VRBAS Media

Autor: INFO

  • Policija se oglasila o incidentu kod Parka Mladen Stojanović

    Policija se oglasila o incidentu kod Parka Mladen Stojanović

    Policija je uhapsila M.T. iz Kneževa zbog remećenja javnog reda i mira, odnosno sukoba kod Parka Mladen Stojanović u kojem je učestvovao i Banjalučanin S.L. koji je prekršajno kažnjen.

    Kako je saopšteno iz PU Banjaluka, nadležnoj policijskoj stanici sinoć oko 20,35 časova, prijavljeno je da je u Ulici “Dr Mladena Stojanovića” narušen javni red i mir i da je u toku tuča više osoba.

    “Policijski službenici su izašli na lice mjesta i utvrdili da su javni red i mir narušili M.T. iz Kneževa i S.L. iz Banjaluke. Osoba M.T. je oko 21,10 časova, lišena slobode, zbog počinjenih prerkšaja iz člana 8., 11. i 12. Zakona o javnom redu i miru, te podvrgnuta ispitivanju na prisustvo alkohola kojom prilikom je utvrđeno prisustvo od 1,95 g/kg alkohola u organizmu”, navode iz policije.

    Protiv njega slijedi podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupka pred nadležnim sudom, kao i protiv S.L. zbog počinjenog prekršaja iz člana 12. Zakona o javnom redu i miru.

  • Većina bh. građana vjeruje da će domaća ekonomija ući u EU

    Većina bh. građana vjeruje da će domaća ekonomija ući u EU

    Svaki peti državljanin BiH vjeruje da domaća ekonomija nikada neće ući u Evropsku uniju.

    Tako se prema izvještaju za zapadni Balkan Savjeta za regionalnu saradnju ističe da 21 odsto stanovništva Bosne i Hercegovine vjeruje da domaća ekonomija nikada neće biti dio EU, što implicira da većina stanovništva vjeruje u to da će bh. ekonomija biti dio Evropske unije.

    U Srbiji 35 odsto stanovništva vjeruje da domaća ekonomija nikad neće biti dio EU, u Sjevernoj Makedoniji 27 odsto, Crnoj Gori 12 odsto stanovništva, a Albaniji 10 odsto.

    S druge strane, prema ovim podacima, 84 odsto stanovništva BiH vjeruje da je regionalna saradnja dobra za domaću ekonomiju.

    Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, u Albaniji 88 odsto stanovništva vjeruje da je regionalna saradnja dobra za njihovu ekonomiju, u Srbiji 86 odsto, Sjevernoj Makedoniji 81 odsto, a Crnoj Gori 66 odsto.

    Na pitanje da li mislite da će se opšta ekonomska situacija u ekonomiji poboljšati, ostati ista ili pogoršati u narednih godinu dana, 50 odsto stanovništva BiH misli da će ostati ista, 30 odsto da će se poboljšati, 17 odsto da će se pogoršati, dok je tri odsto odbilo da odgovori.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi u svakom slučaju pristupanje Evropskoj uniji donijelo ekonomske benefite što zbog činjenice da bi dobili otvaranje tržišta od 500 miliona potrošača, što zbog mogućnosti pristupa kohezionim i strukturnim fondovima EU.

    “Podatak da je prag za korištenje sredstava iz Fonda za regionalni razvoj, kao i kohezionih fondova dohodak po glavi stanovnika ispod 90% prosječnog dohotka EU govori u prilog da bi BiH mogla veliki dio sredstava povući iz njih. Došlo bi i do povećanog direktnog investiranja preduzeća iz EU tako da bi se podigla konkurentnost i održivost ekonomije BiH”, objasnio je Mlinarević.

    Ekonomista Radmila Grbić kazala je da bi članstvo u Evropskoj uniji svakako donijelo brojne benefite.

    “Od nekih benefita najznačajniji su sprovođenje pravnih, ekonomskih i političkih reformi, pristup EU fondovima, pristup zajedničkom evropskom tržištu, ali i veće strane investicije kao posljedica veće sigurnosti investitora”, navela je Grbićeva.

    Dodala je da bi, međutim, pravi efekti ulaska u EU u određenoj mjeri zavisili od nas samih.

    “To bi bilo do toga da li imamo dobro definisane ciljeve i strategije kako bismo što bolje iskoristili mogućnosti i kako bi građani imali konkretne koristi”, naglasila je Grbićeva.

  • Uhapšen “škaljarac” koji je posmatrao Tamaru Zvicer na Jahorini

    Uhapšen “škaljarac” koji je posmatrao Tamaru Zvicer na Jahorini

    Pripadnik cetinjske ćelije zločinačkog škaljarskog klana Milan Kršić uhapšen je juče u Budvi, a policija vjeruje da je lišenjem slobode tog Cetinjanina spriječila likvidaciju nekog od pripadnika njima suprotstavljene kavačke ekipe, rečeno je Vijestima iz više izvora.

    Sagovornici su saopštili da su u Bečićima pronašli “štek” stan tog “škaljarca” i u njemu pištolj, silikonsku masku i brojne druge dokaze.

    “U toku su pretresi na više lokacija, a utvrđuje se ko je trebao biti meta”, rečeno je Vijestima.

    U toj akciji učestvovali su službenici Sektora za borbu protiv kriminala i budvanski policajci.

    Prema saznanjima Vijesti, Kršić za kojim je policija tragala, sproveden je sinoć u Istražni zatvor zbog postupka koji se od ranije vodi protiv njega.

    Taj izvor kazao je da Kršić je hapšen 10. februara 2021. godine na Jahorini u akciji Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a lisice na ruke tada su stavljene i njegovim sugrađanima Filipu Roganoviću i Bobanu Sjekloći.

    Te noći policija je, nakon informacije da bi na Jahorini moglo doći do obračuna škaljarskog i kavačkog klana, blokirala puteve ka tom zimskom turističkom centru i zaustavila golf 5, u kojem je bio Kršić i golf 7 u kojem su se nalazili Roganović i Sjekloća. Slobode su lišeni nakon pretresa njih, vozila i hotelskog apartmana u kom su boravili.

    “Pripadnici Područne jedinice (PU) Istočno Sarajevo juče oko 15.50 časova, na području Jahornine lišili su slobode lica inicijala M.K. B.S i F.R, državljane Crne Gore. Navedena lica lišena su slobode zbog sumnje da se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija. Na osnovu naredbe Osnovnog suda u Sokolcu, a uz saglasnost Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, izvršeni su pretresi navedenih lica i vozila koja koriste, kao i apartmana u kojem su bili smješteni”, kazala je dan kasnije za Televiziju Vijesti portparolka PU Istočno Sarajevo.

    Škaljarci su, navodno, na Jahorini pratili Tamaru Zvicer, suprugu vođe njima suprotstavljenog kavačkog klana Radoja Zvicera.

    O tome su, dok su škaljarci hapšeni na toj planini, preko kriptovane Skaj aplikacije raspravljali pripadnici kavačkog klana – uhapšeni i odbjegli policajac Petar Lazović i Ljubo Milović.

    “Pusti to, nego opserviraju Tamaru na Jahorini”, šalje Lazović 10. februara 2021. godine oko 17 sati Miloviću koji insistira da mu ovaj ne poklanja ručni sat.

    Nakon što ga Milović pita “ko je gleda, znaš li?”, dobija odgovor:

    “U hotel na Jahorinu Kršić Milan (koji je bio prethodnica u Srbiji Ivanović Filipu, pa je izmakao srba), je opservirao (gleda u njen. pravcu, premješta se po hotelu i kuca poruke). Nisu ga dizali u hotelu, po našim instrukcijama, nego smo mu zakačili pratnju koja ga je ispratila na kontakt sa dva lica koja oni nisu prepoznali, i tada po dog. sa nama ih startali. Ta licu su bila N1. Sjekloća Boban – Belveder, N2. Roganović Filip – sa Mijanovićima top… Golf 7 CT-AU323, bijelo”, piše Lazović, sakriven iza nika Komandos ex Junior.

    Informacije su istog trena proslijeđene i Zviceru.

    Obračun klanova spriječila je tamošnja policija, koja je trojku sa Cetinja deportovala u Crnu Goru.

  • CIK sa mjesec zakašenjenja imenovao predsjednike biračkih odbora

    CIK sa mjesec zakašenjenja imenovao predsjednike biračkih odbora

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa više od mjesec dana zakašnjenja imenovala je predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

    CIK je imenovao 5753 predsjednika i 4.439 zamjenika predsjednika biračkih odbora, međutim ostalo je još da se imenuju 44 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Prethodno, postavljeni rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust.

    Odluka o imenovanju nije donesena jednoglasno jer su Vanja Bjelica Prutina i Željko Bakalar, članovi CIK-a bili protiv.

    Prethodno, Bakalar je predložio da se pojedinci koji su predloženi kao predsjednici imenuju kao zamjenici, a ti zamjenici kao predsjednici jer su oni označeni kao oni koji mogu biti povezani sa političkim partijama.

    Ova odluka o imenovanju biće objavljena na veb stranici i u roku od 72 sata moguće je podnijeti žalbu na tu odluku.

    Na sjednici je bilo govora i o provjerama imenovanih u smislu da li pripadaju političkim strankama, a istaknuto je da je to bilo nerealno i nemoguće provjeriti. Kako su rekli pojedini članovi CIK-a, izvršene su provjere koje su moguće, a to je da nije bio kandidat na prošlim ili na izborima prije njih.

    “Imali smo malo vremena za analizu”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a.

    Na sjednici je naglašeno i da će se na sam dan izbora pratiti rad predsjednika i zamjenika biračkih odbora, i u slučaju bilo kakvih nepravilnosti, biće moguće ih smjeniti, a kako je rekla Hadžiabdićeva, ne treba oklijevati da se to uradi ukoliko se od posmatrača dobiju informacije da neko ne obavlja svoj posao profesionalno.

  • SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju

    SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju

    SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Šarama Porsafija, Iranca za kojeg se sumnja da je planirao atentat na Džona Boltona, saradnika bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Prema navodima američkih zvaničnika, Porsafi je dio iranske revolucionarne garde, a u SAD je nudio 300.000 dolara za organizaciju ubistva Boltona, koji je od 2018. do 2019. godine, tokom Trampove administracije, bio nacionalni savjetnik za bezbjednost.

    Američka nagrada za informacije o ovoj osobi dolaze u isto vrijeme kada Tramp govori o opasnosti po svoj život koja dolazi iz Irana.

    Iz Teherana su više puta negirali planove za atentat na Trampa, mada je jasno da je on puno oštriji u retorici i potezima prema ovoj državi nego što je to slučaj s aktuelnim predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom.

    Vrijedi istaći i da je američko ministarstvo pravde podiglo optužnicu protiv više iranskih državljana zbog hakerskog napada na kampanju Donalda Trampa.

    Prema navodima optužnice, nudili su medijima i čelnicima Demokratske stranke inkriminirajuće informacije o Trampu, koje su oni odbili.

    Iranski zvaničnici su više puta negirali i ove optužbe, rekavši kako se ne miješaju u američke izbore, piše Klix.

  • Građani Srpske konstantno na udaru poskupljenja hrane

    Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane, što mnogim porodicama, s obzirom na njihove kućnje budžete, prestavlja sve veće opterećenje.

    Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok sa izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Naime, od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga domaćinstva mogla da isprate samo tako što su počela da štede čak i na nekim najoosnovnijim prehrambenim proizvodima.

    Analiza Srpskainfo pokazala je da su cijene hrane, od 2021, pa do danas, okvirno otišle za najmanje 45 odsto.

    Primjera radi, prije tačno tri godine za 100 KM smo mogli da kupimo 1 kg riže, 10 hljebova, 1 kg makarona, 5 litara mlijeka, 2 kg šećera, po 1 kg pilećeg filea i junetine sa kostima, po pola kg suvog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza, te pola kg kafe…

    Prema zvaničnoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u avgustu 2024. košta oko 150 KM.

    Za ovu razliku, prije tri godine mogli smo, na primjer, da kupimo po kilogram junetine sa kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju, te svježe pile od bar dva kilograma. Jasno je da nije riječ o beznačajnoj sumi, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti.

    U pomenutom periodu, cijena kilograma pilečeg filea, tvrdog sira i mortadele otišla je za skoro 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za skoro 7, a suvi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je, u prosjeku, skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u poređenju sa periodom prije tri godine, trenutno skuplji za nevjerovatnih 11 KM.

    Građani ne kriju da ni blizu ne mogu da sustignu poskupljenja, te da, kad je riječ o hrani, kalkulišu šta i koliko kupiti.

    – Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da ga većina domaćinstava daleko manje troši. Narod masovno kupuje pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva zamirišu. A poskupjelo je i sve ostalo, tako da je hrana ta koja nam najviše pritiska kućne budžete. Ja još imam solidnu penziju, a šta da radi neko ko prima 400 KM – kaže Milka S, penzionerka iz Banjaluke.

    Iz udruženja potrošača poručuju da nijedno poskupljenje, posebno hrane, ne može biti zanemarljivo.

    – Rijetku su ljudi čija je platežna moć takva, da se ne obaziru na skokove cijena osnovnih životnih namirnica. Mnogo je više građana koji jedva da u mjesec dana mogu sebi da priušte kilogram mesa. Nažalost, oni su daleko brojniji, a među njima je većina penzionera, te radnika koji rade za minimalac ili tek nešto veće plate – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja potrošača „Oaza“ iz Trebinja Nedeljka Ilijić.

    A u Srpskoj je 286.565 penzionera, među kojima je gro onih o čijem je iznosu penzije suvišno bilo šta pričati. S druge strane, od ukupno 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod prosječne od 1.416 KM. Ispod troška prehrane za četvoročlanu porodicu, zarađuje čak 41.000 ljudi.

    Podsjećanja radi, trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1.182 KM ili za 58 odsto više.

    I iz Saveza sindikata Srpske su upozorili da je do enormnog, nekontrolisanog i neopravdanog rasta cijena došlo u 2022. godini.

    – Kumulativno posmatrano, u martu 2024, u odnosu na 2020, brašno je poskupjelo za 48 odsto, hljeb 63, junetina 61, svinjetina 50 odsto. Cijena jaja je otišla za 64 odsto, mlijeka 65, krompir za 47 odsto. Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica, iako smo u proteklom periodu imali rast zarada, kao i najniže plate – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.

     

  • Od oktobra nove cijene kafe

    Od oktobra nove cijene kafe

    Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama, ali i zbog manjka na tržištu, i u BiH se očekuju više cijene omiljenog napitka stanovnika, ističu naši sagovornici i dodaju da će od oktobra pola kilograma kafe koštati od 11 do 11,5 maraka.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su naviše i pred njima je turbulentno vrijeme, te da tona sirove kafe sada košta 5.000 dolara.

    “Sirove kafe nema na tržištu zbog suša koje su pogodile Brazil, a cijena je veoma visoka. Svi proizvođači u Srpskoj su za naredni period najavili poskupljenje za 10 odsto”, kazao je Banjac i dodao, ukoliko se nastavi ovakva situacija sa kafom, da se može očekivati dodatni skok cijena.

    “U narednim danima, odnosno od oktobra, očekuje se da pola kilograma kafe dostigne cijenu od 11 do 11,5 maraka, zavisno od proizvođača”, ističe Banjac.

    Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kazao je za “Nezavisne novine” da očekuje u narednom mjesecu da cijena kafe od pola kilograma dostigne nivo od 11 do 11,5 maraka, ali i da se cijena kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

    “Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškove proizvodnje, radne snage i transporta, sve to igra značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je Samardžija.

  • Jedan od najjačih uragana pogodio Floridu, ima poginulih

    Jedan od najjačih uragana pogodio Floridu, ima poginulih

    Najmanje tri osobe poginule su u nevremenu kada je uragan Helena pogodio SAD, za koji CNN navode da je najjači koji je ikad pogodio oblast Big Bend na Floridi.

    Helena je sinoć stigla na sjeverozapad Floride kao oluja kategorije 4, prenio je AP.

    Nacionalni centar za uragane u Majamiju saopštio je da je Helena sinoć pogodila obalu blizu ušća rijeke Ausila u oblasti Big Benda u Meksičkom zalivu. Brzina vetra kretala se 225 kilometara na čas, prenosi Tanjug.

    Zbog Helene vlasti su izdale upozorenja o uraganima i poplavama koja su se proširila do sjeverne Džordžije i zapadne Severne Karoline.

    Više od milion domova i preduzeća ostalo je bez struje na Floridi i više od 50.000 u Džordžiji. Guverneri američkih saveznih država Floride, Džordžije, Alabame, Karoline i Virdžinije proglasili su vanrednu situaciju u svojim državama.

    Bolnica tri dana postavljala ogradu koja bi je trebala zaštititi
    Bolnica u Tampi koja pruža skrb za neke od najkritičnijih pacijenata u zapadnoj Floridi postavila je zaštitni zid kako bi se obranila od posljedica uragana Helene.

    Nazvana “AquaFence”, ova ograda može izdržati udare vjetra do 210 km/h i porast nivoa mora od 4.5 metara.

    Dustin Pasteur, potpredsjednik odjela za objekte i gradnju u bolnici, izjavio je za CNN da je na lokaciji ostalo oko 800 pacijenata nakon što su otpušteni manje kritični pacijenti.

     

  • Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    Skupština Grada Banjaluka je ogledalo nerada. Promijenićemo – poručuju iz Ujedinjene Srpske.

    U novom video-spotu, predsjednik ove stranke i nosilac odborničke liste, dr Nenad Stevandić, kritikuje rad Skupštine i navodi konkretne primjere nerada u protekle četiri godine.

    Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    •  septembar 27, 2024

    Skupština Grada Banjaluka je ogledalo nerada. Promijenićemo – poručuju iz Ujedinjene Srpske.

    U novom video-spotu, predsjednik ove stranke i nosilac odborničke liste, dr Nenad Stevandić, kritikuje rad Skupštine i navodi konkretne primjere nerada u protekle četiri godine.

    -Skupština Grada rijetko se sastaje i uglavnom se rastura. Neodgovorni ljudi, koji žive 15 minuta od ove zgrade, ne mogu ništa zajedno da urade, što je kvalitetno i važno za Grad Banjaluku. Predsjednik Skupštine skida tačku dnevnog reda o vodosnabdijevanju na plus 40 kada ljudi nemaju vode. Neodgovornost i haos vladaju u Skupštini Grada. Pokrenimo se. Ovaj grad mora da se uredi, deblokira i ujedini. Znanje, volju i energiju imaju ljudi iz Ujedinjene Srpske. Ujedinjena Srpska je ključ za Banjaluku – govori Stevandić.

    Naravno, na kraju ide svima dobro poznata poruka: Stevandić je u pravu!

    I ovaj video-spot Ujedinjene Srpske je preveden i na znakovni jezik, za osobe sa oštećenim sluhom.

  • Stanić: Svima će biti lakše kada Ujedinjena Srpska deblokira Banjaluku

    Stanić: Svima će biti lakše kada Ujedinjena Srpska deblokira Banjaluku

    Banjalučanima je blokada na vrh glave. U prethodne četiri godine pojam “blokada“ je oslikao stvarno stanje i to je nešto što je postalo činjenica u Skupštini grada i nešto što građane asocira na Skupštinu.

    Ovo tvrdi Neven Stanić, predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banjaluka, generalni sekretar stranke, koji je ujedno i direktor Gradske razvojne agencije.

    -Ujedinjena Srpska, kao korektivni faktor i kao partija sa stavom, konstantno je ponavljala da je potrebno da usaglasimo politike i da riješimo sve razmirice između političkih blokova, ideja i projekata i da se pojavimo na sjednici Skupštine; da glasamo za sve usaglašene tačke za dobrobit građana, bez imalo pompe i medijskog nadmudrivanja – kaže Stanić.

    Koliko je prepoznat i prihvaćen politički koncept Ujedinjene Srpske – Banjaluka bez blokada? Koliko je on realan u uslovima najvećih političkih svađa?

     

    Ostali politički subjekti našu ideju nisu prihvatili, ali sada je to prijeka potreba i građani su to uvidjeli. Etablirali smo naš slogan. Svima će biti lakše kada deblokiramo Banjaluku, a mi smo predvodnici te ideje.

    Da li je tačno da je Ujedinjena Srpska u proteklom mandatu takođe bila suodgovorna za blokadu grada, kao dio vladajuće koalicije? U čemu ste se razlikovali od SNSD u Banjaluci?

    U prvoj godini mandata sam bio veći SNSD-ovac od svih njih zajedno i sam se politički borio protiv Draška Stanivukovića, jer nisu imali organizaciju niti lidera. Igor Radojičić je smijenjen i njihova konsolidacija je trajala šest mjeseci. Nakon toga kreću prepucavanja i odlučili smo da nećemo da učestvujemo u svađama, već u usvajanju odluka i implementaciji projekata. Iako smo dio vladajuće koalicije, u određenim slučajevima nismo odstupali od naših prijedloga i istrajali smo u tome.

    Most u Docu je jedna od ključnih tema Ujedinjene Srpske u kampanji. Ako se budete pitali u narednom mandatu, kada možemo očekivati da most bude izgrađen ili da bar izgradnja počne?

     

    Juče. Mi smo već trebali da prelazimo preko tog mosta. Ujedinjena Srpska se zalagala da se most u Docu izgradi što prije, kao i most u Česmi. I zbog toga smo i usvojili rebalans budžeta da bi radovi krenuli,ali, nažalost, nisu. Sada se odjednom svi zalažu i bore za most u Docu. Zbog Ujedinjene Srpske, most u Česmi je pri kraju, a čim se konstituiše novi saziv, prva stvar koju ćemo uraditi je obezbjeđivanje sredstava i izgradnja mosta u Docu koji će da služi za 15.000 vozila dnevno i koji će rasteretiti saobraćaj.

    Zašto Gradski odbor Ujedinjene Srpske nije podržao nijednog kandidata za gradonačelnika i hoće li to učiniti do kraja kampanje?

    Niko nas nije ni pitao…?

    Bili ste odbornik i u prošlom mandatu. Da li su Banjalučani mogli da računaju na Vas i šta im možete obećati u naredne četiri godine?

    Ja se ne bavim obećanjima, a Ujedinjena Srpska i ja, kao odbornik, svoj lokalpatriotizam dokazujemo radom i rezultatima. Kao odbornik, bitno je da ste dostupni svima da se javite na telefon i odgovorite na poruku. Takav sam i kao odbornik, kao kolega i kao prijatelj. I ako nešto ne možete da uradite zbog raznih okolnosti, ljudski je to i reći.

    Za 2. oktobar u Banjaluci je najavljen završni skup Ujedinjene Srpske. Šta ste planirali?

    Paniramo veličanstveni skup, da obilježimo završnicu ove inovativne i neobične kampanje i da stavimo pečat na odličan rezultat Ujedinjene Srpske koji ćemo utvrditi 6. oktobra. Završni skup će se održati, kao što ste i rekli, 2. oktobra, u srijedu, u velikoj dvorani “Centar”, sa početkom u 19 časova. Pozivam sveBanjalučane da nas posjete tog dana, da se još jednom uvjere u kvalitetan program i kandidate Ujedinjene Srpske, jer to su ljudi koji će uticati na sve procese u narednom mandatu.