VRBAS Media

Autor: INFO

  • MMF traži obuzdavanje rasta plata u BiH

    MMF traži obuzdavanje rasta plata u BiH

    Dana 13. 06. Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je konsultacije prema članu IV Statuta MMF-a sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) bez formalne rasprave.

    Ekonomski rast pokazao se otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini. Rast se u 2023. godini usporio i dostigao vrednost od 1,7 posto, sa nivoa od 4,2 posto, koliko je iznosio u 2022. godini, ali će se, prema projekcijama, ove godine uvećati na 2,5 posto, te će u srednjoročnom periodu ostati prigušen na nivou od približno 3 posto.

    Inflacija je, sa rekordne vrednosti od 17,4 posto, koju je dostigla u oktobru 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini je u proseku iznosila 6 posto, a u 2024. godini se očekuje njen daljnji pad na 3 posto.

    Međutim, inflacija u koju nisu uključene cene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata.

    Neizvesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i preovladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Evropi, povećanu volatilnost cena roba, te rastuće političke napetosti unutar zemlje.
    S druge strane, napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji mogao bi dati poticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim uticajem. Fiskalni bilans se pogoršao i, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini je zabeležio deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

    Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za finansiranjem su velike u oba entiteta.

    Procena Izvršnog odbora
    Ekonomija BiH pokazala se otpornom u teškom okruženju. Ekonomski rast će, prema projekcijama, ojačati počevši od ove godine, iako neće dostići nivo koji bi doveo do konvergencije s EU. Inflacija će nastaviti trend opadanja, ali se pritisci izazvani povećanjem plata zadržavaju.

    Rizici su i dalje povišeni, uključujući kako rizike od intenziviranja regionalnih sukoba i naglog usporavanja rasta u Evropi tako i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika.

    S druge strane, otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom moglo bi podupreti reformski zamah i povećati poverenje.

    U fokusu fiskalne politike trebalo bi da bude obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicionih izdvajanja koja će podstaći rast. Prema projekcijama, fiskalni bilans će u 2024. godini porasti na 2,4 posto BDP-a s vrednosti od 1,7 posto, koju je zabeležio u 2023. godini, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

    Vlasti bi trebalo da preduzme mere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, izbegavanjem diskrecionih povećanja socijalnih davanja i novih mera pomoći, te preispitivanjem ostale tekuće potrošnje. Istovremeno, treba očuvati potrošnju na javne investicije koje potiču rast.

    Potrebno je ublažiti fiskalne rizike koji proističu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cena električne energije.

    Vlasti treba da smanje potrebe za finansiranjem i pripreme planove za slučaj da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva. Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita. Oba entiteta ove se godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se verovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti treba da smanje deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, preciziraju planove zaduživanja i utvrde dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak finansijskih sredstava.

    Kako bi se ponovno izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje, potrebno je sprovesti reforme. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je izvršiti preraspodelu resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Naposletku je neophodno mobilizirati dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreznih olakšica.

    Aranžman valutnog odbora i dalje je uporište stabilnosti i potrebno ga je očuvati. Treba se snažno odupreti pritiscima na Centralnu banku (CBBiH) usmerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

    CBBiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod CBBiH. Potrebno je nastaviti s primenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na devizne depozite u devizama, te nakon prelaznog perioda preći s delimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način. Redukovanje jaza između stopa naknade CBBiH i kamatnih stopa u Evrozoni smanjilo bi podsticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala. Ako bi se povećanje naknade prenelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprineti daljem smanjenju inflacije.

    Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu. Treba osigurati da klasifikacija aktive banaka i rezervisanja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke. Vlasti treba da puste da privremene mere usmjerene na kontrolisanje povećanja kamatnih stopa na kredite ove godine isteknu prema planu. Uvođenje zaštitnih slojeva kapitala za sistemski rizik je dobrodošla mera.

    Uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, te mera usmerenih na zajmoprimce, dodatno bi unapredilo paket makroprudencijalnih instrumenata. Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za celu BiH, koji bi mogao olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u izuzetnim slučajevima, značajno bi ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Podstičemo vlasti da zatraže FSAP misiju, koja bi pomogla u proceni otpornosti sistema u okruženju rastućih rizika i proizvela mapu puta za reforme u finansijskom sektoru, uključujući one povezane s putem pristupanja EU, kažu iz MMF-a.

    Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljenik EU oblasti su koje zahtevaju hitno delovanje. Vlasti bi što je pre moguće trebalo da uvedu mehanizam određivanja cene ugljenika. Treba postepeno da ukinu subvencije za električnu energiju i uspostaviti sistem trgovanja emisijama (ETS) usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cena ugljenika, kao što su porez ili akciza kao moguće mere, budući da bi sprovođenja sistema trgovanja emisijama mogla zahtevati period od nekoliko godina.

    S ciljem pospešivanja rasta, treba ubrzati reforme usmerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

    Potrebno je unaprediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, rešiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama. Nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i sukobu interesa dobrodošli su koraci, a vlasti bi trebale krenuti s odlučnom i delotvornom provedbom novih zakona. Potičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identifikovanju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i osiguranje većih mogućnosti njenim građanima najzad će smanjiti iseljavanje stanovništva.

     

  • Zelenski “leti”?

    Zelenski “leti”?

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da se ruska vojska priprema za sve moguće scenarije razvoja situacije po pitanju rata sa Ukrajinom.

    On je dodao i da veruje da će Zapad sledeće godine smeniti ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog.

    “Naša vojska se priprema za sve moguće razvoje situacije (u Ukrajini)”, rekao je Putin na pres konferenciji u Vijetnamu, prenosi Ria novosti.

    On je kazao da veruje da će Zapad za sve nepopularne odluke okriviti Zelenskog i da će mu potom naći zamenu, što bi, prema njegovim procenama, moglo da se desi u prvoj polovini sledeće godine.

    “Na Zapadu jednostavno ne žele da ga (Zelenskog) menjaju, jer još nije vreme. Mislim da je to očigledno svakom čoveku. Sve nepopularne odluke, uključujući i snižavanje starosne granice za regrutaciju, sve. Zatim će ga smeniti i mislim da će se to desiti u prvoj polovini sledeće godine”, kazao je Putin.
    Takođe je kazao da Zapad “gura” Ukrajinu da “istisne” rusku vojsku iz oblasti Harkov i da bi to moglo skupo da košta Ukrajinu. “Znamo da uglavnom Amerikanci i Evropljani guraju Ukrajince da po svaku cenu potisnu naše jedinice na državnu granicu – opet po svaku cenu i to planiraju da predstave kao veliki uspeh 2024. godine u vezi sa predstojećim samitom NATO-a, a potom i izborima u Americi”, rekao je Putin i ocenio da bi komanda koja nije zasnovana na realnosti, mogla skupo da košta ukrajinske oružane snage.

    Prema njegovim rečima, ako je uslov Kijeva za pregovore povlačenje ruskih snaga, to se “nikada neće dogoditi”. Putin je istakao da je Rusija spremna da nastavi dijalog sa ukrajinskom stranom na bazi Istanbula i Minska.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Moskva ne isključuje mogućnost snabdevanja oružjem drugih zemalja kao odgovor na isporuke naoružanja Ukrajini.

    Takođe je rekao da Rusija zadržava pravo da isporučuje oružje Severnoj Koreji. Rusija ne isključuje isporuke oružja drugim zemljama, kao odgovor na isporuke Ukrajini, rekao je Putin dodajući “neka Zapad razmisli gde će završiti” to oružje. Ruski lider je rekao i da Moskva razmišlja o mogućim promenama svoje nuklearne doktrine.

  • Ambasadori EU: Novi paket sankcija Rusiji

    Ambasadori EU: Novi paket sankcija Rusiji

    Ambasadori zemalja Evropske unije dogovorili su se danas da uvedu 14. paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštilo je Belgijsko predsjedništvo EU na platformi X (Tviter).

    U saopštenju se navodi da je novi paket sankcija dogovoren zbog “ruske agresije protiv Ukrajine”.

    Ovaj paket, kako se navodi, predstavlja nove ciljane mjere i pojačava uticaj postojećih sankcija zatvaranjem “rupa” u zaobilaženju sankcija.

    Rojters navodi da u sankcije ulazi zabrana na transfer ruskog prirodnog tečnog gasa (LNG), prenosi Tanjug.

  • Objavljen tekst vojnog pakta Sjeverne Koreje i Rusije

    Objavljen tekst vojnog pakta Sjeverne Koreje i Rusije

    Sjeverna Koreja i Rusija su obećale međusobno pružiti neposrednu vojnu pomoć u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, prema tekstu istorijskog sporazuma koji je u četvrtak objavio Pjongjang nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Istovremeno, Japan i Južna Koreja izrazili su zabrinutost zbog tog sporazuma, Bijela kuća još nije dala svoj komentar, dok je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao kako pakt pokazuje da se autoritarne sile udružuju.

    Nekoliko sati nakon što je Putin doputovao u svoje sljedeće odredište Vijetnam, sjevernokorejski državni mediji su objavili “Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu”, koji zapravo oživljava dogovor o uzajamnoj odbrani iz šezdesetih.

    Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski vođa Kim Džong Un potpisali u srijedu, predstavlja jedan od najznačajnijih poteza Moskve u Aziji u posljednjih nekoliko godina. Putin je prošlog mjeseca posjetio Kinu nedugo nakon što je po peti put položio zakletvu za ruskog predsjednika.

    “Bude li jednoj strani prijetila oružana invazija te se bude nalazila u ratnom stanju, druga strana će odmah iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi pružila vojnu i drugu pomoć u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija i sa zakonima svake zemlje”, piše u četvrtom članu sporazuma.

    Člana 51. UN-ove Povelje garantuje pravo zemlje članice da individualno ili kolektivno postupa u samoodbrani.

    Kim je ponovio Putinovu izjavu eksplicitno povezujući njihovo jačanje veza s borbom protiv “hegemonističkih i imperijalističkih” politika zapada, a naročito Sjedinjenih Američkih Država, uključujući njihovu podršku za Ukrajinu.

    Nije jasno kako će sporazum uticati na rusku specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine, koja je započela u februaru 2022., piše “Reuters”.

    Vašington i Seul su sve više uznemireni produbljivanjem vojnih veza između Rusije i Sjeverne Koreje te su ih optužili za kršenje međunarodnog prava zbog trgovine oružjem koje Rusija koristi u Ukrajini.

    Ukrajinski zvaničnici su rekli da su pronašli olupine sjevernokorejskih projektila u svojoj zemlji.

    Rusija i Sjeverna Koreja negiraju trgovinu oružjem.

    Do sporazuma vođa dviju zemalja, koje se suočavaju sa sve većom međunarodnom izolacijom, došlo je u vrijeme kada su SAD i njegovi azijski saveznici izrazili zabrinutost glede obima u kojem bi Rusija podržavala Sjevernu Koreju, jedinu državu koja je u ovom vijeku testirala nuklearno oružje.

    Tekst sporazuma takođe kaže da nijedna strana neće potpisati ugovor s trećom zemljom koja bi ugrožavala interese druge te da neće dozvoliti da njena teritorija korist bilo koja treća zemlja kako bi narušavala sigurnost i suverenitet druge, objavila je sjevernokorejska novinska agencija “KCNA”.

    Dvije zemlje će zajednički preduzeti mjere radi “jačanja odbrambenih kapaciteta kako bi se spriječio rat i osigurao regionalan i međunarodan mir i sigurnost”, rekla je agencija “KCNA”.

    Japan je izrazio “ozbiljnu zabrinutost” zbog Putinovog obećanja da neće isključiti saradnju s Pjongjangom u području vojne tehnologije.

    Južna Koreja je kazala da joj je žao što sporazum sadržava obećanje o “vojno tehnološkoj saradnji”, koje bi kršilo rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sjevernokorejskim programima za proizvodnju oružja.

    Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je rekao da je Rusija, stalna članica Savjeta sigurnosti UN-a, dozvolila “najbesramnije poništenje” svih sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji kako bi se zaustavio njen razvoj oružja.

    U svojoj prvoj posjeti Pjongjangu od 2000. godine, Putin je zahvalio Kimu na podršci za rusku politiku, a Kim je ponovo potvrdio “bezuslovnu” i nepokolebljivu podršku za “sve politike Rusije”, uključujući Putinovu specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

    “KCNA” je u četvrtak objavio puni tekst sporazuma, koji također predviđa saradnju u područjima nuklearne energije, istraživanja svemira, prehrambene i energetske sigurnosti, prenosi “Jutarnji”.

  • Velika potrošnja vode u Banjaluci

    Velika potrošnja vode u Banjaluci

    Iz banjalučkog Vodovoda apelovali su na potrošače da vodu troše savjesno i racionalno, da budu solidarni i vodu za piće troše za osnovne životne potrebe.

    Tehnički direktor Vodovoda Željko Raljić rekao je da je zbog velikih vrućina enormna potrošnja vode, zbog čega Vodovod nije u mogućnosti da distribuiše vodu za stanovništvo u prigradskim dijelovima grada, prvenstveno u podsistem Tunjice, odnosno Kuljane, Ramiće, Dragočaj, Mišin Han, Potkozarje, Veriće i Piskavicu.

    – Bićemo prinuđeni da uvedemo određene prinudne mjere – rekao je Raljić.

    On je dodao da je u većem dijelu grada obezbijeđeno uredno snabdijevanje, ali da je problem u prigradskim naseljima, zbog nemogućnosti da distribuišu dovoljne količine vode.

    – U prigradskim naseljima je veliki broj bazena, to nam pravi veliki problem – naveo je Raljić i dodao da problem predstavlja i zalijevanje bašta.

  • Ukrajina može da gađa ruske snage bilo gdje u Rusiji

    Ukrajina može da gađa ruske snage bilo gdje u Rusiji

    Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučila Amerika da pogodi ruske snage koje napadaju ukrajinske trupe bilo gdje preko granice sa Rusijom, a ne samo na ruskoj teritoriji u blizini ukrajinske oblasti Harkov, saopštio je Pentagon.

    Prošlog mjeseca, predsjednik Džozef Bajden dao je Kijevu zeleno svjetlo da lansira oružje koje je isporučila Amerika na vojne ciljeve u Rusiji, prenosi Rojters.

    Međutim, zvaničnici su tada rekli da se Bajdenova odluka odnosi samo na mete unutar Rusije u blizini granice sa ukrajinskim regionom Harkov na istoku.

    Portparol Pentagona, general major Patrik Rajder rekao je novinarima u četvrtak da, iako nije bilo promene u politici, ukrajinska upotreba oružja protiv ruskih trupa nije ograničena samo na oblast Harkova na ruskoj strani.

    “Sposobnost da se može uzvratiti vatra je zaista ono na šta je fokusirana ova politika… pošto vidimo ruske snage kako pucaju preko granice, Ukrajina mora da ima mogućnost da uzvrati vatru na te kopnene snage, koristeći municiju koju obezbeđuju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Rajder.

    Prema njegovim riječima, u pitanju je samoodbrana i zato to Ukrajina i treba da uradi.

    Isto je rekao i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ranije ove nedjelje.

    “Ovdje se ne radi o geografiji već o zdravom razumu. Ako Rusija napada ili sprema napad sa svoje teritorije na Ukrajinu, ima smisla dozvoliti Ukrajini da uzvrati”, rekao je Salivan.

    Nakon početnih ukrajinskih uspeha u kojima je Kijev odbio napad na prestonicu i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korišćenjem doniranih zapadnih tenkova je prošle godine propala, ističe agencija.

  • Dodik: Uskoro prijedlog razgraničenja sa FBiH

    Dodik: Uskoro prijedlog razgraničenja sa FBiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će biti finalizovan prijedlog u kojem će biti predloženo političko razgraničenje sa Federacijom BiH, te da će jednog dana raspad BiH postati činjenica.

    Amerikanci bez obzira koliko bi bili zli, napravili su granicu između entiteta i postavili tu liniju da ne moramo da se svađamo oko nje – rekao je Dodik za Avaz televizuju.

    On je podsjetio da je Evropa, koja je na početku pokušavala da spase Јugoslaviju, na kraju prva podržala njen raspad.

    – Јednog dana će raspad BiH postati činjenica uz ogromne napore stranaca koji tu nešto čine. Bošnjaci su pogriješili zato što nisu kao najveći i najodgovorniji narod u BiH sa Srbima i Hrvatima vidjeli kako dalje i šta treba. Mislim da griješe ako misle da BiH može biti uspješna bez neke vrste zadovoljenja Srba i Hrvata – naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da nije ni za kakvo drugo razdruživanje, osim za mirno.

    – Politički i teritorijalno se razdružimo. Ostaće tri do pet godina monetarni i fiskalni sistem. Odvojićemo dvije službe da se stalno ne bi pričalo šta kome pripada od ovih indirektnih poreza. Ostaje konvertibilna marka i mehanizam dogovaranja između strana Republike Srpske i Federacije BiH – pojasnio je Dodik.

    On je ukazao da trenutno stanje ne vodi nigdje, jedino u eskalaciju nekih problema, poručujući da Srbi neće ratovati, ali da će se braniti, u što niko ne treba da sumnja, jer se u istoriji nisu povlačili.

  • Poslanici iz Republike Srpske nisu podržali inicijativu za smjenu Nešića

    Poslanici iz Republike Srpske nisu podržali inicijativu za smjenu Nešića

    Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali inicijativu Kluba SDA za smjenu ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića koja je upućena na usaglašavanje Kolegijumu ovog doma, jer nije dobila entitetsku većinu.

    Poslanik SNSD-a Milorad Kojić rekao je tokom rasprave da je inicijativa za smjenu Nešića politikanstvo i pokušaj bošnjačkih političara da temu staru više od 20 godina neistinama pokušavaju učiniti aktuelnom, ali da da to ne može proći.

    Kojić je naglasio da Bošnjaci uporno pokušavaju da nametnu narativ koji Srbi ne mogu i neće prihvatiti, navodeći da to neće doprinijeti stabilizaciji odnosa već samo produbiti krizu među narodima.

    Prema njegovim riječima, kada se govori o Nešićevoj odgovornosti, postoje jasni stavovi Evropske komisije koja je rekla da je ministarstvo na čijem je čelu preduzelo najviše koraka na evropskom putu BiH.

    On je dodao da bošnjačkim poslanicima odgovornost ne snosi ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković koji je privatizovao ovo ministarstvo.

    Kojić je istakao da su u inicijativi za smjenu Nešića iznesene neistine, navodeći da Bošnjaci nisu spremni da uvažavaju 3.264 srpske žrtve u srebreničkoj regiji.

    Poslanik NIP-a Mia Karamehić-Abazović rekla je da će glasati za usvajanje inicijative, jer smatra da su neke stvari pogrešne. Nakon glasanja o inicijativi za Nešićevu smjenu uslijedila je rasprava o Prijedlogu amandmana dva na Ustav BiH, čiji su predlagači poslanici iz Kluba DF-a Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

    Obrazlažući inicijativu, Dunović je rekao da se izmjena odnosi na proces i metodologiju izbora sudija Ustavnog suda BiH, odnosno omogućavanje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu da vrši selekciju, kao što je slučaj kod entitetskih ustavnih sudija.

    On je izrazio nezadovoljstvo što je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma dala negativno mišljenje za ovaj zakonski prijedlog.

  • Stevandić Vukanoviću: Nije na ponos činjenica da ste najosuđivanija osoba u BiH

    Stevandić Vukanoviću: Nije na ponos činjenica da ste najosuđivanija osoba u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić reagovao je na izjavu narodnog poslanika Nebojšu Vukanovića da je najosuđivanija osoba u BiH.

    Naime, kako može da se primijetiti u video snimku, Vukanović je naveo da se ponosi činjenicom “da je najosuđivanija osoba u BiH za iznošenje neistina”, a Stevandić mu je odgovorio da to nije na ponos.

  • Dodik se obratio na Simpozijumu u Bratislavi: BiH primjer kršenja svih postulata vladavine prava

    Dodik se obratio na Simpozijumu u Bratislavi: BiH primjer kršenja svih postulata vladavine prava

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Evropa odustala od vrijednosti za koje se načelno zalaže i da je najvidiljivije to na primjeru BiH gdje se krše svi postulati vladavine prava.

    Biranje i imenovanje visokog predstavnika jasno je definisano Dejtonskim sporazumom. Međutim, velike sile su sve to podredile svojoj moći i pogazile ono što u Dejtonu piše. Samo je američka ambasada, podržana birtanskom i njemačkom ovdje uvela jednog stranca Šmita, i rekla da je on visoki predstavnik. On danas mijenja odlukama zakone, on uvodi dopune zakona, on ugrožava funkcionisanje ukupnog pravnog i ustavnog sistema i sve ono što možemo da vidimo kao dekadenciju od ranije rečene vrijednosti Evropske unije – rekao je Dodik obrativši se učesnicima Simpozijuma “Bratislava – prestonica mira”.

    Na sve to, poručuje Dodik, Evropska unija i zapadne zemlje šute.

    – Učesnike simpozijuma “Bratislava – prestonica mira” je upoznao sa paradoksom da se zbog odluke Šmita protiv njega vodi sudski postupak. Strani intervencionizam jasno se ogleda i kroz djelovanje Ustavnog suda BiH – poručio je Dodik.