Autor: INFO

Vijeće naroda Republike Srpske na današnjoj sjednici nije postiglo saglasnost o mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji je zbog imenovanja Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS-a ispred reda Bošnjaka, pokrenuo Klub bošnjačkog naroda.

Ali, ono što je u ovoj priči zanimljivo, jeste da saglasnost nije postignuta isključivo zato što su delegati Kluba reda ostalih naroda u Vijeću naroda RS, glasali za Čavkino imenovanje u Upravni odbor javnog servisa, dok su protiv bili Klubovi srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Ovakav epilog, Alija Tabaković iz Kluba Bošnjaka, naziva presedanom.

“Desio se presedan da odluku o imenovanju nisu podržali klubovi tri konstitutivna naroda, odnosno Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a da je samo za bio Klub ostalih. Nažalost zbog toga se to nije moglo zaustaviti i sad ide na dalju proceduru, odnosno na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. A nakon toga vjerovatno i na Ustavni sud RS”, pojasnio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

Zahvalio je kolegama iz Kluba Srba i Hrvata koji su podržali inicijativu bošnjačkog Kluba da se ispita na koji način je Dragana Čavka postala Bošnjakinja, kada se nedavno izjašnjavala kao Srpkinja.

“Ja čestitam kolegama, posebno razumnim kolegama iz Kluba Srba, koji su razumjeli o čemu se ovdje radi. Niko ovdje nema ništa lično protiv Dragane Čavke, ali imamo protiv zloupotrebe nacionalnosti na način kako to radi gospođa Čavka”, poručio je Tabaković.

Podsjećamo, Dragana Čavka je ranije danas za “Nezavisne novine” kazala da u imenovanju u UO RTRS-a ne vidi ništa sporno i da se izjasnila kao Bošnjakinja u skladu sa Ustavom i Zakonom, te da je to njeno neotuđivo i zagarantovano pravo i osjećanje.

Iako je priča o eventualnoj reformi OHR-a tek počela, Bošnjaci u prvim izjavama grčevito brane njihovu poziciju, dok s druge strane u Republici Srpskoj tvrde da je OHR remetilački faktor i da bi svima bilo bolje da ode iz Bosne i Hercegovine.

Naime, u Sarajevu je juče počelo dvodnevno zasjedanje Savjeta za provođenje mira (PIC), a spekuliše se da bi na dnevnom redu moglo biti i pitanje budućnosti OHR-a. Zvanično, najavljeno je da će na sjednici PIC-a biti riječi o “trenutnoj situaciji u BiH”, ipak, već danima, u javnosti se navodi da su evropske zemlje već počele da razgovaraju na temu reforme OHR-a.

Navodno, na stolu su tri opcije, i to zatvaranje, izmještanje ili smanjenje ovlaštenja, a sa konačnim prijedlogom trebalo bi da izađe Francuska, s tim da se osim Bošnjaka i Amerika protivi bilo kakvom redefinisanju Kancelarije OHR-a.

Očekivano, Bošnjaci u svemu ovome vide i uticaj Rusije, pokušavajući da na taj način “preplaše” Evropu, koja je, kako se ranije moglo čuti, shvatila da sa OHR-om BiH ne može ići naprijed.

U prilog tome govore i nezvanične informacije da Delegacija EU u BiH i nije u najboljim odnosima sa Kancelarijom OHR-a.

“Obavio sam veliki broj razgovora sa ministrima vanjskih poslova Evropske unije prije svega i upozorio da se niko ne igra tim procesom, jer smanjenje ovlasti OHR-a je nešto što, siguran sam, svoju kreaciju ima u nekim moskovskim kancelarijama. Svim silama treba zaštititi OHR, visokog predstavnika i bonske ovlasti, koje se koriste da se procesi deblokiraju i smetaju onima koji imaju secesionističke ili neke druge planove”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Konakoviću je podrška stigla i od Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a i premijera FBiH, koji je takođe rekao da slabljenje OHR-a zagovara Rusija te da je to “dovoljno jak alarm i dokaz da se u takvu avanturu ne treba upuštati”.

“Nažalost, pojedine članice EU, uključujući neke od oslonaca ove organizacije, pokazuju neodlučnost. Pojedine, navodno, pokazuju i spremnost da same iniciraju određeno ograničenje Dejtonom zagarantovanih i Bonskom konferencijom PIC-a potvrđenih ovlaštenja. Jedan takav sastanak je, prema mojim informacijama, održan u Briselu, ali u startu nije polučio željeni rezultat”, rekao je Nikšić.

Upravo na tom sastanku u Briselu navodno je tema bila OHR i bonska ovlaštenja, koja sve više predstavljaju prepreku dogovoru u Bosni i Hercegovini. Posljednje korištenje bonskih ovlaštenja i nametanje izmjena Izbornog zakona od strane OHR-a u BiH je prouzrokovalo političku krizu čiji se kraj ne nazire.

Za razliku od Bošnjaka koji brane poziciju OHR-a, u Republici Srpskoj kažu da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, i da ga zbog toga treba ukinuti.

“OHR je narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme, da bi mogao da opstane”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da su intervencije OHR-a u Izborni zakon BiH bacile deceniju unazad.

I Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je realno očekivati smanjenje ovlaštenja OHR-a u BiH te da velika zasluga za to pripada institucijama Republike Srpske.

“Republika Srpska je o tome upoznala kompletnu svjetsku i političku javnost, bez obzira na to što nisu pokazivali simpatije prema nama, jer postoji stereotip okrivljivanja Srba za sve. Do svijesti svih njih je doprla argumentacija iz Republike Srpske”, rekao je Stevandić, a prenijela agencija Srna.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, uspio je napokon dogovoriti sastanak koalicije na nivou BiH, koju čine stranka kojom on rukovodi, te SNSD i trojka, a oni će se sastati 2. jula u Mostaru.

Pred ovom koalicijom je niz zadataka, pa tako je potrebno, između ostalog, usvojiti zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH itd.

Čović je ranije pozvao partnere u vlasti na nivou BiH da se usmjere ka budućnosti i pokušaju “prekinuti priču o prošlosti koja se ne može promijeniti”, te najavio da će pokušati organizovati sastanak svih stranaka koje učestvuju u vlasti.

Smjena ministara u Savjetu ministara BiH rjeđa je pojava od snijega u maju. Tako će, gotovo sigurno, završiti i današnja inicijativa SDA za smjenu ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Poslanici SDA, koja je sada opozicija, smatraju da je Nešić u televizijskim nastupima „grubo uvrijedio žrtve genocida u Srebrenici“, te da je potencijalno počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH.

Čak i da se desi da na današnjoj sjednici Predstaničkog doma BiH bude dostignuta prosta i entitetska većina za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, to suštinski ništa ne znači. Jer smjenu ministra treba da izglasa i Dom naroda BiH, što je u sadašnjem odnosu snaga nemoguće, jer tamo koalicioni partner DNS i Nešića – SNSD ima većinu u Klubu Srba. A, pitanje je i kako bi se postavili i u Klubu Hrvata.

Takođe, na ruku Nešića ide i ostorija (pokušaj) smjena ministara na nivou BiH. Čak i kada su postojali čvrsti razlozi i dokazi za smjenu, one su bile nemoguća misija.

Košarac i Helez
Primjera radi, pred kraj prošle godine zvanično su u PS BiH zatražene smjene dvojice ministara – ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Košarčevu „glavu“ tražilo je 11 poslanika, oni su se pozvali na saslušanje bivše supruge ministra Košarca, Sanje Stanković, koja je govorila o nasilju koje je, kako je navela, trpila od bivšeg supruga.

Međutim, na sjednici Predstavničkog doma 12. decembra nije bilo većine za smjenu.

Na istoj toj sjednici trebalo je da se glasa i o smjeni Heleza zbog zapaljivih izjava o navodnim paravojnim, ruskim kampovima u Republici Srpskoj. Međutim, poslanici SNSD, DEMOS i US povukli su zahtjev za smjenu. Kako se šuškalo, dogovor je bio da ministri ostanu ministru „u paketu“.

Slučaj Lučić
U skorije vrijeme, najbliže smjeni bio je tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Nakon što je DNS napustio vlast, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegelrtija smijenio je Lučića u martu 2021. Predstavnički dom BiH je sa 21 glasova “za” i 13 “suzdržanih” smijenio Lučića. A, onda je sve stalo u Domu naroda BiH, iako je postojala većina za njegovu smjenu.

SDA je tada izašla s ucjenom prema SNSD – zaprijetili su da neće glasati da Igor Radojičić naslijedi Lučića, nakon čega je SNSD ipak odustao od smjene Lučića, po principu bolje i Lučić nego prazna fotelja.

Miloš Lučić

Na istoj sjednici Doma naroda BiH 8. aprila 2021. nije prihvaćen ni zahtjev delegata Kluba Srba Mladena Bosića da se glasa o odluci o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilinih poslova BiH Siniše Ilića, koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine donio 11. januara. Ilićev grijeh je bio to što je vlasnik privrednih subjekata kod kojih su inspektori Republičke uprave za igre na sreću otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću. Ali, za poslanike vlasti to nije bio razlog za smjenu.

Siniša Ilić
Vratimo se Lučiću. Njegov ostanak na funkciji samo je produžio agoniju, jer je uslijedila istraga i hapšenje zbog zloupotrebe službenog položaja. Na kraju je u decembru 2022. sam podnio ostavku Tegeltiji, iako se DNS vratio u vlast mjesec dana ranije, prema dogovoru Nenada Nešića i Milorada Dodika. Lučiću se još sudi pred Sudom BiH.

Sifet Podžić
Tegeltija je u oktobru 2021. pokrenuo i smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića nakon što je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja jer je samovoljno „odgodio“ vojnu vježbu OS BiH i Vojske Srbije.

Međutim, za smjenu nije bilo većine ni u Predstavničkom domu BiH.

Grubeša i istražna komisija
Dalje, Predstavnički dom BiH u februaru 2021. odbio je inicijativu parlamenatarac za smjenu minisa pravde BiH Josipa Grubeše.

Josip Grubeša
Njegov odlazak tražila je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH jer je Grubeša bio jedini pozvani koji nije dopao da svjedoči pred komisijom.

Smjena Šarovića i ostalih
Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja smjene desio se 2013. godine. Tada su bez funkcija ostali kadrovi SDS – ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Radmila Mitrović. Razlog – Milorad Dodik je odlučio da raskine koaliciju sa SDS i da izbaci njihove kadrove iz vlasti na nivou BiH. A, ostatak koalicije mu nije pravio probleme.

Kadrovi SDS tvrdili su da je njihova smjena bila nezakonita, podnijeli su apelaciju i Ustavnom sudu BiH, koju je on u decembru iste godine odbacio kao nedopuštenu.

Smjena Savjeta ministara
Osim pojedinačnih, bilo je u istoriji i zahtjeva za smjenu kompletnog Savjeta ministara. Jedna od njih bila je 11. januara 2021. na zahtjev poslanika Naše stranke, Socijaldemokratske partije i Nezavisnog bloka, ali nije bilo većine u Predstavničkom domu.

Zanimljivo, tada je SDA žestoko kritikovala rad predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, ali ipak nisu glasali za smjenu, što je posebno zasmetalo DNS, koji je tada bio opozicija.

– Podrška SDA Savjetu ministara koje vodi Zoran Tegeltija, uz istovremenu ocjenu da je to najgori Savjet ministara od Dejtona, govori da SDA brižnije čuva SNSD od propasti – saopšteno je u to vrijeme iz DNS.

I SNSD je svojevremeno inicirao mjenu Savjeta ministara, i to u aprilu 2017. kada su mu bili opozicija, odnosno kada su SDS i PDP činile vlast na nivou BiH. Ideja nije prošla, iako se tada i SDS složio da je Savjet ministara BiH povukao neprihvatljiv potez – na telefonskoj „tajnoj“ sjednici utvrdili su nekoliko zakona spornih za RS.