VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    Sijarto poslao poruku: Koga će podržati pri ulasku u EU

    – Da članstvu Srbije u EU. Ne članstvu Ukrajine u EU. To je stav Mađarske – poručio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    On je tako na Iksu sumirao današnju posjetu Srbiji.Najavio je da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snadbijevanju naftom.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je poslije sastanka sa Sijartom da je “Vlada Srbije zajedno sa predsjednikom pružila dodatna uvjeravanja SAD da će Rusija izaći iz vlasništva kompanije Naftne industrije Srbije (NIS) i dodala da se i dalje čeka odgovor američke strane”.

  • U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    U požaru u stambenom kompleksu u Honkongu stradale 44 osobe, 65 hospitalizovano

    Broj žrtava u požaru koji je zahvatio stambeni kompleks u Hongkongu porastao je na 44, uključujući pripadnike vatrogasne službe, kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede.

    U saopštenju se navodi da su uhapšene tri osobe starosti između 52 i 68 godina zbog sumnje da su počinili ubistvo iz nehata.

    Kako je policija navela, uhapšeni muškarci su dva direktora i konusltat izvođača radova.

    U četiri od sedam zgrada požar je stavljen pod kontrolu, a vatra je pristuna na gornjim spratovima još tri stambene zgrade, navodi Saut Čajna Morning Post.

    Spasilačke akcije su u toku, a žrtve se i dalje izvlače iz objekata.

    Požar je izbio sredinom popodneva po lokalnom vremenu i brzo je podignut na četvrti stepen ozbiljnosti, drugi najviši nivo u hongkonškom sistemu klasifikacije, saopštila je vatrogasna služba.

    Požar se proširio na bambusove skele postavljene oko spoljne fasade solitera, a vatrogasci su pokušavali da obuzdaju plamen.

    Bambusove skele, iako tradicionalne i široko korišćene u Hongkongu, biće postepeno povučene sa javnih projekata iz bezbjednosnih razloga, saopštila je vlada ranije ove godine.

    Predsjednik Kine Si Đinping porodicama žrtava izrazio je saučešće i pozvao da se spasilačke akcije ubrzaju i požari ugase kako bi se žrtve svele na minimum.

  • Stigli glasovi putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika RS

    Stigli glasovi putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika RS

    U Glavni centar za brojanje u Sarajevu do danas je primljeno 4.521 koverta birača koji su glasali putem pošte na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske koji su održani 23. novembra.

    Kako je saopšteno iz Centralne izborne komisija (CIK) BiH 1.154 koverti je neuručena pošta.

    Iz CIK-a BiH podsjećajue, da se glasački listići birača koji glasaju putem pošte primaju pet dana nakon dana održavanja izbora, ali da datum slanja mora biti najkasnije dan održavanja izbora.

    “Danas 26. novembra je planirano brojanje nepotvrđenih glasačkih listića i glasačkih listića birača koji su glasali u odsustvu, dok je za sutra (27. novembar) planirano brojanje glasačkih listića birača koji su glasali posredstvom mobilnih timova, nakon čega slijedi verifikacija glasačkih paketa birača koji su glasali putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH”, objašnjavaju iz CIK Bih.

    Takođe, CIK BiH je danas ažurirao preliminirane, nezvanične i nekompletne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika RS (održani 23. novembra). Siniša Karan kandidat SNSD-a osvojio je 217.808 glasa ili 50,31 odsto, dok je njegov glavni protivkandidat iz SDS-a Branko Blanuša dobio podršku 209.342 birača ili 48,36 odsto.

    Ostala četiri kandidata zajedno su osvojili 1,33 odsto.

  • Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament podvlači granicu: Predlaže se minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža

    Evropski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja “primjerenog online okruženja za maloljetnike”.

    U nacrtu objavljenom u oktobru navodi se zahtjev za “uspostavljanje usklađene evropske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ukoliko roditelji ili staratelji ne daju posebnu saglasnost”.

    Rezolucija također predlaže i jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i starosni prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa te takozvanih “AI saputnika”.

    Iako je usvojena većinom glasova, rezolucija Evropskog parlamenta nije pravno obavezujuća i sama po sebi ne postavlja politiku, ali predstavlja politički signal državama članicama i Evropskoj komisiji o potrebi veće zaštite djece na internetu.

  • Stevandić: Rebalans potvrđuje da institucije funkcionišu; 35% izlaznosti znači sve osim nezadovoljstva vlašću

    Stevandić: Rebalans potvrđuje da institucije funkcionišu; 35% izlaznosti znači sve osim nezadovoljstva vlašću

    Rebalans budžeta dokaz je da su institucije Republike Srpske funkcionisale tokom godine, poručio je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić na posebnoj sjednici, ističući da su izmjene bile rezultat potreba i stabilnog kapaciteta sistema.

    Stevandić je naveo da su efekti vidljivi kroz penzije, zdravstvenu zaštitu i povećanje plata u različitim sektorima. „To je rezultat nekog rada“, rekao je, naglašavajući da proces ne treba banalizovati.

    U obraćanju je reagovao na, kako je naveo, pokušaje osporavanja podataka o deficitima, zaduženosti i nezaposlenosti uz pozivanje na vještačku inteligenciju. Prema njegovim riječima, isti podaci su, unosom u aplikacije poput GROK-a, ocijenjeni kao povoljni. „Nismo to mi učinili, nego naši oponenti“, istakao je.

    Osvrnuo se i na obaveze koje se finansiraju iz budžeta, među kojima su izdvajanja za penzije, boračke kategorije i zdravstvo, naglašavajući da iza toga stoji „ogroman rad“ i da se ti procesi ne mogu pojednostavljivati.

    Govoreći o kritikama u vezi sa političkim odlukama i međunarodnim odnosima, Stevandić je odbacio tvrdnje da su dogovori imali posljedice na status Republike Srpske. Naveo je da nakon skidanja sankcija nije bilo promjena u pogledu imovine, prava ili intervencija.

    Komentarišući lokalne izbore, poručio je da je mala izlaznost zajednička i vlasti i opoziciji. „Ako je izašlo 35% naroda, znate šta to znači? Sve, sem toga, da je narod nezadovoljan sa vlašću“, rekao je, dodajući da bi u suprotnom odziv bio znatno veći. Istakao je i da postoji prostor za samokritičnost, navodeći da pojedine aktivnosti nisu realizovane u dovoljnoj mjeri.

    U dijelu obraćanja osvrnuo se i na glasanje Bošnjaka u pojedinim sredinama, navodeći da je riječ o njihovom pravu i da za to ne treba upućivati kritike. „Podaci govore o tome šta je ko radio“, rekao je, uz napomenu da je digresija bila preduga.

    Stevandić je zaključio da rebalans potvrđuje funkcionisanje institucija i da je nužan za pripremu budžeta za narednu godinu. „Treba sve to fino posložiti i pripremiti za budžet“, rekao je, zahvalivši se na kraju obraćanja.

  • BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom za period januar – septembar 2025. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.

    Istaknuto je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil KM).

    Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3% (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).

    EU glavno tržište

    Podaci ukazuju na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.

    Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.

    – Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

    U periodu januar-septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

    Bh. privreda osjetljiva

    – Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi: uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije – Njemačku i Austriju – pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni.

    Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita – istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTKBiH Belma Alihodžić.

    Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.

    Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44% i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18%.

    Glavni pokretači izvoza

    – Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru – naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.

    I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184%, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.

    Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.

  • Cvijanovićeva razgovarala sa predstavnikom američke ambasade, kritikovala Heleza

    Cvijanovićeva razgovarala sa predstavnikom američke ambasade, kritikovala Heleza

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da je postupak ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji ponovo nije dao saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na aerodrom u Banjaluci, izazvao međunarodni skandal i nanio štetu državi.

    „Sarajevo ponovo izgubljeno u vremenu i prostoru. Helez misli da brani državu tako što zabranjuje slijetanje mađarskim zvaničnicima, a u stvarnosti je samo dodatno bruka i nanosi štetu“, navela je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Ona je ocijenila da je riječ o ponašanju koje ima negativne posljedice i na unutrašnjem i na spoljnom planu. Prema njenim riječima, „njihovo dijeljenje lekcija drugima oduvijek je bilo patetično, a odavno je preraslo u apsurd“.

    Cvijanovićeva je kritikovala i pozive iz Sarajeva na bojkot mađarskih proizvoda, ocjenjujući da je riječ o nedoraslom potezu. „To je nedoraslo ponašanje kojim neće naštetiti nikome, osim samima sebi. Njihov suštinski problem je Republika Srpska koju ne priznaju i sa kojom se preko drugih pokušavaju obračunati“, istakla je ona.

    Dodala je da Republika Srpska „postoji, da će postojati i nastaviti da brani svoja prava i autonomiju“. Prema njenim riječima, u Sarajevu moraju da znaju da „nisu svi u svijetu beskičmenjaci koje će zaplašiti svojom histeričnom kuknjavom“.

    „Republika Srpska će nastaviti da pokazuje liderstvo i da gradi odnose sa drugima, u skladu sa našim političkim i ekonomskim interesima. Sviđalo se to Sarajevu ili ne“, poručila je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH danas se sastala i sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džonom Ginkelom. Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    Na sastanku je razgovarano i o daljem jačanju saradnje institucija sa SAD-om na različitim nivoima vlasti, u oblastima od zajedničkog interesa.

  • Zatražen pritvor Arseniću osumnjičenom za prijetnje gradonačelniku Stanivukoviću

    Zatražen pritvor Arseniću osumnjičenom za prijetnje gradonačelniku Stanivukoviću

    Za Banjalučanina Igora Arsenića osumnjičenog da je prijetio Drašku Stanivukoviću, gradonačelniku Banjaluke, zatražen je pritvor.

    Postupajući tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka nakon ispitivanja osumnjičenog Arsenića uputio je danas prijedlog za određivanje mjere pritvora Osnovnom sudu u Banjaluci, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti iz člana 150. stav 2. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    “Osumnjičeno lice je dana 24.11.2025. godine, oko 20.15 časova, na stazi za rekreaciju prema spomeniku Banj brdo u Banjaluci, prišao oštećenom Stanivuković Drašku gradonačelniku Grada Banjaluka, te mu uputio prijetnje da će mu ugroziti život i tijelo, što je kod oštećenog izazvalo strah za ličnu bezbjednost i život”, rekli su iz Tužilaštva.

    Kako dodaju, tužilac je uputio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog bojazni da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke ili da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo shodno odredbi člana 197. stav 1. tačka b. i v. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

    O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

  • Za devet mjeseci poginulo 12 radnika u Srpskoj

    Za devet mjeseci poginulo 12 radnika u Srpskoj

    Za prvih devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj je poginulo 12 radnika, a svaka druga sprovedena kontrola koju su sproveli nadležni inspektori pokazala je da se mjere zaštite na radu ne poštuju, da radnici nisu obučeni i da se ne održava oprema koju koriste u svom poslu.

    Ovo je rekao predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković koji je istakao da je tema bezbjednosti na radu bila pomalo skrajnuta zbog borbe za plate i doprinosa, ali da podaci o povredama i stradanju radnika pale alarme zbog čega je neophodno da se uvedu značajne promjene u ovoj oblasti.

    “Svjedoci smo čestih povređivanja i stradavanja na radu, pogotovo otkako su nam na nekim rizičnim mjestima počeli raditi neobučeni ljudi koji nemaju adekvatnu opremu. Tačno je da nam je oblast zaštite na radu bila u drugom planu. Savez sindikata sada preduzima niz aktivnosti da je postavi u fokus i tražimo da se izmjene zakonski i podzakonski propisi”, kaže Stanković.

    Kaže da su posvetili posebnu pažnju i zdravlju radnika i pokrenuli inicijativu za uvođenje obaveznih preventivnih ljekarskih pregleda za sve radnike u Republike Srpskoj.

    O ovoj temi i o medijima bilo je govora na dvodnevnom panelu “Zaštita na radu i mediji u RS, stanje, problemi i perspektive” koje je Savez sindikata RS organizovao u hotelu “Kardial” u Tesliću na kojoj su između ostalih učestvovali i predstavnici poslodavaca, inspekcije, kao i sindikalci iz Srbije, piše Capital.

    Stanković je istakao da je u ovom trenutku presudno da se osim plate i doprinosa, počne ozbiljno raditi na očuvanju zdravlja i bezbjednosti radnika.

    “Ako nam je cilj da radnici ostanu u Republike Srpskoj i da ne idu u zemlje Zapadne Evrope, pored povećanja plata moramo raditi na njihovim uslovima rada i na njihovom zdravlju. Takođe, radićemo na izradi strategije zaštite zdravlja na radu za naredni period. Insistiramo je da se uvede i centralni registar povreda na radu. On je neophodan da bi se znalo i definisalo šta je povreda na radu, kad se one dešavaju, kako se mogu spriječiti”, kaže Stanković.

    Pokazatelji iz prethodnih godina govore da i dalje postoji veliki broj povreda i sa smrtnim ishodom i sa teškim povredama. Nažalost, kaže Stanković, veliki je broj slučajeva se uopšte ne prijavljuje.

    “Ove godine do septembra nam je stradalo 12 radnika, a obično ih izgubimo između 10 i 14, kako pokazuje prosjek u prethodnim godinama. Tome doprinosi dolazak stranih radnika koji su neobučeni, ne znaju jezik, različite su i kulturne barijere, a oni sami ne pridaju dovoljno pažnje zaštiti, a nema ko da ih obuči”, kaže Stanković.

    Govori da je iz svega rečenog jasno da kazne koje su propisane po važećim propisima nisu adekvatne i da tu siguro ima dosta da se radi.

    “Dešava se da inspekcije nekako gledaju kroz prste na ignorisanje mjera bezbjednosti na radu, a sankcije su slabe i pojela ih je inflacija. Insistiramo da se kazne povećaju jer su prevaziđene. Kazne su u rasponu od 1.500 do 15.000 maraka, ali inspektor rada može da propiše samo minimalnu, dakle 1.500 maraka. Po zakonu se odobrava da se u roku plati polovina i onda taj iznos postaje besmislen. Nešto što je bilo prije 15-20 godina sada se više ne može na takav način koristiti”, kaže Stanković.

    Govori da njima nije cilj da se poslodavci kažnjavaju, nego samo da to bude kao jedna vrsta preventivne mjere koja će ih stimulisati da ne krše zakonske propise.

  • Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Zaharova: EU je zaplijenila rusku imovinu koju sada naziva zamrznutom

    Ruska sredstva, za koja francuski predsjednik Emanuel Makron navodno tvrdi da Evropa može da ih kontroliše, zapravo su zaplijenili predstavnici zemalja EU, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

     Razmislite šta taj čovjek govori. Izjavio je da samo Evropljani imaju pravo da raspolažu ruskom imovinom, istim onim sredstvima koja su sada na računima koje su zaplijenili predstavnici zemalja Evropske unije – rekla je Zaharova, prenosi agencija RIA.

    Makron je tokom jučerašnjeg obraćanja na video-konferenciji ‘koalicije voljnih’ izrazio spremnost EU da upotrebi rusku zamrznutu imovinu za finansijsku pomoć Ukrajini, a isto je učinio i britanski premijer Kir Starmer.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je više puta nazvalo zamrzavanje ruske imovine u Evropi krađom, uz ocjenu da EU cilja ne samo privatna sredstva već i rusku državnu imovinu.

    Od početka rata u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, čija vrijednost iznosi približno 300 milijardi evra.