Autor: INFO

  • Krišto: Stvorene pretpostavke za implementaciju Plana rasta EU

    Krišto: Stvorene pretpostavke za implementaciju Plana rasta EU

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je usvajanjem Nacrta budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2024. godinu stvorene pretpostavke za implementaciju novog Plana rasta EU.

    Krištova je nakon današnje sjednice Savjeta ministara u Mostaru navela da je usvojen Nacrt budžeta u iznosu od 1.355.400.000 KM koji je veći za 40 miliona KM u odnosu na prošlogodišnji.

    Prema njenim riječima, ovim je stvoren ambijent za nesmetan rad institucija BiH i izvršavanje međunarodnih obaveza, ali i provođenje neophodnih reformi.

    – Јuče smo obavijestili Evropsku komisiju o usaglašavanju seta reformi i da smo, kada je u pitanju narativni dio reformi, uskladili 98 odsto – navela je Krištova.

    Govoreći o planu rasta i ispunjavanju liste prioriteta, Krištova je rekla da se EU još nije izjasnila, ali da je BiH poslala sve šta je urađeno.

    – Ostale su tri reforme. Na granici smo za još jednu. Vidjećemo šta će reći Evropska komisija. Ono što znam jeste da trebamo ispuniti sve, ali 99 odsto i ako ostane jedna da neće biti problem – rekla je Krištova.

    Ona je dodala da su na današnjoj sjednici usvojene i važne odluke kada je u pitanju raspodjela sredstava od 4G mreže, te unapređenje putne infrastrukture, digitalne transformacije i projekta unapređenja telekomunikacija.

    – Sredstva od preko 62 miliona KM podijeljena su tako da će 19 miliona KM biti utrošeno za unapređenje infrastrukturnih projekata na nivou BiH, a ostala će biti raspođeljena entitetima i Brčko distriktu – rekla je Krištova.

    Ona je izrazila nadu da je ovo unaprijeđenje cijelog sistema i da je iskazana odgovornost jer su sredstva ležala na računu, a sada će biti utrošena na važne projekte.

    Kada je riječ o Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Krištova je rekla da niko ne koči ovo pitanje, već da se čekalo usvajanje budžeta.

     

  • Parlament Srpske usvojio set zakona

    Parlament Srpske usvojio set zakona

    Narodna skupština Republike Srpske danas je okončala prvi dio zasjedanja Desete redovne sjednice. Usvojen je set zakona koji će omogućiti da Investiciono razvojna banka Republike Srpske može obavljati platni promet i primati novčane depozite.

    Po hitnom postupku usvojeni su sljedeći zakoni: Zakon o izmjeni Zakona o otpisu potraživanja, Zakon o izmjenama Zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj, Zakon o dopuni Zakona o bankama Republike Srpske, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske i Zakon o dopuni Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

    Narodna skupština usvojila je u redovnoj proceduri Zakon o lovstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima – prijedlog dr Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine, uz prihvaćen amandman Kluba poslanika SNSD, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima.

    Usvojeni su i Nacrt zakona o učeničkom standardu, uz Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku do 30 dana, Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog dr Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine, uz Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 30 dana i Nacrt zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    Narodni poslanici su usvojili i Izvještaj o radu i izvršenju Budžeta ЈU Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za period 1. 1 – 31. 12. 2023. godine, kao i Izvještaj o radu Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske za 2023. godinu.

    Preostale tačke dnevnog reda Desete redovne sjednice:

    – Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za period 1. 1 – 31. 12. 2023. godine;

    – Specijalni izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine – Analiza realizacije preporuka ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine;

    – Informacija o aktivnostima institucija Republike Srpske i predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerama Republike Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora;

    – Prijedlog odluke o proglašenju Crkve Svetog arhanđela Mihaila Manastira Moštanica u Kozarskoj Dubici spomenikom kulture – nepokretnim kulturnim dobrom od izuzetnog značaja;

    – Izbor i imenovanja.

    Deseta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena u utorak, 9. jula 2024. godine u 12 časova, nakon Svečane sjednice, sa jednom tačkom predloženog dnevnog reda: Obraćanje predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije Ane Brnabić, čiji početak je zakazan u 11 časova istog dana.

    Po okončanju Desete redovne sjednice zakazan je početak Četrnaeste posebne sjednice, sa jednom tačkom predloženog dnevnog reda: Informacija o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa Republike Srpske i Federacije BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima – prijedlog narodnih poslanika.

  • Usvojen Nacrt budžeta institucija BiH, veći za 40 miliona

    Usvojen Nacrt budžeta institucija BiH, veći za 40 miliona

    Savjet ministara usvojio je danas Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu.

    Budžet za ovu godinu iznosi 1,355 milijardi KM i veći je za 40 miliona u odnosu na prosšu godinu.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto rekla je, na konferenciji za novinare nakon sjednice u Mostaru, da je stvoren ambijent za nesmetan rad za sprovođenje reformi i finansiranje inostranih obaveza.

    Predlagač Nacrta zakona o budžetu je Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara.

  • Stevandić: Grb Nemanjića i himna “Bože pravde” ne mogu biti uvredljivi

    Stevandić: Grb Nemanjića i himna “Bože pravde” ne mogu biti uvredljivi

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da istorijsko nasljeđe grb Nemanjića i himna “Bože pravde” ne mogu biti uvredljivi za bilo kojeg pripadnika bošnjačkog naroda i muslimanske vjere.

    Obrazlažući Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Stevandić je ukazao da se Sporazum o specijalnim paralelnim vezama usvaja u Parlamentarnoj skupštini BiH čime je utemeljeno pravo Republike Srpske na korištenje ovih simbola i istorijskog nasljeđa.

    “Grb Nemanjića nije grb VRS koji sadrži ovaj grb, ali je nešto drugačiji. To nije grb Srbije i Crne Gore, nego je nasljeđe koje je ovdje starije nekoliko stotina godina od islamskog nasljeđa. Nemanjići nisu imali nikakav odnos sa Bošnjacima, niti ikakve sukobe i probleme, tako da to nasljeđe ne može biti uvredljivo za bilo kojeg pripadnika bošnjačkog naroda i muslimanske vjere”, naveo je Stevandić.

    On je istakao da za Bošnjake ne može biti uvredljiva ni himna “Bože pravde” jer se koristila i u Kraljevini Jugoslaviji.

    Stevandić je rekao da je razlog za donošenje ovog nacrta zakona omogućavanje isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.

    Stevandić je ranije izjavio Srni da donošenjem zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske neće nestati amblem Republike Srpske i himna “Moja Republika”, ali će u upotrebi biti i grb Nemanjića i himna “Bože pravde”.

    Stevandić je istakao da će ovim zakonskim aktom biti dozvoljeno da grbovi budu u upotrebi u svim institucijama i ministarstvima u Vladi Republike Srpske, parlamentu Srpske, kancelarijama, opštinama i da se himna “Bože pravde” izvodi na svim manifestacijama po zakonu.

    Prema Nacrtu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske, u postojeći zakon se dodaje novi član, koji glasi – da se zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Srpske mogu isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.

    Ako se zastava ili grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa drugim domaćim ili stranim zastavama, grbovima ili drugim amblemima, odnosno znacima – zastava, odnosno grb Republike Srpske stavlja se na počasno mjesto, ako ovim zakonom drugačije nije određeno, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona.

    Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda, ostalih i građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima, dodaje se u obrazloženju Nacrta zakona.

    U Deklaraciji je istaknuto da Svesrpski sabor potvrđuje da je himna “Bože pravde” svesrpska himna, a da je dvoglavi orao Nemanjića nacionalni svesrpski grb.

  • CIK: Mandat Novaković Bursać prestaje po sili zakona

    CIK: Mandat Novaković Bursać prestaje po sili zakona

    Centralna izborna komisija BiH donijela je Odluku o utvrđivanju rezultata o dodjeli mandata putem žrijebanja za jednog delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Kako je pojašnjeno na sjednici CIK-a, ovom Odlukom mandat se dodjeljuje kandidatskoj listi PDP-a, a mandat sa te liste dodjeljuje se Nenadu Vukoviću.

    “Kada ova odluka bude pravosnažna, a na nju je dozvoljena žalba u roku od dva dana, biće ispunjeni svi uslovi da idemo u sljedeću radnju, a to je radnja potvrđivanja rezultata”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Ona je rekla da se u ovom slučaju ne radi o prestanku i dodjeli zamjenskih mandata, već postupkom utvrđivanja i potvrđivanja rezultata.

    “Kada utvrđujemo i potvrđujemo rezultate izbora nikada ne govorimo da je nekome prestao mandat. On prestaje po sili zakona kada utvrđujete i potvrđujete rezultate novih izbora. Ovo su potpuno novi izbori. Pravni presedan koji je proistekao iz odluke Ustavnog suda BiH”, rekla je Hadžiabdićeva.

    U suštini, mandat koji je ranije dodjeljen Snježani Novaković Bursać, koja trenutno obavlja funkciju delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uopšte se neće oduzimati, jer po tumačnju CIK-a za tim nema potrebe s obzirom da su utvrđeni novi rezultati izbora, i po kako su rekli, sili zakona novi mandat pripada Vukoviću.

    Podsjećanja radi, prilikom biranja delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, lista PDP-a zvanično, po odluci Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske dobila je 11 glasova, međutim jedan listić bio je sporan. Taj listić od devet članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske proglasio je nevažećim, što je prvobitno kroz postupak i prihvaćeno i mandat je dodjeljen SNSD-u, odnosno Snježani Novaković Bursać. Kasnije na odluku CIK-a žalio se PDP i Ustavni sud BiH odlučio je da su kroz postupak oštećeni jer kao stranka u postupku nisu bili u mogućnosti da svoj stav zastupaju pred Sudom BiH. Nakon te odluke Ustavnog suda BiH, reagovao je i Sud BiH i na kraju CIK je odlučio da liste SNSD-a i PDP-a imaju isti broj glasova, tačnije utvrdio da je sporni listić važeći. U slučaju da dve liste imaju isti broj glasova predviđeno je žrijebanje, odnosno izvlačenje kuglica koje je na kraju i urađeno, a iz kuglice na kraju je izvučena lista PDP-a na kojoj se nalazio Vuković.

  • Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Republikanski kandidat Donald Tramp izjavio je da aktuelni predsjednik Džo Bajden, čiji legitimitet on ne priznaje, odustaje od predsjedničke utrke nakon lošeg nastupa u prošlosedmičnoj debati na CNN-u.

    Tramp je mišljenje iznio u snimku koji je podijelio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Index.

    Na snimci sjedi u kolicima za golf i razgovara s osobom koja se ne vidi.

    Bajdenov nastup u debati bio je naširoko kritikovan što je dovelo do sve veće zabrinutosti za njegovo zdravlje i poziva da odustane od izbora u novembru.

    “On je samo odustao, znaš, odustaje od utrke, a to znači da imamo Kamalu”, govori Trump, misleći na potpredsjednicu Kamalu Haris.

    “Mislio sam da će biti bolja. Ona je tako jadna, tako je j****o loša. Možete li zamisliti da ima posla s Putinom i predsjednikom Kine – koji je žestoka osoba, on je žestok čovjek, vrlo čvrst tip. Upravo su objavili da on vjerovatno odustaje”, dodaje Tramp, prenosi Sky News.

    Bajdenove brojke u anketama su pale, a američki mediji javili su da je rekao savezniku da su njegovi nastupi u sljedećoj sedmici ključni, što je Bijela kuća demantovala. Bajden je u utorak priznao da je skoro zaspao tokom TV debate zbog džet laga, odnosno boravka u drugoj vremenskoj zoni.

    Bajdenova nominacija trebala bi službeno biti potvrđena na stranačkoj konvenciji u avgustu, a jedini realan način na koji bi mogao biti zamijenjen je da sam odluči odstupiti.

  • Dženan Lončarević 17. jula na tvrđavi Kastel

    Dženan Lončarević 17. jula na tvrđavi Kastel

    Dženan Lončarević, jedno od najvećih imena regionalne muzičke scene dolazi u Banjaluku.

    Miljenik domaće i regionalne publike nastupiće 17. jula na tvrđavi Kastel u sklopu muzičkog festivala “Sundance Kastel 2024”.

    Banjalučani, pripremite se za nezaboravni muzički doživljaj jer Banjaluka postaje epicentar muzičke magije.

    Koncerti Dženana Lončarevića pravi su muzički spektakli u kojima se prepliću moćna interpretacija, prepoznatljiv vokal. Lončarević je od početka svoje karijere poznat po jedinstvenoj energiji i neodoljivom šarmu, pa stoga i ne čudi što je uvijek rado viđen gost u Banjaluci.

    Dženan će vas i na ovom koncertu odvesti na muzičko putovanje kroz najveće hitove, pružajući vam nezaboravno iskustvo uz njegov prepoznatljiv vokal i zvukove gitare.

    Ovo veče obećava emocije, strast i nevjerovatnu atmosferu koju samo Dženan može stvoriti.

    Ulaznice za događaj koji se ne propušta, Ljetnu pozornicu na tvrđavi Kastel možete kupiti na Trgu Krajine i online na https:gigstix.ba.

    Cijene karata: regular 20KM, VIP 30KM, ultra VIP 50KM.

    Uživajte u magičnoj noći sa Dženanom Lončarevićem na tvrđavi Kastel. Ne propustite priliku osigurati svoje mjesto i postati dio nevjerovatnog muzičkog doživljaja koji će, sasvim smo sigurni, obilježiti ljeto 2024. godine.

  • Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Građani Velike Britanije danas izlaze na izbore. Biračka mjesta u 650 izbornih jedinica širom Еngleske, Velsa, Škotske i Sjeverne Irske otvaraju se u 8 sati po srednjoevropskom vremenu.

    Premijer Riši Sunak raspisao je izbore nešto ranije, jer se očekivalo da će biti održani tek u jesen. Velika Britanija je podijeljena na 650 oblasti, koje se nazivaju izbornim jedinicama.

    Glasači u svakoj od ovih izbornih jedinica biraju po jednog poslanika za Dom komuna, donji dom Skupštine Ujedinjenog Kraljevstva. Većina kandidata zastupa političku stranku, ali neki od njih nastupaju kao nezavisni kandidati.

    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    Prema izbornom zakonu, na opštim izborima svaka osoba ima jedan glas. Na dan izbora, registrovani birači u svakoj izbornoj jedinici glasaju za željenog kandidata na svom lokalnom biračkom mjestu, koje je otvoreno između sedam i 22 sata po lokalnom vremenu.

    Pad konzervativaca

    Konzervativna stranka premijera Sunaka doživljava pad popularnosti u anketama od 2021. godine.

    Pojedini političari u stranci smatrali su da se stvari neće mnogo popraviti i da bi želja biračkog tijela da što prije dobije priliku da se izjasni mogla da dovede do toga da poraz konzervativaca bude još gori ako se izlazak birača bude više odlagao. To smatra politički urednik Bi-Bi-Sija Kris Mejson.

    “Drugim riječima, uradite to odmah ili možda prođete još gore. Premijer takođe može da ukaže na to da su makar neki od njegovih ciljeva ostvareni ili naizgled na putu da budu ostvareni. Današnja brojka inflacije može da se predstavi kao uspjeh. Naravno, ona ne zavisi isključivo od postupaka vlade. Ali vlade obično budu okrivljene kad se inflacija vine u nebesa, tako da može da se očekuje da će preuzeti dio zasluga kad padne – a jeste opala. A i šira ekonomska slika djeluje malo vedrije”, smatra on.

    Šta kažu ankete

    Prema najnovijim anketama, Sunakova Konzervativna stranka započinje kampanju u debelom zaostatku u odnosu na glavnog rivala, Laburističku stranku. U posljednjih 12 mjeseci laburisti imaju iznad 40 odsto podrške.

    Prema tome, ovo bi mogli za Britance biti istorijski izbori s obzirom na to da bi Konzervativci mogli pasti s vlasti prvi put poslije 2010. godine.

    Što se tiče vladavine aktuelonog premijera Sunaka, obilježena je čestim tenzijama, loše tajmiranim odlukama, te pokušajima da Konzervativci, u potrazi za glasovima, odu još više ka desnoj strani političkog spektra, iako im to nije bilo pretjerano uspješno.

    Ono što se desilo na terenu jeste da Sunakove ideje jednostavno nisu usklađene s ljudima u Velikoj Britaniji. Pokušaj da riješi pitanje migracija, ključno za veliki broj ljudi, sa slanjem azilanata i migranata u Ruandu, većinom je dočekano s podsmijehom i označeno kao neozbiljno. To je trebao biti posljednji trzaj Konzervativne stranke da ostane na vlasti, ali je bio potpuni promašaj.

    Međutim, najvjerovatnije se radi o zasićenosti. Ako pogledamo u istoriju britanske politike, promjene vlasti su bile relativno česte. Rijetko koji premijer se zadržavao nešto duže na liderskom mjestu, osim Margaret Tačer ili Tonija Blera.

    Drugim riječima, ljudi žele promjenu. Konzervativci su im politički dosadili, a i članovi ove stranke nisu uradili dovoljno da Velika Britanija kroz brojne krize tokom njihove vladavine izađe kao jača.

    Predizborne ankete sugerišu da će Laburisti osvojiti čak 377 mjesta u parlamentu, dok će Konzervativci ostati na samo 189. Imajući u vidu da britanski parlament ima 650 mjesta, Laburisti bi trebali imati apsolutnu vlast, prenosi Kliks.

  • Inlfacija pada, a fiskalna pozicija entiteta se pogoršava

    Inlfacija pada, a fiskalna pozicija entiteta se pogoršava

    Fiskalna pozicija u oba entiteta u BiH pogoršava se u posljednjih nekoliko godina iako inflacija postepeno opada, uz procjenu da će spasti na tri odsto, izjavio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ za BiH Andreas Tudik.

    “U prošloj godini fiskalni deficit u BiH iznosio je 1,7 odsto BDP-a i naša očekivanja su da će on u ovoj godini biti povećan na gotovo 2,4 odsto BDP-a. To povećanje znači da će vlasti morati da nađu više finansijskih sredstava, što se vremenom može pokazati teškim”, rekao je Tudik.

    On je naveo da nije toliko zabrinut nivoom duga BiH, nego mogućnošću osiguranja finansijskih sredstava, uz objašnjenje da je to više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti.

    Tudik je istakao da vlasti u BiH nisu kontaktirale MMF u vezi sa eventualnim aranžmanom, tako da trenutno nema nikakvih pregovora o tome.

    “Bilo kakav finansijski aranžman sa MMF-om prati set reformi koje je potrebno provesti da bi se ta sredstva doznačila jer je, na kraju krajeva, program MMF-a usmjeren na rješavanje osnovnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta”, rekao je Tudik za “Dnevni avaz”.

    Prema njegovoj ocjeni, trenutni izgledi za sprovođenje potrebnih reformi su niski zbog napete političke situacije u BiH.On smatra da bi sprovođenje potrebnih reformi moglo značajno da ubrza ekonomski rast i da pomogne BiH i njenim građanima da mnogo brže dostignu nivo prihoda u EU.

    Te reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje uz čuvanje investicija koje podstiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plata i socijalnih davanja, kao i borbu protiv korupcije.

  • Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Republikanski kandidat Donald Trump uspostavio je znatnu prednost nad aktuelnim predsjednikom Joeom Bidenom u utrci za Bijelu kuću otkad su njih dvojica učestvovali u prvoj debati pred predsjedničke izbore prošle sedmice. To pokazuju odvojene ankete koje su jučer objavili New York Times i Wall Street Journal.

    Biden je obećao da će ostati u predsjedničkoj utrci 2024. tokom razgovora s predizbornim osobljem u srijedu i pokušao uvjeriti čelne demokrate na Capitol Hillu da je sposoban za ponovni izbor, uprkos njegovom slabom učinku u TV debati.
    Anketa New York Timesa i Siena Collegea pokazala je da Trump gradi prednost od 6 postotnih bodova – 49 prema 43 posto – nad Bidenom, demokratom, među registriranim biračima za koje Times smatra da će vjerovatno glasati na izborima 5. novembra.

    To je najveće Trumpovo vodstvo u anketi Timesa/Siene od 2015., kada je vodio kampanju uoči svoje pobjede na predsjedničkim izborima 2016. Među svim registriranim glasačima u anketi Trump je vodio s 9 bodova.

    Anketa Wall Street Journala pokazala je da Trump ima 6 bodova prednosti nad Bidenom, u usporedbi s 2 boda prednosti u anketi koju je Journal proveo u februaru. U obje ankete, koje su provedene u cijeloj zemlji, ispitanici su primijetili da je Bidenova dob, 81 godina, težak teret za njegovu kandidaturu.

    Oko 80 posto ispitanika u anketi časopisa Journal, koja je anketirala 1500 registriranih birača od 29. juna do 2. jula, reklo je da je Biden prestar da bi se kandidirao za drugi mandat. Ta je anketa imala marginu pogreške od 2.5 postotnih bodova.

    Anketa Timesa, koja je anketirala 1532 registrirana birača od 28. juna do 2. jula, pokazala je da veliki dijelovi svake demografske grupe, uključujući crne birače i one koji su rekli da bi i dalje glasali za njega, vide Bidena kao “jednostavno prestarog da bude učinkovit predsjednik”.

    Imala je marginu pogreške od 2.8 bodova za registrirane birače. Bidenov nastup u debati prošlog četvrtka protiv Trumpa (78) izazvao je zabrinutost među demokratima o njegovoj budućnosti kao njihovog predsjedničkog kandidata.

    Anketa Reutersa/Ipsosa provedena od 1. do 2. jula pokazala je da su Trump i Biden izjednačeni među registriranim glasačima s podrškom od 40 posto svaki. Ta je anketa pokazala također da jedan od tri demokrata vjeruje da bi Biden trebao odustati od utrke.