VRBAS Media

Autor: INFO

  • Krimski most postao bezvrijedan?

    Krimski most postao bezvrijedan?

    Krimski most više nema značaj sa vojnog stanovišta, prenosi izdanje “Strana.ua” izjavu portparola Mornarice Ukrajine Dmitrija Pletenčuka.

    “On se za vojnu logistiku više skoro i ne koristi. Manje od četvrtine ukupnih vojnih zaliha nosi ovaj most”, tvrdi on.

    Rusija je više puta naglašavala da je Krimski most isključivo civilni objekti.

    U noći 17. jula 2023. godine, kijevske vlasti su napale Krimski most sa dva bespilotna plovila. Istražni komitet je pokrenuo krivični postupak po članu “Teroristički akt”.

    Eksplozija je oštetila drumski deo mosta, pri čemu je povređena jedna devojčica, a njeni roditelji su poginuli. Most je potpuno obnovljen i pušten u saobraćaj na sve četiri trake 14. oktobra.

     

     

  • Diplomatski skandal: Spajić kasnio na sastanak, bugarski predsjednik napustio zgradu Vlade

    Diplomatski skandal: Spajić kasnio na sastanak, bugarski predsjednik napustio zgradu Vlade

    Premijer Crne Gore Milojko Spajić kasnio je na sastanak sa bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim, koji se nalazi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, pa je delegacija Bugarske napustila zgradu Vlade.

    Sastanak je bio planiran za 17.00 časova i bugarski predsjednik je došao na vrijeme, ali je nakon četiri minuta čekanja napustio zgradu Vlade u Podgorici.

    Iz crnogorske Vlade su naveli da je Spajić “imao veliki želju da se sastane sa bugarski predsjednikom uprkos zgusnutoj agendi, ali da je raniji sastanak sa njemačkom turističkom komnpanijom trajao tri minuta duže od planiranog”, prenosi Srna.

    Radev se danas sastao u Cetinju sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, a potom u Podgorici sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.

    Predsjednik Bugarske, koja je članica Evropske unije, došao je sinoć u Crnu Goru i prema protokolu na aerodromu ga je uz državne počasti dočekao zamjenik predsjednika Vlade Aleksa Bečić.

    Bugarski predsjednik bi večeras trebalo da prisustvuje svečanoj večeri koju njemu u čast organizuje Milatović.

  • Rusi tvrde da je Zelenski pogriješio: “Sljedeći put biće teže”

    Rusi tvrde da je Zelenski pogriješio: “Sljedeći put biće teže”

    Ako mirovni prijedlozi koje je predložila ruska strana budu odbijeni, sljedeći će biti složeniji i oštriji, izjavio je danas direktor ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin.

    “Novi uslovi pod kojima se može postići mir i potpisati neka vrsta mirovnog sporazuma postaće složeniji i teži za Ukrajinu”, rekao je Nariškin u intervjuu za agenciju TASS, prenosi b92.

    Ruski predsjedniik Vladimir Putin poručio je u petak Putin da će Rusija ući u mirovne pregovore ako Ukrajina povuče svoje trupe sa “cijele teritorije novih regiona Rusije” i odustane od namjere da udje u NATO.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da su uslovi koje je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio za prekid rata, “ultimatum” u koji se ne može vjerovati.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putinov prijedlog nije ultimatum, već “mirovna inicijativa”.

  • Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za cijelu Republiku Srpsku zbog visoke temperature vazduha, koja će do kraja sedmice dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Od sutra do subote, 22. juna, očekuje se sunčano i vruće vrijeme uz maksimalnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

    Maksimalna temperatura sutra će iznositi od 30 do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 25.

    U srijedu i četvrtak, 19. i 20. juna, temperatura će biti od 32 do 38 stepeni, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

    Petak bi, prema prognozama, trebao biti najtopliji sa temperaturom od 34 do 40 stepeni, u višim predjelima od 27, dok se u subotu očekuje temperatura od 30 do 38, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

    Blagi pad temperature očekuje se u nedjelju, 23. juna, a znatnije osvježenje u ponedjeljak, 24. juna.

  • Dodik poručio da OHR treba ukinuti

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da vlasti Srpske godinama ukazuju na to da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, te da ga treba ukinuti.

    Dodik je rekao da je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nelegalno izabran kada je riječ o relevantnim organima UN, dok je OHR narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme da bi mogao da opstane.

    Dodik je istakao da Srpska ne priznaje Šmita, niti sprovodi njegove odluke.

    – Njegove intervencije u Izborni zakon bacile su BiH decenije unazad, iako u demokratskom svijetu o tome dogovor i konsenzus treba da postignu subjekti u izbornom procesu, a ne neko sa strane koji kao Šmit nešto propisuje – rekao je Dodik.

    On je naveo da se došlo u situaciju da su izbori raspisani po Šmitovom nametnutom izbornom zakonu jer to hoće muslimani u Sarajevu.

    Dodik je ukazao da stranci kontrolišu CIK BiH kako bi konfiguracija vlasti na lokalnom nivou, a kasnije i na republičkom, zavisila od njihove volje, a ne od biračkog statusa političkih subjekata.

    To je direktno miješanje u izborni proces i to nećemo dopustiti jer radimo u skladu sa voljom naroda, a s ciljem da sačuvamo Srpsku i povećamo njenu autonomiju i da u određenom trenutku, koji će se ukazati, proglasimo njenu nezavisnost. To je naš program, kao što je njihov da po svaku cijenu drže demontiranu Srpsku, što je za nas neprijateljski čin – rekao je Dodik.

    On je istakao da su vladajuće partije u Srpskoj, uprkos svemu, prihvatile da učestvuju i na takvim izborima jer su se strani i drugi faktori dogovorili sa dijelom opozicije da ne prihvate težnje vlasti Republike Srpske u smislu da se izbori održe u skladu sa Izbornim zakonom Srpske.

    – CIK vrši izbore za članove Predsjedništva i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te utvrđuje politike za izbore na ostalim nivoima vlasti i ništa više. Republička izborna komisija treba da sprovede lokalne izbore, ali oni su to uzurpirali protivzakonito, ali to ne smeta strancima da izmišljaju i nameću rješenja koji udaljavaju BiH od sebe same. BiH danas je fluidna, neželjena i postoji tek kao neka manifestacija – rekao je Dodik.

    On je dodao da u BiH mnogo štošta na tom planu ne funkcioniše, te da su na tom planu kolovođe Šmit, bošnjačke političke elite i faktori u Ustavnom sudu BiH koji teže centralizaciji BiH na štetu Srba kojima se BiH kao takva ne može nametnuti.

    – BiH koja je predviđena Dejtonom je davno srušena i oskrnavljena, a ne multietnička kako se tvrdi sa raznih strana – rekao je Dodik.

    On je ukazao da su Srbi na ovim prostorima povezani sa Srbijom, te da pamte negativna djela prema njima koja su u proteklim ratovima činili pripadnici muslimana.

     

  • Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Šmit poručio da postoje “alati” za one koji ne žele dobro BiH

    Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu.

    Ovo je izjavio Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne prizanju za visokog predstavnika. U intervjuu za “Preporod” Šmit je, između ostalog, izjavio kako je “ponekad potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje”, te da je “ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan”.

    – Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.

    Na pitanje “šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, kao što je Milorad Dodik”, Šmit je odgovorio da i za to “postoje alati”.

    – Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – rekao je Šmit.

    Kada je riječ o pitanju “srpskog sveta”, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.

    – Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj “srpski svet”, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je okej. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari, iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednog naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. vijeku. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjećete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – istakao je Šmit.

    Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo unapređenjima koje nam je donio 21. vijek.

    – Tako mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom – istakao je Šmit.

    Osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja Svesrpskog sabora.

    – Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjeće kako je to urađeno u Srbiji, vidjećete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definisalo da li postoji država ili ne – istakao je Šmit.

    Dodao je i kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, opština i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.

    – Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama učestvovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu s ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to “nije samo posao isključivo visokog predstavnika”.

    – Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam takođe da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan – zaključio je Šmit.

  • Zukan Helez prijeti, Tužilaštvo BiH čeka prijavu

    Zukan Helez prijeti, Tužilaštvo BiH čeka prijavu

    Posljednje izjave Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koje su u Srpskoj protumačene kao prijetnje, čini se, nisu alarmirale Tužilaštvo BiH da provjeri šta je to on rekao i da li se time ogriješio o zakon.

    Helez je, naime, nedavno najavio da će bošnjačke vlasti, u svjetlu rezolucije o Srebrenici, zatražiti ukidanje Republike Srpske, tako što će ona biti podijeljena na dva kantona, a njeno ime biti izbrisano zauvijek.

    On je zaprijetio i da će Srbi “izvući deblji kraj” ako se ne povinuju njegovom planu o podjeli, i proći, kako je rekao, kao Srbi iz Republike Srpske Krajine, koji su protjerani u hrvatskoj akciji “Oluja”, kao i da bi za Srbe bila “prednost” ako bi se sami iselili iz Srpske i BiH.

    Iako je to naišlo na žestoke reakcije u Srpskoj, gdje su Helezove izjave protumačene kao prijetnje, iz Tužilaštva BiH zasad nema signala da su u vezi sa tim prstom mrdnuli.

    “Tužiteljstvo BiH nije zaprimilo prijavu ili podnesak koji se odnosi na navode koje ste iznijeli u upitu”, rekao je za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

    Helezov zamjenik Aleksandar Goganović pozvao je ministra odbrane da zajedno rade na unapređenju uslova života i rada profesionalnih pripadnika u Oružanim snagama BiH, osnovnih radnih uslova u kasarnama i uniformi, umjesto što konstantno istupa u duhu ratnohuškačke retorike i prijetnji Republici Srpskoj i srpskom narodu.

    “Fotografije kolege Heleza sa automatskom puškom u rukama potvrđuju da on ima veoma loša razmišljanja u svojoj glavi, koja nisu samo na štetu Republike Srpske, kako to Helez misli, već i cijele BiH. Poručujem mu da militarizam i prijetnje nisu nikome donijele ništa dobro, pa neće sigurno ni BiH”, istakao je Goganović za Srnu.

    On je podsjetio da od početka mandata upozorava na štetno djelovanje Heleza po sistem odbrane, ali i stabilnost u BiH.

    “BiH je u ozbiljnoj krizi kada ministar odbrane u Savjetu ministara ide tako daleko da otvoreno priziva sukobe i prijeti Srbima, koji su konstitutivan narod, isto kao i Bošnjaci i Hrvati, ‘olujama’ i protjerivanjem, pokazujući da priželjkuje BiH bez Srba”, naglasio je Goganović.

    On je rekao da je i Ambasada SAD, mada mlako, ali ipak, osudila Helezove izjave i navela da podržava BiH sastavljenu od dva entiteta i tri ravnopravna naroda.

    Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, kazao je da je ratnohuškačka retorika Heleza i ostalih bošnjačkih zvaničnika u Sarajevu okidač za niz napada na Srbe u FBiH i o tome bi međunarodna zajednice trebalo da se jasno odredi.

    “Mislim da bi, ako ima iole odgovornosti međunarodne zajednice u BiH, ali i u Briselu i Vašingtonu, trebalo da pošalju jasnu poruku da je apsolutno neprihvatljivo da ljudi na tim funkcijama prizivaju rat i udaraju u ratne bubnjeve”, rekao je Linta.

    Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije, ocijenila je da je Helezova izjava anticivilizacijska i antidemokratska, te da najbolje pokazuje da je Svesrpski sabor uznemirio one koji žele sukobe i podjele u BiH, Republici Srpskoj i na cijelom Balkanu.

    “Nedopustivo je da u 21. veku neko koristi takve formulacije kada govori o svojim komšijama. Neprimereno je, bezobzirno i bahato da neko Srbima u Srpskoj preti progonom po uzoru na tragediju koju su preživeli krajiški Srbi. Srpsku su željeli da svedu na nivo toponima, pokušali su da izbrišu njeno kršteno ime, koristili skraćenicu RS, nazivali je manjim entitetom BiH”, rekla je Đurđević Stamenkovski u Banjaluci.

  • Dodik: Bećirović ruši BiH

    Dodik: Bećirović ruši BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekoa je da bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović iznošenjem stavova koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu na najbolji način ruši BiH.

    Dodik je rekao da u Predsjedništvu BiH ne postoji usaglašen stav o tome da je Republika Srpska remetilački faktor i zajedno sa Rusijom podriva Dejtonski sporazum, kao što je to Bećirović tvrdio na samitu o Ukrajini u Švajcarskoj.

    – To nije BiH. Muslimani na taj način najbolje ruše BiH – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da Bećirović može da iznosi samo stavove koji su usaglašeni na nivou Predsjedništva BiH.

    Dodik je ukazao da je svaki put kada se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tražio podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

    Dodik je naveo da Bećirović sada pokušava da ide kod zapadnjaka od kojih traži da preduzmu mjere protiv Reopublike Srpske čim se pomene Rusija.

     

    – Na ovaj način oni najviše ruše BiH, jer su privatizovali spoljnu politiku BiH – rekao je Dodik.

    On je rekao da Bećirović sve zasniva na lažima i da, ako se posmatraju izjave ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, poglavara Islamske zajednice Husena Kavazovića, ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, onda se vidi da je ta horizontala isključivo usmjerena protiv Republike Srpske.

    – Oni koriste svaku mogućnost da pričaju o ukidanju Republike Srpske – rekao je Dodik i dodao da je na dnevnom redu samita u Švajcarskoj bila Ukrajina, a ne BiH.

    Dodik je istakao da je Narodna skupština Republike Srpske krajnje mjesto odluke za spoljna pitanja BiH.

    Dodik je rekao da američki ambasador u BiH Majkl Marfi ponovo laže i da je nanio ogromnu štetu u BiH.

    – Marfi kaže da Republika Srpska ne može da se odvoji, jer to nije predviđeno Dejtonskim sporazumom. Nije predviđeno ni da ne može. Gdje piše da ne može? – upitao je Dodik.

    Istakao da to mogu samo da urade Republika Srpska i FBiH.

    – FBiH to neće jer ih ohrabruje Marfi i neki drugi, ali da se istorijski zna da smo im nudili da se razdružimo. Inače će doći u poziciju da jednog dana odemo, pa neće dobiti ni razdruživanje – rekao je Dodik.

  • Stevandić – Glišić: Značajna ulaganja Srbije u Srpsku i FBiH

    Stevandić – Glišić: Značajna ulaganja Srbije u Srpsku i FBiH

    Srbija je uložila značajna sredstva u brojne kapitalne projekte u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a dokaz odličnih odnosa je i taj da mnogi realizovani projekti nose ime “Srbija”, istaknuto je danas u Banjaluci na sastanku predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića sa ministrom za javna ulaganja Srbije Darkom Glišićem.

    Stevandić je posebno naglasio ulaganja Srbije u oblasti zdravstva što uključuje i izgradnju potpuno novog objekta Doma zdravlja u Stanarima, koji će unaprijediti zdravstvenu uslugu za stanovnike ove opštine, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Sagovornici su naglasili da je neophodno nastaviti saradnju radi unapređenja kvaliteta života građana Srbije, Republike Srpske, što je od ključnog značaja za mir i ekonomski razvoj regiona.

    Srbija i Republika Srpska ostaju posvećene dugoročnim projektima koji će unaprediti život svojih građana kroz otvaranje radnih mesta, poboljšanje životnog standarda i podsticanje privrednog rasta.

    Na sastanku su razmotrena dosadašnja ulaganja Srbije u Republiku Srpsku i BiH, te su predstavljeni određeni projekti koji će biti realizovani u budućnosti.

    Sastanku je prisustvovao i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

  • Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske; Glišić i Vipotnik o zajedničkim projektima

    Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske; Glišić i Vipotnik o zajedničkim projektima

    Nastavlja se saradnja resornih ministarstava Srbije i Srpske. Ministar za javna ulaganja Srbije Darko Glišić svoju prvu radnu posjetu započeo u Banjaluci sa ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojanom Vipotnikom. Tema sastanka bile su mogućnosti zajedničkog apliciranja za međunarodne projekte energetske efikasnosti.

    Јedna od oblasti moguće saradnje su projekti energetske efikasnosti koje je ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju započelo sa međunarodnim partnerima u oblasti javnih ustanova.

    – Međunarodni partneri nastavljaju sa projektima energetske efikasnosti, ali se više okreću privatnim objektima, zgradama i domaćinstvima, dok u Republici Srpskoj još ima potrebe za sprovođenjem projekata u javnom sektoru – rekao jek Vipotnik.

    Dva ministarstva nastojaće da ostvare zajednički nastup prema stranim kreditorima u projektu energetske efikasnosti, kaže i ministar Darko Glišić. Ističe da bi u Srbiji finansirali objekte u oblasti visokogradnje, nauke, zdravstva, sporta i kulture.

    – Probaćemo da u narednom periodu dođemo do toga kako bi bilo najbolje da nastavimo prema stranim investitorima da dođemo do onih od koji bi mogli da preusmjerimo novac – izjavio je Glišić.

    Bilo je govora i o razmjeni iskustava projektantskih kuća iz Srpske i Srbije o mogućnostima dobijanja licenci i dozvola za rad s obje strane Drine.

    – Da razmijenimo iskustva projektanskih kuća u Srpskoij i Srbiji kako bi lakše dobile dozvole i oni u Srbiji a i u Srpskoj – dodao je Glišić.

    Dogovoreno je da se zaključci koji se utvrde sprovode na tehničkom nivou, a potom ponovo bude održan uzvratni sastanak i pregled aktivnosti.