VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako je evropsko “smeće” za Dodika postalo mjerilo dobrog standarda u Srpskoj

    Kako je evropsko “smeće” za Dodika postalo mjerilo dobrog standarda u Srpskoj

    Može li se životni standard građana mjeriti brojem vozila regiostrovanih u Srpskoj, mobilnim telefonima ili pak “punim” kafićima, kako to često ističe lider SNSD i predsjednik Republike, Milorad Dodik i da li su oni koji nemaju novca i žive na ivici siromaštva sami krivi za to jer “ne žele da rade”.

    Ova, ali i brojna druga pitanja, ponovo su tema rasprave u javnosti, a pokrenuo ih je upravo Dodik koji je u nedjelju na godišnjici obilježavanja proboja koridora kroz Posavinu, izjavio kako narod u Srpskoj živi dobro, a oni koji ne žive dobro, sami su krivi za to jer ne žele da rade.

    – Previše pričamo o tome kako samo nešto nije uredu, kako nije dobro. Prosječna kuća u Srpskoj, odnosno svaki član porodice ima mobilni telefon, pa i ono nerođeno dijete. Je li tako? Čak i oni koji primaju socijalnu pomoć – rekao je Dodik.

    On se potom osvrnuo i na građane koji voze automobile, što je u više navrata do sada isticao kao primjer dobrog standarda.

    – Da ne pričam koliko ima automobila. U banjalučkoj regiji je 1990. godine bilo registrovano 19.174 motorna vozila (automobili, traktori, kamioni, autobusi), a danas 234.000 vozila. I onda kaže bijeda. Ko hoće da radi nije bijeda. Ali ovdje se naučilo da se ne radi. Međutim, ko ne zasuče rukave i ne radi nema ničega – bio je kategoričan Dodik.

    Predsjedniku SNSD ovo nije prvi put da životni standard građana mjeri sa brojem vozila koja se sreću na cestama Srpske, pa je tako nedavno izjavio kako ispred svake kuće imaju po 2 automobila i kako se u Banjaluku ulazi po pola sata zbog gužve u saobraćaju.

    Život na rate
    Srpskainfo je pitala šta je mjerilo kvaliteta života građana, da li automobil i mobilni telefon, koji posjeduju, ili visina njihovih primanja, kupovna moć, zaduženost i slično.

    Prema podacima Saveza Sindikata Republike Srpske – Sindikalna potrošačka korpa za april ove godine iznosi 2.613,11 KM i prosječna plata je pokriva sa 53,58 odsto.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju iznosila je 1.403 KM.

    S druge strane zaduženost građana u komercijalnim bankama i mikrokreditnim organizacijama premašuje 12 milijardi maraka.

    Prema podacima Centralne banke BiH za august 2023. godine, ukupni krediti stanovništva kod komercijalnih banaka iznosili su 11,54 milijarde KM.

    Ako se uzme posljednji raspoloživi podatak o broju stanovnika na kraju 2022. godine, zaduženost po stanovniku kod banaka u BiH na kraju augusta 2023. godine iznosila je 3.354 KM.

    Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu 11,54 milijarde KM, nenamjenski krediti učestvuju sa 8,44 milijarde KM ili 73,2% dok preostalih 3,10 milijardi KM ili 26,8% čine stambeni krediti, krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, krediti po kreditnim karticama.

    Iz tog proizilazi da građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

    Na taj način, društvo i svaki pojedinac tone dublje u otplaćivanje dugova, a ne u investicije koje bi im donijele nove izvore prihoda.

    Ekonomisti upozoravaju da ovi podaci potvrđuju ono što je već poznato, a to je da većina građana živi “na kredit” pa tako vozila kupuju na kredit, pa čak ne mogu da odu ni na more, ako “nije na rate”.

    Ističu da telekom operateri u BiH svojim pretplatnicima nude mobilne telefone koji se mogu dobiti i za 1 KM, što ih čini lako dostupnim svakom građaninu, bez obzira na životni standard.

    Ono što EU ne želi, mi uvozimo
    Ekonomista Milenko Stanić ističe za Srpskainfo da to što neko ima automobil ili mobilni telefon nikako ne može da znači da živi dobrim i kvalitetnim životom.

    On dodaje da ne treba gledati koliko vozila ima već koja je njihova prosječna starost.

    Ako je suditi po podacima BIHAMK, na cestama u BiH prisutno je gotovo 1.185.000 vozila, a više od 41 odsto registrovanih starije je od 22 godine, dok je više od 60 odsto voznog parka starije od 13 godina.

    Drugim riječima, kaže Stanić vozimo “krševe” koji koštaju 2.000 do 3.000 KM.

    On podsjeća da većinu vozila uvozimo iz Evrope koja daje ogromne stimulanse da se riješi “tog krša”, odnosno da se ta vozila izvezu iz država članica EU.

    – A nama to dođe kao mjera nekog životnog standarda. Međutim, po broju prekršaja i udesa vidimo da nam se to sada vraća kao bumerang i da je to loša struktura – istiće Stanić.

    To je, kaže on, jedan aspekt, a druga činjenica je da često ne vodimo računa da je veliki broj našeg stanovništva iselio u inostranstvo.

    – Isto tako imamo dosta porodica u kojima žive samo muž i žena i imaju dvije plate, pa se stvara privid dobrog životnog standarda – pojašnjava Stanić.

    On kaže da su porodice nekada imale po 4-5 članova, a danas po dva. Više članova znači i da se mnogo više novca troši.

    Stanić se osvrnuo na podatke Evrostata koji pokazuju da je BiH sa Albanijom na dnu evropskog prosjeka kada je u pitanju bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika.

    – BDP BiH i Albanije po stanovniku, izražen standardom kupovne moći, iznosi 35 do 40 odsto prosjeka ЕU.

    – Mada i taj pokazatelj treba postaviti sa rezervom jer ako naše stanovništvo odlazi u inostranstvo, ako imamo dosta mladih neoženjenih/neudatih, onda se taj dio BDP, koji se stvara, dijeli na sve manji broj stanovnika. Stiče se privid da mi u suštini bolje živimo sa manje stanovnika, što nije tačno – kaže Stanić.

    Iz kredita u kredit
    Sa Stanićem se slaže i Murisa Marić iz Pokreta potrošača “Don”, koja navodi da je više nego apsurdno da se u 21 vijeku govori kako neko dobro živi ako ima automobil ili telefon.

    Ona ističe da su vozila postala prijeka potreba, a ne neki hir, te da to što neko popije kafu ne znači da dobro živi.

    – Građani sve više odseljavaju tražeći mjesto gdje će moći više zaraditi i gdje će im standard biti znatno veći. Vozimo prestara auta kojima je istekao rok na Zapadu, a s druge strane više ne možemo da odemo na godišnji odmor, đačku ekskuruziju ili opremimo djece u školu, a da ne posegnemo za bilo kojom vrstom kredita. To je ustvari pokazatelj našeg standarda – kategorična je Marićeva.

    Ona ističe da se građani vrte u tom nekom začaranom krugu dužničkog ropstva tako što ulaze iz jednog kredita u drugi, prave reprograme i slično.

    Marićeva kaže da jedan dio populacije u Srpskoj sigurno živi dobro, dok velika većina nema novca.

     

  • Vučić: Očekujem eskalaciju situacije u Evropi i svetu

    Vučić: Očekujem eskalaciju situacije u Evropi i svetu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se obraća javnosti, poručio je da očekuje eskalaciju situacije u Evropi i svijetu.

    Naveo je da “živimo u vreme najveće geopolitičke krize posle Drugog svetskog rata”.

    “Očekujem eskalaciju situacije u narednim mesecima i da se suočimo sa veoma teškim posledicama, govorim o Evropi i svetu. Moramo da budemo čvrsto opredeljeni da svoj posao uradimo na najbolji mogući način, da sačuvamo mir, da obezbedimo ekonomski rast”, poručio je Vučić tokom obraćanja javnosti iz zgrade Generalnog sekretarijata predsjednika Republike, prenosi RTS.

    “Poštovani građani Srbije, poštovani novinari, 29. aprila sam se poslednji put na ovakav način obratio i danas želim u uvodu svog obraćanja da zamolim građane naše zemlje, jer isključivo ću govoriti o Srbiji, ne pominjući političke partije, njihove interese ili bilo šta slično. Govoriću o problemima sa kojima se suočavamo”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

    Rekao je da bi volio da svi saslušaju to i sagledaju šta će reći kako bi se po mnogim pitanjima otvorila široka rasprava i dijalog.

    “Da zajedno odgovorimo onim izazovima koje su pred nama i da dođemo do rezultata koje svi želimo. Živimo u vreme najveće geopolitičke krize posle Drugog svetskog rata i ja želim zarad istorije da vam kažem, pošto naravno imam i određenih saznanja više nego obični građani, a neretko se puzdam i u ono što osetim kroz razgovore sa najvećim svetskim liderima – i očekujem eskalaciju situacije u narednim mesecima i očekujem da se suočimo sa veoma teškim posledicama, govorimo o Evropi i svetu”, rekao je Vučić.

    Naglasio je da “mi moramo da budemo čvrsto opredeljeni da svoje zadatke i ono što je naš posao izguramo do kraja.

    “Da uradimo na najbolji mogući način, da sačuvamo mir u našoj zemlji, ali i da obezbedimo ekonomski rast, da obezbedimo svakako bolji život građana Srbije”, naveo je Vučić.

  • Oporavak Njemačke zaustavlja sunovrat izvoza

    Oporavak Njemačke zaustavlja sunovrat izvoza

    Vijest da se njemačka ekonomija konačno otrgla kandžama krize i kreće uzlaznom putanjom probudila je optimizam domaćih privrednika, koji već neko vrijeme, zbog pada potražnje i izvoza, otežano posluju.

    U prvom tromjesečju ove godine izvoz iz Republike Srpske na inostrano tržište otanjio je za 12,8 odsto u odnosu na isti period lani, što je u najvećoj mjeri posljedica problema s kojima se suočavala najsnažnija evropska privreda.

    Prema najnovijoj prognozi njemačkog instituta za ekonomska pitanja IFO ekonomija te zemlje u ovoj će godini porasti za 0,4 odsto, umjesto ranije predviđenih 0,2 odsto. Za 2025. institut je zadržao prognozu rasta od 1,5 odsto. Navedeno je da njemačka ekonomija polako izlazi iz krize i da bi druga polovina ove godine trebalo da bude znatno bolja od prve, za kada se predviđa i pad stope inflacije na 2,2 odsto, nakon što je u istom periodu lani iznosila 5,9. Nijemci očekuju da će u ostatku godine ojačati kupovna moć domaćinstava te da bi makroekonomski oporavak trebalo da bude ubrzan kako se potrošnja bude normalizovala.

    U istom periodu IFO očekuje i oporavak globalne robne razmjene i industrijske proizvodnje, čemu će doprinijeti postepeno povećanje investicija, potpomognuto ublažavanjem monetarne politike.

    Istovremeno do kraja godine predviđaju još dva smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić kaže za “Glas” da ovakve prognoze ulijevaju nadu, navodeći da će privredni oporavak Njemačke zasigurno uticati pozitivno i na ekonomiju Srpske.

    – Moramo biti svjesni da sva ekonomska dešavanja imaju odgođeni efekat, tako da ne možemo očekivati neke značajnije efekte u narednih šest do osam mjeseci – rekao je Škrebić koji je i direktor Hemijske industrije “Destilacija” iz Teslića.

    Ono što ga plaši su zahtjevi ino-kupaca prema velikim izvoznicima iz Srpske koji traže snižavanje cijena i to između pet i 30 odsto.

    – Istovremeno naši troškovi su ostali na istom nivou, pa čak i višem. Bruto plate su znatno porasle, tako da se vrlo lako može desiti da budemo nekonkurentni na njemačkom tržištu, koje su preplavili proizvodi iz Afrike, Kine pa i Ukrajine. To može biti otežavajuća okolnost u procesu oporavka – rekao je Škrebić.

    I ekonomista Marko Đogo ističe da su kretanja u njemačkoj privredi veoma značajna za ekonomiju BiH i Srpske, jer umnogome zavisimo od njih.

    – Jako je dobro za BiH i Srpsku da Njemačka ima dobre prognoze. S tim da se izvoz koji je pao za 12 odsto u prerađivačkom sektoru ne može lako oporaviti bez bržeg rasta njemačke ekonomije, koji je za sada blag. Sa tih 0,4 odsto možemo očekivati da se zaustavi dodatni pad potražnje, ali to nije dovoljno da bismo mogli osjetiti poboljšanje – ocijenio je Đogo.

    Za oporavak izvoza Đogo kaže da ekonomiji BiH treba Njemačka sa privredom koja raste po godišnjoj stopi od najmanje 1,5 odsto, koliko je i imala prethodnih desetak godina.

    – Tek pri toj stopi mi se možemo nadati rastu industrijske proizvodnje i izvoza iz RS i BiH. Najava je da treba da preživimo ovu godinu i da će biti bolje u 2025. godini – kazao je Đogo.

    Inflacija

    Marko Đogo kaže da niz faktora na globalnom nivou ukazuje na to da se inflaciji konačno nazire kraj.

    – Ukoliko ne bude novih šokova možemo reći da je inflacija stavljena pod kontrolu. Tvrdoglava je i nikako da se spusti ispod željenih dva odsto, ali objektivno gledano za većinu građana ne igra ulogu da li je dva ili tri odsto. To je značajno za monetarne vlasti, da li su ispunili zacrtani cilj ili ne – pojasnio je Đogo.

  • Kovačević: Politička odluka Suda BiH, svima je jasno kako se glasa

    Kovačević: Politička odluka Suda BiH, svima je jasno kako se glasa

    Svakom čovjeku koji ima pravo da glasa jasno je na koji način je moguće glasati i da se mora glasali u kvadratić pored imena stranke, a ne na način da vi prekrižite ime stranke, izjavio je delegat u Kluba Srba (SNSD) u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, komentarišući odluku Suda BiH koji je odbio žalbu SNSD-a i priznao glasački listić PDP-a.

    Kovačević je istakao da su “ovdje našli jedan glasački listić, potpuno je jasno, nevažeći”.

    Kada prekrižite ime stranke, to nikako ne može da znači da sve vi glasali za tu stranku, to može samo da znači da ste tu stranku prekrižili i da vam je sve na svijetu prihvatljivo osim te stranke. Imali smo jedan proces u kojem su oni uvažili žalbu SNSD-a i rekli da je sve ono što smo mi tvrdili u žalbi jasno i da ne može da se dovodi u pitanje. Međutim, sada su su odlučili potpuno drugačije – rekao ej Kovačević.

    Play Video

    Kovačević je ocijenio da je “jasno da se radi o političkoj odluci koja nema apsolutno nikakve veze sa pravom i pravdom iz razloga što imamo jedan sud koji, po istom pitanju, bez ikakvih dokaza, bez ikakvih novih materijala donosi u dva slučaja, dvije razločite odluke”.

    – Јasno je da se radi o političkom projektu, rušenju narodne volje, srpskog naroda u BiH, i svih građana Srpske. Potpuno su jasne činjenice da je SNSD ubjedljivi pobjednik opštih izbora, ali smo mi vidjeli, od dana izbora, počeli sa projektom rušenja narodne volje, jer smo odmah u izbornoj noći imali činjenicu da su evidentni izborni gubitnici proglašavali pobjedu i to slavili sa dječijim šampanjcem. Da su u tom CIK-u, koji je pod direktnom političkom kontrolom, donosili sramne odluke o ponovnom brojanju glasova za predsjednika Republike, da su iscrpili sve mogućnosti, da su imali još neku mogućnost, poništili bi rezultate i evidentne izborne gubitnike proglasili za pobjednike – poručio je Kovačević.

    Kovačević smatra da se sve ovo dešava jer “Majkl Marfi ne može da prihvati ništa sem onoga što on potencira”.

    – U međuvremenu se desila ta eskalacija Kristijana Šmita sa Miloradom Dodikom i rukovodstvom Srpske i Majkla Marfija koji ne može da prihvati ništa sem onog što on potencira i forsira u BiH, a to je da u BiH nema mjesta za Srbe i Hrvate. Zato je došlo do promjene odluke Suda koji je jeftino sredstvo za borbu protiv Republike Srpske – naglasio je Kovačević.

    Podsjetimo, Sud BiH odbio je žalbu SNSD na odluku CIK-a koji je krajem maja ponovo priznala listić PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

  • Žrijeb odlučuje o petom delegatu između SNSD-a i PDP-a

    Žrijeb odlučuje o petom delegatu između SNSD-a i PDP-a

    Žrijeb će odlučiti da li će mjesto petog delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda PS BiH pripasti SNSD-u ili PDP-u.

    Ova informacija upravo je potvrđena iz ove institucije, iz koje su naveli da su danas dobili odluku Apelacionog vijeća Suda BiH, kojom se odbija žalba SNSD-a.

    “Danas smo dobili rješenje Suda BiH kojim se odbija žalba SNSD-a, odnosno potvrđuje odluka Centralne izborne komisije BiH o potvrđivanju rezultata posrednih izbora za Doma naroda PS BiH iz Republike Srpske”, rekla je za “Nezavisne novine” Maksida Pirić, portparol CIK-a BiH.

    Prema njenim riječima, slijedi žrijebanje.

    “S obzirom da su rezultati utvrđeni onakvi kakvi jesu, vjerovatno će CIK BiH u narednim danima odlučiti da provede žrijebanje”, navela je Pirićeva.

    Upitana da pojasni dalje procedure, te šta može uslijediti, nije mogla da kaže.

    “O tome ne možemo sada govoriti, ići će se korak po korak. Javnost će biti informisana sa svakom odlukom CIK-a BiH”, dodala je ona.

  • Evo zbog čega je pola Balkana u petak ostalo bez struje

    Evo zbog čega je pola Balkana u petak ostalo bez struje

    Prema prvim preliminarnim analizama i informacijama koje su prezentovane na telekonferenciji održanoj 21. juna u 16.30 časova u organizaciji Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema za električnu energiju, raspad je krenuo u 12.20 časova u elektroprenosnoj mreži Albanije ispadom interkonektivnog dalekovoda 400 kV Zemlak (Albanija) – Kardia (Grčka).

    U saopštenju Nezavisnog operatora sistema u BiH piše da je u petak u 12.24 došlo do raspada elektroenergetskih sistema Albanije, Crne Gore, BiH i dijela Hrvatske.

    – Iako je ovom ispadu prethodio ispad dalekovoda 400 kV Podgorica 2 – Ribarevina u Crnoj Gori, prenosna mreža Crne Gore i susjednih sistema je bila u pogonu sa normalnim pogonskim parametrima. Nakon ispada pomenutog dalekovoda Zemlak – Kardia, dolazi do kaskadnih ispada 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda u Albaniji nakon čega se incident trenutno prenio u elektroenergetski sistem Crne Gore, uzrokujući ispad 220 kV dalekovoda Mojkovac – Podgorica 1. Na ovaj način prenosni sistem Crne Gore je ostao vezan na elektroenergetski sistem BiH uz injektiranje snage od 400 MW istosmjernim kablom iz Crne Gore ka Italiji – naveli su iz NOS BiH.

    Dodali su da je usljed prekomjernih tokova električne energije od sjeveroistočnog dijela BiH ka jugu, došlo do naponskog kolapsa i kaskadnog ispada svih interkonektivnih vodova između BiH i Crne Gore u 12:22 časova, što dalje uzrokuje potpuni raspad elektroenergetskog sistema BiH i dijela Hrvatske (priobalni dio) koji se dogodio u narednih 60 – 90 sekundi.

    – Obzirom da je elektroenergetski sistem BiH sastavni dio jedinstvenog prenosnog sistema kontinentalne Evrope, ovakav epilog događanja u BiH i dijelu Hrvatske je bio neminovan i bez mogućnosti sprečavanja eskalacije imajući u vidu količinu energije koja se u tom trenutku prenosila preko BiH i brzinu kaskadnih ispada u regiji. U cilju boljeg razumijevanja situacije napomenućemo da prenosna moć 400 kV dalekovoda iznosi 1300 MW, a u trenutku raspada sistem za nadzor prenosne mreže BiH u dispečerskom centru NOSBiH-a bilježi tokove snage i do 2250 MW po pojedinim 400 kV dalekovodima – navode iz NOS.

    Za razliku od 20. juna ove godine, kada se desila slična situacija sa znatno manjim tranzitnim tokovima električne energije preko BiH, gdje je pravovremenom reakcijom operativnog osoblja DC NOSBiH-a spriječen raspad elektroenergetskog sistema BiH, događaj od 21. juna je zbog svog intenziteta i brzine eskalacije bio u potpunosti van operativne kontrole DC NOSBiH-a i mogućnosti spriječavanja.

    – Adekvatnim dispečerskim akcijama koje se primjenjuju pri podizanju sistema iz “black-out” stanja, operativno osoblje DC NOSBiH-a u najkraćem vremenskom roku je stabilizovalo elektroenergetski sistem BiH. U skladu sa propisanim procedurama i pravilima upravljanja prenosnim sistemom napon je prioritetno proslijeđen važnijim potrošačkim čvorištima, kao i proizvodnim jedinicama, sa ciljem ponovne sinhronizacije i obezbijeđenja neophodne električne energije za pokrivanje potreba potrošnje – stoji u saopštenju.

    Ističe se da je resinhronizacija elektroenergetskog sistema BiH i normalizacija stanja, izuzev pokrivanja deficita u proizvodnji zbog ispada termoelektrana i nemogućnošću njihovog brzog povratka na mrežu zbog tehnologije rada, izvršena u rekordnom roku od 2 sata.

    – Detaljna analiza događaja će u skladu sa ustaljenom praksom ENTSO-E biti vršena u narednim nedjeljama o čemu će javnost biti pravovremeno obavještena, a ono što se sa sigurnošću može potvrditi jeste da su događanja u elektroenergetskom sistemu BiH posljedica regionalnih energetskih incidenata. Kako bi se ovakve i slične situacije prevenirale od izuzetne važnosti je da se elektroenergetski sistem BiH ojača prijeko potrebnim investiranjem u prenosnu mrežu, koja zbog svoje zastarjelosti i promjene ustaljenih obrazaca rada elektroenergetskih sistema (integracija obnovljivih izvora energije), ne može adekvatno da odgovori na sve izazove – zaključuje se u saopštenju Nezavisnog operatora sistema u BiH.

  • Žetva pšenice u toku, dobar kvalitet i prinos zrna

    Žetva pšenice u toku, dobar kvalitet i prinos zrna

    Žetva pšenice u Republici Srpskoj počela je ranije nego prethodnih godina, a kvalitet i prinos je veoma dobar, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.

    Bursać je naveo da će ovogodišnja žetva biti iznad višegodišnjeg prosjeka, odnosno da prve procjene govore o prinosu od šest tona po hektaru.

    “Pšenica je zasijana na oko 42.000 hektara i ukoliko vremenske prilike budu dozvoljavale žetva bi trebala biti završena za oko mjesec dana. Količina vlage u zrnu pšenice je veoma niska. Pšenica je suva je i zrela”, naglasio je Bursać.

    On je dodao da ove godine očekuju da sa njiva u Republici Srpskoj bude skinuto oko 250.000 tona pšenice.

    Bursać smatra da poljoprivrednici ove godine mogu razmišljati o dobroj zaradi kada je riječ o hljebnom žitu i pšenici.

    On je istakao da je pšenica berzanska roba i da niko ne može značajno uticati na njenu otkupnu cijenu, te naglasio da je važno da postoji interes za otkup pšenice u Republici Srpskoj, kao i dovoljno kapaciteta za skladištenje.

    “Na berzama je sada otkupna cijena od 0,36 do 0,38 KM bez PDV-a. Sa podsticajima koje daje resorno ministarstvo, uključujući i regresirano dizel gorivo, u iznosu od 580 KM po hektaru, siguran sam da naši ratari imaju dobru računicu i rentabilnu proizvodnju pšenice sa dobrim prinosom i kvalitetom zrna”, rekao je Bursać, prenosi Srna.

    On je naglasio da Ministarstvo kontroliše posljednje parcele posredstvom softverskog sistema i da bi ubrzo nakon toga mogla uslijediti isplata podsticaja.

  • BiH do kraja 2025. dobija još jedan auto-put

    BiH do kraja 2025. dobija još jedan auto-put

    Izgradnja auto-puta Bijeljina – Rača je najveći projekat koji finansiraju vlade Republike Srpske i Srbije, a benefite od ovog projekta imaće ne samo građani i privrednici Semberije i Majevice, već i Federacije BiH.

    Dionica auto-puta Rača – Bijeljina, sastavni je dio budućih auto-puteva Banjaluka – Bijeljina – Beograd, ali i auto-puta Sarajevo – Beograd.

    Dionicu dugu 20 kilometara finansiraju vlade RS i Srbije.

    “Do sada smo najveći dio sredstava investirali mi iz ‘Autoputeva RS’ i Vlada Republike Srpske. Naravno, i Srbija je uložila oko 10 miliona evra, a očekujemo još jednu donaciju od 10 miliona evra za izgradnju ove dionice”, rekao je Nedeljko Ćorić, direktor “Autoputeva Republike Srpske”.

    U toku su pregovori sa bankom za finansiranje dionice od Bijeljine do Brčkog.

    “Na dionici Brčko – Vukosavlje u toku su pripremni radovi”, objavio je RTRS.

    Rok za izgradnju auto-puta kroz Semberiju je kraj 2025. godine.

    Olakšice neće osjetiti samo građani. Bez modernih puteva nema ni privrednog razvoja.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da će ovaj auto-put prema Beogradu doprinijeti smanjenju gužvi, posebno u ljetnom periodu, jer je to komunikacija istoka, posebno Turske, prema zapadnoj Evropi i veoma je frekventna.

    Gradi se i most na Savi koji spaja Sremsku Raču i Raču, odnosno BiH i Srbiju.

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao je da ovaj auto-put mijenja karakter regiona i da je veoma značajan.

    “Ovo je najveća investicija koju je Bijeljina ikada imala. Put košta 258 miliona maraka, a RS je već uplatila 100 miliona maraka vlastitih sredstava za izgradnju dionice”, naglasio je.

    Most na rijeci Savi finansirala je Vlada Srbije. Integrisani granični prelaz gradiće se u Srbiji.

  • Moskva: Nema sumnje da su SAD umiješane u teroristički napad u Sevastopolju

    Moskva: Nema sumnje da su SAD umiješane u teroristički napad u Sevastopolju

    Nema sumnje da su Sjedinjene Države umiješane u napad na Sevastopolj, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.Vašington i njegovi sateliti su stvorili neonacistički režim u Kijevu, njihovim rukama vode rat protiv Rusije i podstiču ga na teroristička djela i ubistva civilnih ruskih državljana, ističe Ministarstvo spoljnih poslova, obećavši odgovor na ovaj zločin.

    Pored toga, Moskva još jednom poziva međunarodne organizacije da daju odgovarajuću ocenu još jednom u nizu zločinu kijevskog režima i Zapada.

    U tom kontekstu, u MIP-u su istakli da su koordinate za rakete “uvodili američki stručnjaci na osnovu sopstvenih podataka satelitskog izviđanja”, dok je na nebu kod Krima “dežurao američki izviđački dron Global Hok”.

    Kijev je 23. juna izveo raketni napad na Sevastopolj sa pet taktičkih raketa atakams sa kasetnim bojevim glavama. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su četiri rakete, dok je peta eksplodirala u vazduhu, što je dovelo do žrtava među civilima.

    Gubernator Sevastopolja Mihail Razvožajev saopštio je da su u napadu poginule četiri osobe, od kojih dvoje djece. Ranjena je 151 osoba. Među 82 hospitalizovanih ima 27 djece.

    U Sevastopolju i na Krimu je 24. jun proglašen danom žalosti. Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je saučešće stanovnicima Sevastopolja.

  • Dvije osobe povrijeđene na Venecija mostu

    Dvije osobe povrijeđene na Venecija mostu

    Vozač mopeda čiji su inicijali D.B. i putnik na motociklu A.Đ. povrijeđeni su u saobraćajnoj nezgodi na Venecija mostu u Banjaluci, rečeno je Srni u Policijskoj upravi Banjaluka.

    U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u 9.50 časova učestvovala su lica D.B. koje je upravljalo mopedom i lice M.K. koje je upravljalo motociklom marke “BMV”.

    Na licu mjesta izvršen je policijski uviđaj.