Autor: INFO

Imaju li Srbi, Bošnjaci i Hrvati pravo na neki svoj interes u BiH ili je samo važan interes SAD, a sva tri naroda treba da služe tom interesu, upitao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– “Mirno razdruživanje je prijetnja interesima SAD”, reče juče ambasador Amerike u BiH Majkl Marfi – dodaje Dodik.

Dodik je upitao imaju li pravo Srbi, Bošnjaci i Hrvati sami da se dogovore?

– Kako se dogovorimo, tako će nama biti. Ili treba da budemo pokusni kunići u nečijem eksperimentu. Јe li vam nedovoljno sve vaše bogatstvo, pa biste i ovo naše malo da uzmete – dodaje Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Navodi da je najveća zabluda bošnjačkih političara da Amerika želi da ostvari interese Bošnjaka.

– Naš narod kaže: “Tuđa ruka svrab ne češe”. Nije Austrija anektirala BiH da bi je razvila, već da bi odavde odvukla sve što se moglo odvući. Kako je bilo tada, tako je i danas, samo je drugi protagonista – ističe on.

Dodaje da Ameriku interesuju samo njeni interesi, a za Bošnjake, Srbe i Hrvate ih briga kao za lanjski snijeg.

– Kao što ih nije bila briga za Iračane, Sirijce, Libijce, Egipćane, Avganistance, u čijim zemljama su napravili haos isključivo zbog svog interesa. Amerika nikada i nikome nije davala, već je uzimala. Ne znam zašto bošnjački političari naivno vjeruju da su oni posebni i da će njima nešto dati – ističe Dodik.

Kaže da, ako je neko i imao iluzije, Marfi ih je juče raspršio.

– Bošnjaci svoj interes, kao i Srbi i Hrvati, mogu ostvariti samo međusobnim dogovorom – napominje Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i vođa Ujedinjene Srpske, dr. Nenad Stevandić komentarisao je,karakter Republike Srpske.

“Na Koridoru 92, protiv nas su bili Armija BiH, mudžahedini, HVO, Hrvatska vojska, plus NATO”, istakao je Stevandić. Dodao je da je u tim teškim trenucima srpskom narodu bilo suđeno da se suoči sa izolacijom i izazovima. “Djeca su nam umirala u bolnicama bez kiseonika, Srbija je bila pod sankcijama, izolovana, Rusija nemoćna, Kina bez uticaja, svijet monopolaran”, rekao je Stevandić, opisujući teške trenutke kroz koje je Republika Srpska prolazila.

Ipak, uprkos svemu, Stevandić je istakao da je Republika Srpska uspjela da probije ovaj okružujući pritisak i da ostvari trijumf. “To je karakter Republike Srpske. Slava herojima!”, zaključio je Stevandić na društvenoj mreži X

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra dobrim to što je i američki ambasador u BiH Majkl Marfi konačno primijetio da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, ali je istakao da juri u propast sve dok kauboj bude držao volan.

“E, i to dočekah, da se saglasim s Marfijem. `BiH se kreće u pogrešnom smjeru`, reče on. Kauboju, dok god ti budeš držao volan, nezadrživo jurimo u propast”, rekao je Dodik.

On smatra da je dobro da je to i Marfi konačno primijetio.

“Ti se opsesivno baviš sa mnom jer sam bitan i važan. Nemam vremena da se bavim tobom jer si nebitan i nevažan. Goodbye”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “X”.

Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da Željko Komšić “građanskom pričom” o Ustavnom sudu BiH i njegovim “specifičnim nadležnostima” pokušava uvesti novi način odlučivanja i rada koji bi isključivao entitetski i etnički model odlučivanja, ali i naglasio prostu većinu za odlučivanje kao dovoljnu, što je otjelovljenje koncepta rušilačke politike.

Povodom Košićevog obraćanja na sjednici Venecijanske komisije na kojoj je naveo da u BiH postoji krhka demokratija i da u takvim slučajevima Ustavni sud treba da bude krajnja sudska instanca koja, pored pravnih pitanja, treba da zaštiti i demokratiju, Karan je istakao da je u BiH neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma.

Kolumnu profesora Karana za SRNU prenosimo u cijelosti:

Komšić, nikad ostvareni ustavopisac iz paralelnog univerzuma “građanske BiH” zatražio je usvajanje “malog amandmana na draft Mišljenja Venecijanske komisije”.

Komšić, svojom “građanskom pričom” o Ustavnom sudu BiH i njegovim kako kaže “specifičnim nadležnostima” pokušava uvesti novi način odlučivanja i rada koji bi isključivao teritorijalni tj entitetski i etnički model odlučivanja, ali i koji bi naglasio prostu većinu /od ukupnog broja sudaca/ za odlučivanje kao dovoljnu.

Ova opasna teza, iako je on predstavio kao demokratsku, zapravo je otjelovljenje koncepta politike dominacije, destabilizacije, opasne politike prevlasti i rušilačke politike.

Politika dominacije mora znati da je konstitutivnost ključni, esencijalni, generički, konstitucionalni element kao krovno, opšte i najveće načelo i ideja jedine moguće poveznice tri naroda (nosioca suvereniteta), teritorijalno određeni u dva entiteta.

U BiH je neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma, okvir mogućeg – suprotan principu dominacije kao okvira nemogućeg.

Dakle, struktura državne vlasti je jedino moguća kroz principe političkog kompromisa postignutog mirovnim sporazumom, uspostavljanje mehanizma ravnoteže, kao i sprečavanja prevlasti bilo kojeg naroda u procesu donošenja odluka.

Komšićevo “malo” razmišljanje ima za cilj da visoko autonomna federalna jedinica nestane, kao i mehanizmi zaštite Srpske i srpskog naroda, a BiH da se pretvori u građansku, unitarnu i folklorno multikulturalnu državu, bez konstitutivnosti i federalnog etno-teritorijalnog predstavljanja.

Dugoročno, Republika Srpska ne bi bila više nadležna za izbor sudija Ustavnog suda nego bi cijela BiH bila izborna jedinica, i bio bi to korak ka vraćanju na unitarnu većinsko bošnjačku državu `jedan čovjek jedan glas`.

Podsjediću da je Venecijanska komisija pravilno konstatovala sledeće: “Podjela pozicija u državnim organima među konsitutivnim narodima bila je centralni element Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je omogućio postizanje mira u BiH. U takvom kontekstu bilo bi teško uskratiti legitimitet normama koje bi, s gledišta nediskriminacije, mogle biti problematične, mada i neophodne za postizanje mira i stabilnosti, te sprečavanje daljeg gubitka ljudskih života”.

Dakle, ovaj “mali amandman” je veliki i direktni udar na sam Dejtonski sporazum, jer je njegov sadržaj suprotan samom biću multietnički pluralnog društva, ali je i njegova primjena neodrživa, opasna, politički, sociološki i ukupno društveno nemoguća, društveno neprihvatljiva i neprovodiva.

Dejtonskim mirovnim sporazumom konstituisana je BiH koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata, dok se prava svih ostalih moraju uvažiti i poštovati, pri čemu se prava jednog od tri konstitutivna naroda ne smiju nikako narušavati u sistemu predstavljanja u institucijama.

Bilo kakva odluka ili promjena koja bi narušila ravnotežu između tri naroda bi bila opasna po samu BiH, jer BiH nije zrela za raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je postignut dugotrajnim i upornim pregovaranjem. Nema idealno najboljeg oblika unutrašnje državne organizacije, državnog uređenja BiH, ali postoji realna društvena podloga opredmećena u dejtonskom Ustavu koja omogućava da nijedan konstitutivni narod ne živi potlačeno, ujedno štiteći ljudska prava svakog pojedinca.

Konsocijacijska demokratija, uravnoteženost, paritet i konsenzus, sa odsustvom bilo kakve premoći ili dominacije saveznog, zajedničkog nivoa federalnim jedinicama (entitetima) ili suprotno, primjenom ustavne podjele nadležnosti jeste jedini održiv i provodiv koncept funkcionisanja u BiH, za razliku od rušilačkih ideja i negacije dejtonskog balansa koju Komšić predlaže.

Mirno razdruživanje je prijetnja interesima SAD, istakao je ambasador SAD u BiH Majkl Marfi.

Plan gospodina Dodika za mirno razdruživanje Republike Srpske od BiH opasna je fantazija, nezakonita je i predstavlja prijetnju suštinskim interesima SAD u BiH. Ona je prijetnja mirnoj, prosperitetnoj i demokratskoj budućnosti unutar evro-atlantskih institucija koju ljudi u BiH žele i zaslužuju. Nažalost, međutim, toksična politika podjela ne odražava se samo na Republiku Srpsku. Sve gori ciklus etnonacionalističkih prepucavanja ima očigledan i negativan uticaj na život svih građana u BiH. Podaci OEBS pokazuju da se širom BiH povećava broj incidenata motivisanih predrasudama, mržnjom i govorom mržnje – rekao je Marfi u svom obraćanju BiH dijaspori iz SAD na petnaestoj godišnjoj skupštini BHAAAS u BiH.

Marfi je ocijenio da se BiH trenutno suočava sa najgorom političkom klimom od devedesetih godina prošlog vijeka.