
Stevandić je istaknuo da rezolucija, koja ima 49 tačaka, ne ostavlja prostora za kritike po pitanju mira i suživota. Naglasio je da se Republika Srpska ne odriče svojih prava, u skladu s poveljom Ujedinjenih nacija, i da je dokument posebno čvrst po pitanju Kosova.
“Mi se ničega svog ne odričemo, samo je pitanje trenutka kada šta možemo da uradimo,” dodao je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine ukazao je na važnost ekonomije i resursa u ostvarivanju ciljeva, poredeći sadašnju situaciju s prošlim vremenima kada je Srbija bila u lošem stanju. Istakao je da je, zahvaljujući drugačijem pristupu, danas Srbija postala regionalni lider.
“Imali smo razne vrste ideoloških okupljanja koja nisu bila usmjerena ka rješavanju problema. Ona su bila van elementarne logike, gdje ne možeš da se uzdaš da ćeš nešto postići ako nemaš resurse,” rekao je Stevandić.
Stevandić je naglasio razliku u pristupu između sadašnjih i prethodnih političkih lidera, pohvalivši predsjednika Vučića za odmjerenost i strateški pristup, koji su, prema njegovim riječima, doveli do boljeg međunarodnog položaja Srbije i Republike Srpske.
“Aleksandar Vučić nije vodio napadačku politiku, nego je davao odmjerene izjave. Republika Srpska nije suverena kao Srbija, naš suverenitet je izveden,” izjavio je Stevandić.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Stevandić je istakao stalne pritiske i prijetnje sa kojima se Republika Srpska suočava. Takođe je pohvalio Srbiju za kontinuiranu podršku, posebno u infrastrukturnim projektima.
“Mi dolazimo sa borbenog položaja, spavamo sa samo jednim okom, gdje čekamo svaki dan, hoće li da nas ukinu, da nam uvedu sankcije, da nas i naše porodice proganjaju,” rekao je Stevandić.
Posebno je istakao važnost zajedničkog djelovanja i solidarnosti između Srbije i Republike Srpske, naglašavajući da su projekti poput izgradnje škola, domova zdravlja i fabrika od suštinskog značaja za oba entiteta.
“Od opštine Stanari, koja je mlada opština, sada ima moderan Dom zdravlja i on se zove Srbija. I trgove zovemo Srbija, i mostove zovemo Srbija. Tako i treba,” rekao je Stevandić.
Stevandić je takođe govorio o potrebi za realnom politikom, naglašavajući važnost procjene trenutka i resursa za povlačenje strateških poteza. Istakao je da je saradnja s ozbiljnim ljudima ključna za uspjeh.
“Ušli smo u fazu da ozbiljni ljudi sjede, razgovaraju i izvagaju. Vide kolika ti je ekonomska snaga, kolika ti je vojna snaga, kakva ti je pozicija u svijetu, ko su ti prijatelji,” izjavio je Stevandić.
On je takođe osudio napade na Srbe u Bosni i Hercegovini i podsjetio na zločine nad Srbima tokom rata, naglašavajući potrebu za memorijalizacijom i sjećanjem na žrtve.
“Mi smo otkrili biste trojice poslanika koji su ubijeni. Jedan je bio sudija u Srebrenici, drugi pjesnik u Derventi, treći profesor. Ne smijemo mi da zaboravimo,” rekao je Stevandić.
Stevandić je izrazio zahvalnost Srbiji za podršku i naglasio da je zajednička odgovornost ključna za budući razvoj. Pozvao je na nastavak ekonomskog razvoja i odgovorno ponašanje kako bi se postigli ciljevi postavljeni u rezoluciji.
“Ovo nije trenutni marketing, već suština. Srbija mora da nastavi veliki ekonomski razvoj, a mi moramo da se ponašamo odgovorno,” rekao je Stevandić.
Na kraju, Stevandić je pohvalio inteligenciju građana Srbije koji su na lokalnim izborima izabrali sigurnu budućnost, mir i stabilnost, umjesto napetosti i neizvjesnosti.
“Ljudi su izabrali mir i sigurnost umjesto stalne napetosti i neizvjesnosti demonstracija jednih protiv drugih,” izjavio je Stevandić.
Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u 7.10 sati u mjestu Salakovac kod Mostara.
Prema nezvaničnim informacijama sa terena u nesreći ima više teško povrijeđenih osoba, a navodno i smrtno stradalih.
U nesreći su učestvovali vozila škoda, folksavagen pasat i kamion. Na kamionu koji je učestvovao u saobraćajnoj nesreći nastao je požar.
Pripadnici PVP Mostar na mjesto nesreće izašli su s četiri raspoloživa vozila, piše Bljesak.info.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izbori za Evropski parlament.
Čestitam stranci Fides i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na pobjedi na izborima za Evropski parlament! Čestitam i na pobjedi ostvarenoj na lokalnim izborima u Mađarskoj – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Dodik je lideru Nacionalnog okupljanja Žordanu Bardeli i ovoj partiji čestitao na istorijskoj pobjedi na izborima za Evropski parlament.
Prvi rezultati pokazuju da će Fides i njegovi saveznici iz Demohrišćanske stranke osvojiti 11 mjesta u Evropskom parlamentu sa 44,2 odsto glasova.
Francuska stranka Nacionalno okupljanje, čiji je nekadašnji lider Marin Le Pen, osvojila je 31,47 odsto glasova na jučerašnjim izborima za Evropski parlament, dok je stranka Preporod predsjednika Emanuela Makrona osvojila 14,56 odsto.
Slobodarska partija Austrije pobijedila je na izborima za Evropski parlament, osvojivši prema preliminarnim podacima 25,5 odsto glasova. Na drugom mjestu je Narodna partija sa osvojenih 24,7 odsto glasova.
Bliži se početak izborne kampanje u Republici Srpskoj (po mišljenju mnogih, ona je već počela), a samim tim i predviđanja kako bi mogla da izgleda politička scena na lokalnom nivou, a kao dalja uvertira za opšte izbore 2026. godine.
Ko je ojačao, a ko oslabio od lokalnih izbora koji su održani 2020. godine, ko bi mogao da bude iznenađenje, a ko da podbaci, kolika je snaga stranaka u Srpskoj, da li će vladajuća koalicija predvođena SNSD-om još jednom ovjeriti dominaciju, ili će opozicija uspjeti da im otme dio vlasti na lokalu?
Sva ova pitanja biće otvorena praktično pred sam izlazak na birališta, ali odgovor na neka od njih mogao bi se možda znati i nešto ranije, ako se u obzir uzme aktuelna politička situacija u cjelokupnoj BiH, sa fokusom na Republiku Srpsku.
Upravo na bazi ove rečenice, svoj komentar počinje komunikolog Mladen Bubonjić, koji za “Nezavisne novine” kaže da prije nego što uopšte počnemo diskusiju o eventualnim prijatnim ili neprijatnim iznenađenjima na predstojećim lokalnim izborima, moramo uzeti u obzir trenutne procese koji mogu uticati na tu trku.
“Tu imamo postojeće sankcije i one u najavi (npr. status SDS-a i spekulacije da bi još neke stranke mogle biti sankcionisane), sudski proces protiv Milorada Dodika, nametnute izmjene Izbornog zakona BiH, najave dodatnih nametanja izmjena zakona (npr. Zakon o imovini), aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj u vezi sa Rezolucijom o genocidu u Srebrenici (npr. prijedlog o mirnom razdruživanju), kao i mnoge druge procese koji u manjoj ili većoj mjeri mogu uticati na ishod izbora. Ukoliko u obzir uzmemo sve navedene aspekte, zaista je nezahvalno prognozirati bilo kakav ishod, prije svega da li će određeni subjekti (pojedinci i stranke) biti ‘politički živi’ do oktobra, ili njihov rezultat na izborima”, ističe Bubonjić.
Ukoliko ništa od navedenog ne proizvede neke značajnije posljedice, odnosno ukoliko društveno-političko stanje ostane manje-više nepromijenjeno, Bubonjić smatra da se onda može očekivati slična izborna kampanja kao i prethodnog puta.
“A to znači ‘bildanje nacionalnih mišića’ nauštrb esencijalnih lokalnih problema”, naglašava on, dodajući da u tom slučaju prednost ima aktuelna vlast.
Prognozira da će se najveća izborna borba voditi u najvećim lokalnim zajednicama, Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju i Trebinju.
“U nekima se očekuje nastavak trenda, kao npr. u Doboju, dok je u drugim, kao što je Banjaluka, nezahvalno prognozirati ishod, uzevši u obzir sve spekulacije oko ‘simbioze’, ubacivanja ‘žrtvenog jarca’, odvlačenja glasova i sličnih aspekata”, kaže Bubonjić, dodajući da se svakako ne smiju otpisati ni neke promjene.
“Teško je očekivati da će SNSD tek tako sve prepustiti slučaju i dozvoliti reprizu scenarija iz 2012, kada su doživjeli pad. Ishod ostalih ‘kombi stranaka’ bliskih vladajućem monolitu je nezahvalno prognozirati – njihovi rezultati se mijenjaju od izbora do izbora”, navodi ovaj komunikolog.
Što se opozicije tiče, Bubonjić nema dilemu da je primjetan pad SDS-a.
“Ostale stranke, kao što su PDP, imaju promjenjive rezultate od jedne do druge lokalne zajednice. Ne smijemo zanemariti ni druge dvije opozicione opcije – Listu za pravdu i red i Narodni front. Vukanovićeva stranka polako raste od izbora do izbora, dok je pokret Jelene Trivić nepoznanica, uzevši u obzir da će se sada prvi put ozbiljnije suočiti sa izbornim izazovima. Međutim, teško je ne primijetiti da je Trivićeva privukla neke ličnosti ne tako čiste prošlosti, što bi moglo negativno uticati na krajnji rezultat ove stranke”, rekao je Bubonjić.
I politikolog Stefan Ličina smatra da je nezahvalno iznositi detaljnije prognoze četiri mjeseca prije izbora i bez nepristrasnog istraživanja javnog mnjenja. A prema njegovom mišljenju, Narodni front bi mogao da bude prijatno iznenađenje.
“Uz njih, rast bi, posebno na istoku Srpske, trebalo da ima i pokret Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji je bio najveće iznenađenje prošlih izbora. Što se tiče vlasti, korist bi mogao da izvuče NPS Darka Banjca, nauštrb Demosa, a vjerovatno i Ujedinjene Srpske, zbog nedavnih transfera u NPS ljudi koji okupljaju velike baze birača i znaju kako se rade izbori na lokalu”, kaže Ličina.
Kada su u pitanju SDS i SNSD, on ne očekuje neka velika odstupanja od rezultata od prije četiri godine, a za razliku od prethodnog sagovornika, smatra da bi SDS mogao i popraviti rezultat u odnosu na 2020. godinu, zbog novog rukovodstva.
Uz sve navedeno, Ličina je mišljenja i da će izlaznost na izborima biti manja nego na prethodnim lokalnim, jer su, kako kaže, birači potpuno zbunjeni od silnih koalicija. Pored toga, podsjeća i da se koalicije na lokalnom nivou često ne poklapaju sa republičkim, pa su prema tome sva pitanja i svi scenariji i te kako otvoreni.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Zapad i dalje jeste moćan, posebno na Balkanu i Bosni i Hercegovini, ali da ta moć više neće upravljati našim životima i našom politikom.
Govoreći o predstojećim izborima, i činjenici da je Republika Srpska pristala na izbore po nametnutom Izbornom zakonu, Stevandić kaže da je Republika Srpska time pokazala pragmatičnost i mudrost.
“Pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora”, kaže Stevandić.
NN: Slažete li se sa ocjenom da je najteže vrijeme za Srbe u posljednjih nekoliko decenija?
STEVANDIĆ: Ne možemo da procijenimo šta će se dešavati, ali znamo da moramo imati zajedništvo i da samo zajedništvom možemo da odgovorimo na izazove budućnosti i zato su važni ovi procesi. Svijet više nije ‘92. Ne postoje više globalni mediji tipa, ne znam, Kristijan Amanpur, CNN, sada jedna platforma Telegrama ili nekog drugog, ne znam ja, Vibera ili bilo čega, emituje vijest u sekundi i prije bilo kakvih zvaničnih stavova, ona je već proizvela efekte i više se ne može, da kažemo, držati svijet pod jednom šapom kolektivnog zapada. Sada, s druge strane, imamo veliku borbu između činovnika koji prevladavaju u američkoj administraciji i prevladavaju u EU, koji nemaju njih kao liderski potencijali, nemaju izborni kapacitet.
NN: Ali, bez obzira, oni imaju moć i odlučuju?
STEVANDIĆ: Znači da činovnici vladaju nad liderima i zato je Evropa došla u taj ćorsokak. I Vučić je dobro primijetio da će se ta politika mijenjati vrlo brzo, da će se vratiti, da kažemo, politika predstavljanja naroda i taj neki dio ljudi sa kapacitetom, a da će činovnici izgubiti.
NN: Da, ali to su procesi koji mogu trajati vijekovima?
STEVANDIĆ: Istorija se ubrzava, što je nekad trajalo 10 godina, sad se završi za godinu dana. Idu brzo ti procesi.
NN: Dobro, ali je činjenica da Zapad i dalje ima moć, da je dominantan, pogotovo u BiH.
STEVANDIĆ: Niko pametan ne treba da računa da će Zapad ili Amerika izgubiti moć. Ta moć je i dalje velika, i dalje najveća na Balkanu i u BiH, ali ta moć više ne upravlja našim životima i našom politikom.
NN: Ako imaju najveću moć, koja će još trajati, koliko je onda pametno suprotstavljati se njima?
STEVANDIĆ: Republika Srpska nije imala nikakav način da se ne suprotstavlja. I mi smo bili ljudi koji su bili osuđeni da im se otme imovina, da postanu apatridi u vlastitoj državi i da se politički procesi izmjeste iz Banjaluke u Sarajevo, i da mi ni o čemu ne odlučujemo. Prema tome, to nije bilo pitanje kalkulacije ili manevarskog prostora. Ovo je bilo pitanje ili-ili. Jesu moćni, jesu veliki, ali nisu vlasnici naših života i nisu vlasnici Republike Srpske.
NN: Ali opet odlučuju. Konkretan primjer je Izborni zakon.
STEVANDIĆ: Samo toliko koliko im mi dopustimo. Izborni zakon je naša nesreća u smislu procedura, ali ako nismo sproveli sad izbore, sprovešćemo za dvije godine ili za četiri, mi od toga nećemo odustati, a neće izborni zakon odlučiti pobjednike nego narod.
NN: Ili onaj ko broji glasove. I na to su bile zamjerke kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, odnosno novih tehnologija.
STEVANDIĆ: Imaćemo kontrolu brojanja. Izborni proces ne da nije transparentan, nego je već potpuno propao. Vidite da se CIK ni u čemu ne snalazi i izbore odlučuju građani, a zna se tačno koga građani vole i koga ne vole.
NN: Da li je Republika Srpska kapitulirala, s obzirom na to da je pristala da ide na izbore po nametnutom Izbornom zakonu BiH?
STEVANDIĆ: Ne, Republika Srpska je pokazala pragmatičnost i mudrost, pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora.
NN: Da, ali je mjesecima unazad bila priča da nećemo izaći po Šmitovom zakonu?
STEVANDIĆ: Samo da je opozicija prihvatila, pošto opozicija nije prihvatila, trikovi su im propali.
NN: Dakle, vi odgovornost za to što Republika Srpska na izbore ide po Šmitovom zakonu prebacujete na opoziciju?
STEVANDIĆ: Ne. Naš zakon nije stupio na snagu, nemamo po kojem drugom zakonu da izađemo, i ne možemo dozvoliti da neko bez nas kreira izbornu volju. To je stvar pragmatizma, a ne legaliteta.
NN: Republika Srpska ima Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Hoće li se odluke Ustavnog suda BiH primjenjivati u Republici Srpskoj, konkretno sa ove posljednje sjednice koja je bila?
STEVANDIĆ: Tek ide odgovor Narodne skupštine Republike Srpske i odgovaramo na sve te akte.
NN: Zašto odgovaramo ako imamo zakon da se odluke ne primjenjuju na teritoriji Srpske?
STEVANDIĆ: Upravo tako, upravo na taj način odgovaramo. Nismo sa te strane ugroženi. Korak po korak stižemo do armature suvereniteta. Sjećate se povika na Zakon o imunitetu, a on je stupio na snagu i više neće moći da se sude ljudi kao što se sudi Dodiku i Lukiću (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”).
NN: Jeste li sigurni u to?
STEVANDIĆ: Nema šta biti siguran, oni su na snazi, niko ih nije oborio.
NN: I drugi su zakoni na snazi pa se ne poštuju?
STEVANDIĆ: Ovo su ključni zakoni. Sada će Ustavni sud odlučiti o Izbornom zakonu i zakonu o referendumu i to su isto zakoni integriteta i vjerujem da ih Ustavni sud Republike Srpske neće staviti van snage. Korak po korak, danas ili sutra, ali mi nismo odustali od zaštite. Ponavljam, ne pričamo o cijepljenju, nego o zaštiti svojih prava, dejtonskog statusa i da kažemo prava da odlučimo o svojoj sudbini. Bez obzira koliko je Zapad jak, svake godine je slabiji, ali je i dalje jak, nisu vlasnici naših života i ne određuju naše političko mišljenje.
NN: Još jedno ozbiljno pitanje je pitanje Ustavnog suda BiH. Republika Srpska treba da imenuje dvoje sudija, hoće li to uraditi u skorije vrijeme, s obzirom na to da je, ako se ne varam, konkursna procedura završena?
STEVANDIĆ: To je bilo u prošlom sazivu, i nisu imenovani. Što se nas tiče, mi nećemo u sudu sudije za ukaz. Mi hoćemo sudije Ustavnog suda da se vrate postavke i da se ne može odlučivati bez Srba.
NN: Znači, tražite nacionalno glasanje i u Ustavnom sudu BiH?
STEVANDIĆ: Dejtonski principi su da se ne mogu donositi odluke bez naroda i entiteta. Ti principi su svuda, i u Domu naroda i u Parlamentarnoj skupštini i u Predsjedništvu. Dakle, dejtonski principi su da nema odluka bez naroda i entiteta i primjenjuju se u svim institucijama sem u Ustavnom sudu, gdje stranci odlučuju, što je kontra dejtonskim principima ili odlukama visokog predstavnika, ranije legalnog, sada nelegalnog. Znači, samo se tu krše dejtonski principi i to je cijena nestabilnosti BiH, jer su sve krize u BiH počele odlukama ili Ustavnog suda ili visokog predstavnika.
NN: Bliže se lokalni izbori. Šta očekujete i kako Vam se čini dosadašnji tok kampanje?
STEVANDIĆ: Da budem iskren, Ujedinjena Srpska je malo ispod radara završila pripreme za izbore prije nekoliko mjeseci i od prije nekoliko mjeseci se zna ko su naši ljudi koji će nositi politiku i već smo izvršili tu neku reorganizaciju da politiku nose oni koji rade i da će oni biti budući funkcioneri, i s tim u vezi su sva dešavanja. Došao nam je veliki broj odbornika, nešto smo objavili, nešto nismo, jedanaest ih je došlo, četiri ili pet smo objavili da je došlo. Imamo velik broj kandidata za gradonačelnike, što je za mnoge bilo iznenađenje, ali za nas nije i mi znamo da možemo u manjim opštinama napraviti odličan rezultat. Postoje opštine u kojima smo imali najviše glasova na opštim izborima. Završili smo proces prije mnogih i tačno znamo gdje se nalazimo i šta hoćemo.
NN: Da li je Ujedinjenu Srpsku na neki način poljuljalo to što je Natalija Trivić napustila partiju?
STEVANDIĆ: To je bila jednodnevna vijest i nije nas poljuljala. Više nas je iznenadio odnos nekih nižih ili lokalnih funkcionera SNSD-a o tom pitanju. Jasno je da je SNSD velika partija, sa velikom kadrovskom bazom i da ona ne može puno da dobije sa nekim koji je islužen ili nije više budući kadar. Natalija više nije bila kandidat za potpredsjednika stranke itd. Ne mogu da naprave sebi neki benefit, ali mogu da unište koalicioni kapacitet koji im je neophodan. Dodik ne stoji iza toga, on je mnogo pametniji. Da se on tako ponašao na opštim izborima, Jelena Trivić bi bila predsjednik Republike. Taj kratkoročni benefit radi jedne vijesti ili trgovački karakter ljudi koji hoće više zadovoljstva ili nezadovoljstva nama neće naštetiti.
NN: Dakle, Trivićeva odlazi u SNSD?
STEVANDIĆ: Ne znam, ali znam da je to bila neka kombinacija sa Gradskim odborom SNSD-a, ali nas to ne zabrinjava. Oni koji su nazirali benefit od svega toga neće dobiti nikakve funkcije, niti će ostati na nekakvim funkcijama i to ćemo izbalansirati na nivou predsjednika stranaka jer Dodik je previše ozbiljan i mudar da bi pustio da ga neki nedorasli i neozbiljni ljudi dovode u poziciju gubitka koalicionog kapaciteta sutra. Mi imamo dogovor da jedni drugima ne preuzimamo funkcionere i mnogi na nižem nivou koji su se nešto ponadali će se razočarati.
NN: Da li će to uticati na odnose u Banjaluci? Hoćete li podržati kandidata SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke?
STEVANDIĆ: Ne znam da li će Gradski odbor podržati bilo koga. Rekao sam da ovi potezi nisu benefit Gradskom odboru SNSD-a i upitno je koga će Ujedinjena Srpska podržati. Ne možemo podržati kandidate opozicije i to ne bi bilo pošteno. Moralni aspekt svega je da sam ja neko ko je u posljednje vrijeme dobio dosta udaraca, prijetnji, satanizacije, sankcija, braneći politiku koju smo u Republici Srpskoj koncipirali i izašao na crtu da Milorad Dodik ne bude sam, i nije mi jasno da je neko, dok ja trpim te udarce, ušao u moju kuću i vršlja.
NN: Znači, ipak vam je žao zbog odlaska Natalije Trivić?
STEVANDIĆ: Nije mi žao. Žao mi je odnosa. Dok ja branim Dodika, neki niži funkcioneri pokušavaju da daleko od “linije fronta” čeprkaju po našim kućama i bazi. To je problematično.
NN: Spomenuli ste sankcije. Da li je Republika Srpska adekvatno odgovorila kada je riječ o američkim sankcijama, prije svega na gašenje računa ljudima, funkcionerima, firmama, pa i SDS-u?
STEVANDIĆ: Zato sam mislio da će SDS pristati da idemo po našem izbornom zakonu. Po našem izbornom zakonu ne bi imali ovih problema i mnogo bi lakše funkcionisali.
NN: Kažu da nisu pristali jer su prevareni nekoliko puta, jel to bilo tako?
STEVANDIĆ: SDS su najviše puta prevarili PDP ili Vukanović (Nebojša Vukanović, predsjednik Za pravdu i red). Pad broja poslanika SDS-a je praćen gubitkom ovih velikih funkcija i guranjem kandidata PDP-a koji nisu imali ni blizu kapaciteta. Nemojte reći da je Mladen Ivanić mogao biti izabran za člana Predsjedništva BiH samo glasovima PDP-a, on je izabran glasovima SDS-a. SDS je upao u loše društvo i zato sam izašao.
NN: Zašto je iz procedure povučen Zakon o NVO? Da li je Republika Srpska i tu podlegla pritiscima, prije svega iz inostranstva?
STEVANDIĆ: Nije podlegla pritiscima. Imao sam puno primjedbi od EU, evropskih zemalja i taj zakon je izazvao veliku pažnju. Sa tim povlačenjem je Republika Srpska pokazala svoju mudrost, kao što smo pokazali mudrost sa Izbornim zakonom da se ne podijeli Republika Srpska.
NN: Zašto nije bilo mudrosti kada su usvajane izmjene Krivičnog zakona i kriminalizovana kleveta?
STEVANDIĆ: Činjenica je da mi ne možemo uvijek biti mudri.
Svesrpski sabor
Kako komentarišete Deklaraciju Svesrpskog sabora, posebno ovaj dio koji kaže da, umjesto 9. januara, 15. februar bude i Dan državnosti Republike Srpske?
STEVANDIĆ: Razumio sam da Sretenje dodajemo, a 9. januar ne oduzimamo. Dakle, imamo praznik više, a ne manje, nacionalnu i državnu identifikaciju više, a Srbija šire. Pred nama je da o tome razgovaramo i to bolje definišemo, a ne da se svađamo. Ne smijemo tom raspravom baciti sjenu na Deklaraciju koja je zaista istorijska. Apelujem da se u vezi sa ovim pitanjem ne dijelimo.
Evropska narodna partija desnog centra osvojila je najviše 189 poslaničkih mjesta na izborima za Evropski parlament, pokazuju prvi preliminarni rezultati koji su objavljeni u Briselu.
Ovi rezultati pokazuju da će EPP i Progresivna alijansa socijalista i demokrata ostati najveće grupacije u EP, ali i da su desničarske partije povećale broj mandata u EP.
EPP je povećao broj mandata sa 176 na 189, dok je Progresivna alijansa socijalista i demokrata pretrpila blagi pad i imaće 135 poslanika u novom sazivu EP, dok je u prethodnom imala 139 poslanika.
Najveće gubitke pretrpjele su grupacije Obnovimo Evropu, kojoj pripada i partija Preporod francuskog predsjednika Emanuela Makrona, kao i grupacija Zeleni-Evropski slobodarski savez.
Obnovimo Evropu će u novom sazivu EP imati 80 poslanika, dok je ranije imala 102 poslanika, a Zeleni će imati 52 poslanika, dok su ranije imali 72 poslanika.
Prvi preliminarni rezultati ukazuju da su desničarske stranke povećale broj mandata na izborima, pa će tako Identitet i demokratija, koji okuplja stranke desnice poput Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, imati 58 poslanika, dok je ranije imala 49, a Evropski konzervativci i reformisti, kojima pripadaju i Braća Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni, imaće 72 poslanika, dok su ranije imali 69.
Ljevica će u novom sazivu imati 36 poslanika, partije koje se ne dovode u vezu ni sa jednom političkom grupacijom 46, a ostali 52 poslanika.
Preliminarni rezultati objavljeni su nakon što su zatvorena birališta na izborima za Evropski parlament u svim državama članicama.