VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pale cijene nafte

    Pale cijene nafte

    ​Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od tri odsto, nakon dvije sedmice rasta, jer se krajem godine očekuje povećanje proizvodnje OPEC-a, a trgovci nisu sigurni da će do tada potražnja značajnije porasti.

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3.5 odsto, na 71.89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5.2 odsto, na 68.18 dolara.

    Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u decembru kako bi povećala svoj tržišni udio.

    Rijad je u više navrata demantovao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja odmak od službene politike grupe.

    Još ljetos OPEC i saveznici te organizacije najavili su da će od decembra povećati proizvodnju za 180 hiljada barela dnevno.

    Negativno je na cijene uticala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko centralne banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizovati.

    Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u septembru spao na samo 400 hiljada barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milion barela dnevno.

    Kako se očekuje povećanje ponude, cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim podsticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije.

    Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obavezne rezerve banaka kako bi podstakle kreditiranje. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.

    Te bi mjere trebale ubrzati rast kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.

    “Uprkos agresivnim podsticajnim mjerama u Kini, zabrinutosti zbog OPEC-ovog plana povećanja proizvodnje pritisnule su cijene nafte”, pišu analitičari firme Aegis Hedging u osvrtu na situaciju na tržištu, prenosi “Index”.

  • Raste broj stranih firmi u Srpskoj, ove godine osnovana 201

    Raste broj stranih firmi u Srpskoj, ove godine osnovana 201

    Godinama unazad lokalne zajednice u Republici Srpskoj često su izbor stranaca i kompanija iz inostranstva za pokretanje biznisa, a isti trend je nastavljen i ove godine, kada je u Srpskoj osnovana 201 nova firma, čiji su vlasnici stranci.

    Tako je, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Srpskoj trenutno registrovano 2.817 firmi čiji su vlasnici iz inostranstva, dok je 1. januara ove godine broj bio manji za 201 firmu, odnosno bilo je registrovano 2.616 takvih firmi.

    Među deset lokalnih zajednica u kojima je prijavljeno najviše novoosnovanih firmi u ovoj godini našle su se Banjaluka, Bijeljina, Istočna Ilidža, Gradiška, Istočno Novo Sarajevo, Laktaši, Prnjavor, Zvornik, Prijedor i Trebinje.

    Kada je riječ o djelatnostima kojima se bave firme koje su registrovane ove godine, iz APIF-a ističu da su to najčešće oblasti savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, računarskog programiranja, nespecijalizovane trgovine na veliko, kao i agencija za reklamu i propagandu.

    Takođe, na spisku deset najčešćih djelatnosti našle su se i inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, proizvodnja električne energije, posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, trgovina automobilima i motornim vozilima lake kategorije i trgovina na veliko parfimerijskim i kozmetičkim proizvodima.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kazao je za “Nezavisne novine” da je činjenica da se i ove godine, kao i prethodnih godina, osniva veliki broj kompanija i da su to uglavnom kompanije iz regiona.

    “Kompanije koriste određene olakšice koje pruža naš poreski sistem, prije svega niska profitna stopa, i jedan dio svog prometa i poslovanja prebacuju u Republiku Srpsku, što je za nas, u svakom slučaju prihvatljivo, jer oni porez na dobit plaćaju u ovoj državi, samim tim utiču na naš poreski sistem u pozitivnom efektu”, ističe Račić.

    Takođe, on navodi da se često mogu čuti kritike na račun firmi s malim brojem radnika da ostvaruju veliki promet i dobit i da se često radi o ovakvim firmama, međutim Račić navodi da je bolje da te firme rade ovdje i plaćaju poreze i doprinose nego u drugim zemljama.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da struktura novoosnovanih firmi pokazuje da one teže korištenju resursa znanja, ali i da će demografski trendovi, koji su nepovoljni, uticati na manji broj stranih firmi koje će težiti masovnom zapošljavanju jeftine radne snage.

    “Mi moramo ulagati u obrazovanje i privlačiti paralelno industrije većeg nivoa dodane vrijednosti čiji su proizvodi i usluge intenzivne znanjem. Takve firme su takozvani pobjednici tržišnih niša s obzirom na svoju tržišnu poziciju koja im omogućava dugoročnu održivost. Dakle, zapošljavaju manji broj visokoobrazovanih, a imaju visok profit i zarade”, kaže Mlinarević za “Nezavisne novine”.

  • Procjene UN: BiH će do 2100. izgubiti više od polovine stanovnika

    Procjene UN: BiH će do 2100. izgubiti više od polovine stanovnika

    Prema bazi podataka Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina bi do 2100. godine mogla izgubiti više od polovine stanovnika, tačnije 1,8 miliona.

    Tako će, prema ovim podacima, u BiH za 76 godina živjeti svega 1,36 miliona stanovnika.

    Ujedinjene nacije su nedavno osvježile svoju bazu podataka pod nazivom “World Population Prospects”, u kojoj daju procjene demografskih i populacijskih kretanja svjetskog stanovništva.

    Procjenjuju da trenutno na svijetu živi 8,17 milijardi ljudi, kao i da će svijet dostići maksimum 2084. godine sa 10,3 milijarde ljudi, nakon čega slijedi blagi pad.

    Iako se očekuje da će globalna populacija rasti još mnogo decenija, stopa rasta stanovništva se ubrzano usporava, pokazuje izvještaj.

    U podacima piše da je Indija prestigla Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, te da je populacija Kine došla do svog vrhunca i sada je u opadanju.

    Što se tiče zemalja regije, trenutno je najmnogoljudnija Srbija koja ima 6,7 miliona stanovnika, a slijede je Hrvatska sa 3,9 miliona, BiH 3,2 miliona, Slovenije 2,1, Sjeverna Makedonija 1,8 miliona, te Crna Gora 638.000 stanovnika.

    Kako piše u ovoj bazi podataka, do 2050. godine će ova regija koja broji oko 20 miliona stanovnika imati tri miliona stanovnika manje.

    Inače, Srbija bi do 2100. godine mogla imati tri miliona stanovnika manje nego što trenutno ima.

    Hrvatska bi mogla izgubiti 1,7 miliona stanovnika, a Sjeverna Makedonija gotovo milion.

    Procentualno bi najmanje stanovnika trebalo da izgubi Slovenija, te će 2100. godine imati 1,6 miliona stanovnika.

    I Crna Gora bi mogla prepoloviti svoje stanovništvo te, sa nešto više od 600.000 stanovnika, 2100. godine mogla bi ih imati 326.019.

    Demograf Aleksandar Čavić kaže za “Nezavisne novine” da se broj stanovnika na jednoj teritoriji oblikuje na dva načina: kroz prirodno kretanje i migracioni saldo.

    “Ono što je ozbiljan problem jesu poremećaji u starosnoj strukturi te odsustvo populacione politike, odnosno odsustvo strategije demografskog razvoja. Ovo nas je dovelo u poziciju da posmatramo ove pojave, a ne da upravljamo njima”, smatra on.

    Dodaje da upravo u tome treba tražiti neki pokušaj sistemskog odgovora na ovaj izazov, a to je kroz formulisanje strategije demografskog razvoja i njego dugoročno sprovođenje.

    “Kreiranje ove strategije bi trebalo da bude povjereno grupi stručnjaka, predvođenih demografima. Ona bi trebalo da da odgovore na izazove sa kojima se suočavamo, a to su nivo fertiliteta ili fenomena nedovoljnog rađanja. Takođe, imamo mortalitet na nezavidnom nivou. Ovo podrazumijeva da imamo ozbiljne izazove na ovom polju i tu moramo doći do odgovora kako doći do radne snage u predstojećim generacijama. Pitanje je i kako upravljati migracijama, kako unutrašnjim, tako i spoljašnjim. Takođe, treba postaviti pitanje i brige o starijim licima. Nama se dešavaju i ovi problemi jer mi to ne posmatramo na nekom naučnom ili strateškom nivou, već svako poseže za nekom mjerom koja se njemu učini efikasnom. Samo strateški, i dugoročan naučni pristup ima iole šanse za uspjeh, a ako se donosioci odluka nastave ponašati kao i do sada, scenario prema bazi podataka UN nam je neizbježan. Ovo nije samo problem broja stanovnika, to je problem što nećete moći da ostvarite nijednu društvenu funkciju, doći ćemo praktično u fazu kada ćemo konstatovati izumiranje naroda na ovim prostorima”, objašnjava Čavić.

    Dodaje da činjenica da imamo preko 42 odsto ukupne populacije starije od 65 godina govori da ne postoji struktura radne snage koja može ovo da izdrži, odnosno koja može da opsluži to.

    “Neće se moći obezbijediti ni zdravstvena briga, obrazovni sistem, te zanatske usluge i bilo koji drugi oblik usluga. Imaćemo rapidne manjkove broja zaposlenih radnika u svemu”, naglasio je Čavić.

  • Rađa se sve manje beba u BiH

    Rađa se sve manje beba u BiH

    U porodilištima širom Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci ove godine manje se čuo plač novorođenčadi, jer je u odnosu na isti period lani rođeno manje beba, a sa druge strane sklopljeno je i manje brakova.

    Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na period od januara do juna 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 odsto ili 309 beba. Odnosno, u istom periodu prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba.

    S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Tačnije, za šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom periodu lani umrlo 17.613 lica. Pad broja umrlih je prema podacima Agencije 1,92 odsto.

    Aleksandar Majić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da u posljednje vrijeme imamo narušenu starosnu strukturu stanovništva.

    “Svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini smo stariji i stariji. To demografsko starenje definitivno utiče na dva faktora. Utiče prije svega na smanjenje fertilnog kontingenta. Mi u suštini imamo svakog dana sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina. Mi svakim danom gubimo obim tog kontingenta, a pogotovo optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina”, navodi on.

    Kako dodaje, s druge strane imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina.

    Linker
    “S obzirom na to da se životni vijek produžava i da je narušena starosna struktura, mi iz dana u dan imamo sve veći broj starih ljudi. U suštini, svjedoci smo da je posljednjih deset godina broj rođenih u BiH u laganom padu, dok je broj umrlih u velikom povećanju, pogotovo tokom pandemije. Ovi podaci, možemo reći, su i očekivani”, kaže Majić za “Nezavisne”.

    Dodaje da neće biti velikih turbulencija kao za vrijeme pandemije, kada je bio povećan mortalitet, i da neće biti ni velikih padova u brojkama na kraju godine.

    Takođe, on je podsjetio da podaci koji se objavljuju na mjesečnom ili tromjesečnom nivou nisu zvanični, već preliminarni podaci.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine sklopljena su 6.393 braka, pa je tako, poredeći sa istim periodom lani, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je, takođe, manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

    Biljana Milošević, sociolog, ističe da se dugi niz godina nalazimo u tranzicionom vremenu koje ne nosi samo ekonomske deficite, već i kulturološke, što dovodi do poljuljanosti vrijednosne osnove.

    “Primarno mislim na tu neku vrstu morala, te neke ljudske čestitosti, karakternosti koja krasi jedno normalno ljudsko biće. To je danas, nažalost, postalo rijetkost”, kaže ona za “Nezavisne novine” i dodaje da sve to utiče i na sklapanje braka, a brakorazvodna parnica se poteže odmah na prvu stvar koja se nekome ne svidi.

    “Ljudi su postali jako nestrpljivi, svi sve hoće sad u datom trenutku, sad i odmah, vrlo je teško naći kompromise, a da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da govorimo o dvije stabilne osobe. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svako za bračnu zajednicu”, ističe Miloševićeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, na brak utiču i faktori ekonomske prirode, a današnja svakodnevica postala je tenzična i naporna u smislu obezbjeđivanja sredstava za egzistenciju.

    “To svakog čovjeka poprilično dobro iscrpljuje, moraju se žrtvovati na više strana i onda na neki način ta bračna sfera postaje poligon gdje se trpi”, kaže ona za “Nezavisne novine” i dodaje da ako ljudi nemaju razumijevanja za svakodnevnu borbu u njihovim životu, dolazi do ljubomore, izliva bijesa, neshvatanja.

    Kako kaže, prema saznanjima koje ima, mladi sklapanje brakova doživljavaju i svojevrsnim oblikom biznisa. Objašnjava da mladenci pozovu veliki broj zvanica, a nakon toga uslijedi razvod, te oni podijele novac koji dobiju na poklon.

    Miloševićeva zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice, poljuljane, mada je ipak na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, kako kaže, situacija i dalje dobra.

  • Zašto je Bakir Izetbegović otišao “na noge” Erdoganu

    Zašto je Bakir Izetbegović otišao “na noge” Erdoganu

    Otkako je na prošlim opštim izborima SDA doživjela debakl, a njeno mjesto u institucijama na nivou zajedničkih organa i Federacije BiH zauzela “Trojka”, lider SDA Bakir Izetbegović gurnut je na potpune margine i u sjenku aktuelnih političkih zbivanja.

    Sva značajnija politička dešavanja i krize u BiH, uglavnom, prolaze bez zapaljivih izjava lidera SDA, njegovo mišljenje i komentare o aktuelnim temama upadljivo izbjegavaju da traže čak i mediji iz FBiH koji su, inače, tradicionalno naklonjeni Izetbegoviću i njegovoj stranci, a SDA u pažnju javnosti u protekle dvije godine uglavnom dospijeva kada se radi o neraščišćenim skandalima i optužbama na račun njenih funkcionera u vrijeme kada su “vedrili i oblačili” ovdašnjom političkom scenom.

    Da je politički i dalje “živ”, te da se nije povukao u potpunu anonimnost i penziju, lider SDA pokazao je javnosti prije dva dana kada su brojni mediji prenijeli informaciju da je Bakir Izetbegović iznenada otišao u Tursku i da se tamo, između ostalog, iza zatvorenih vrata sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    O čemu su Izetbegović i Erdogan tom prilikom razgovarali nije poznato, ali je u medijima, takođe, objavljeno da je lider SDA, prilikom svoje nedavne posjete Turskoj, obišao čak i fabriku koja proizvodi čuvene bespilotne letjelice “Barjaktar”.

    Turski sentiment

    Budući da se Izetbegović i njegova stranka u vlastima Federacije BiH, kao ni na nivou zajedničkih institucija BiH, praktično, već dvije godine ništa “ne pitaju”, ostala je enigma zbog čega je turski predsjednik primio u posjetu lidera SDA, kao i razlozima zbog kojih je Izetbegović odlazio u obilazak poznate tvornice borbenih dronova?

    Prema tvrdnjama odlično obaviještenih izvora Srpskainfo, Izetbegović je do Erdogana “skoknuo” prije svega kako bi pokušao podići rejting svoje posrnule političke stranke uoči održavanja lokalnih izbora u BiH.

    – SDA se već pune dvije godine nalazi u potpunoj političkoj defanzivi i ako na predstojećim lokalnim izborima doživi poraz, teško je da će se u dogledno vrijeme oporaviti. Zbog toga je Izetbegović nenajavljeno “potegao” u Tursku kako bi pokušao da “oporavi” SDA i poveća njene izborne šanse. Ako ne na predstojećom lokalnim izborima, onda makar na sljedećim opštim izborima, s obzirom da jedan značajan dio bošnjačkog biračkog tijela i dalje gleda u Erdogana i Tursku kao na zaštitnike bošnjačkih nacionalnih interesa – tvrde naši izvori.

    Stari prijatelji

    S druge strane, politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, za Srpskainfo kaže da bi Izetbegovićevu iznenadnu posjetu Turskoj, prije svega, ocijenila kao kurtoaznu, a Izetbegovićev sastanak s Erdoganom kao susret dvojice starih prijatelja i predsjednika dvije stranke.

    – Što se tiče Izetbegovićeve posjete toj fabrici dronova, ona se mogla dogovoriti i moguće je da u tome Erdogan nije ni posredovao. Međutim, pitanje je zašto bi Izetbegović uopšte trebalo da ide u tu fabriku i da li on planira nešto nabaviti za lične potrebe, pošto je jasno da Izetbegović u naredne dvije godine neće biti u vlasti, a pitanje je da li će biti i poslije toga – kaže Marićeva za naš portal.

    Zbog toga, dodaje ona, Izetbegovićevu posjetu Turskoj smatra kao “čisto zamazivanje očiju biračima pred izbore”.

    – Vjerovatno je Izetbegović tu posjetu iskoristio da iskombinuje privatni turistički odlazak u Tursku za sastanak sa starim prijateljem, pošto je on sada u penziji pa ima vremena da putuje – kaže Marićeva.

    Na pitanje da li, po njenom mišljenju, posjeta Turskoj i sastanak s Erdoganom lideru SDA može da donese političku korist uoči predstojećih izbora, Marićeva odgovara da tu nema “ništa presudno”.

    – Vjerovatno da među bošnjačkim biračima ima onih kojima je Turska i dalje nešto pozitivno i koji gledaju u tu zemlju na taj način, ali mislim da to neće biti nešto presudno i da SDA i Izetbegoviću ta posjeta neće pretjerano pomoći. Još uvijek su svježa sjećanja na brojne afere SDA, a posebno na to da je bivši premijer Federacije BiH u zatvoru, dok se drugima sudi. Zbog toga se Izetbegovićev izlet u Tursku neće značajno odraziti na izborni rezultat SDA na lokalnim izborima – ocjenjuje Marićeva.

  • Na izborima u Kotoru niko nema većinu za formiranje vlasti

    Na izborima u Kotoru niko nema većinu za formiranje vlasti

    Izborna lista Demokrate – Pokret Evropa sad je, prema preliminarnim rezultatima te koalicije, na jučerašnjim lokalnim izborima u Kotoru osvojila 10 mandata, a njihov koalicioni partner u aktuelnoj vlasti koalicija Za budućnost Kotora tri mandata, prenose Vijesti.

    List navodi da je, sa druge strane, Demokratska partija socijalista (DPS) takođe osvojila 10 mandata i sa tradicionalnim partnerima ima 13 mandata (Evropski savez koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i građani osvojili su dva mandata, a Hrvatska građanska inicijativa jedan).

    Posle jučerašnjih lokalnih izbora u Kotoru niko nema većinu za formiranje vlasti, navode Vijesti i dodaju da Skupština Opštine Kotor ima 33 odbornička mjesta.

    DPS je uložio prigovor na regularnost izbora, zbog čega Opštinska izborna komisija sinoć nije saopštila preliminarne rezultate.

    Kako je objavio Radio Kotor, prigovor se odnosi na 10 biračkih mjesta, a iz DPS-a tvrde da je “materijal koji je važeći, proglašen za nevažeći”.

    Iz DPS-a tvrde da imaju 11 mandata.

    “DPS je ubjedljiv pobjednik lokalnih izbora, osvojili smo 11 mandata bez obzira na sve najave da nećemo proći dobro na izborima”, izjavio je Aleksandar Bogdanović iz DPS-a za TV Vijesti.

    On je rekao da je lista Demokrate-PES, sa 3.300 glasova doživela debakl.

    Jokić je na konferenciji za novinare nakon zatvaranja biračkih mjesta rekao da će “bez problema formirati koalicionu vlast”.

    Na izborima u Kotoru učestvovalo je 12 lista, a pravo glasa imalo je 18.498 građana, koji su glasali na 37 biračkih mjesta.

    U Kotoru je glasalo ukupno 10.104 građana ili 54,68 odsto, što je četiri hiljade ili 28 odsto manje nego na prethodnim lokalnim izborima 2020. godine.

    Izlaznost je veća nego na parlamentarnim izborima 2023. godine, kada je bila oko 48 odsto, navode Vijesti.

    Predsjednica Opštinske izborne komisije (OIK) Anka Perović izjavila je da većih nepravilnosti tokom izbornog dana nije bilo, prenosi Tanjug.

  • U Austriji pobijedila stranka koju su osnovali nacisti

    U Austriji pobijedila stranka koju su osnovali nacisti

    Austrija je skrenula udesno na jučerašnjim izborima na kojima je pobijedila krajnje desna Slobodarska stranka (FPO), što je prvi put od Drugog svjetskog rata da je stranka ukorijenjena u nacističkoj ideologiji osvojila najviše glasova na nacionalnim izborima.

    Stranke evropske radikalne desnice proslavile su jučerašnju pobjedu FPO-a smatrajući je podsticajem nacionalnim konzervativcima usred napretka koji postiže ekstremna desnica, a podstaknut je strahom od imigranata.

    Na čelu s Herbertom Kiklom, koji je dobio podršku zbog posrnule privrede i zabrinutosti zbog toga što Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrisati, FPO je osvojio oko 29 odsto glasova – rekordan rezultat koji bi toj stranci mogao omogućiti platformu za vođenje sljedeće vlade.

    Ovo je otvorilo vrata novoj eri, rekao je šef stranke Herbert Kikl nakon objave prvih rezultata.

    Na izbor je izašlo čak 6.3 miliona birača (78 odsto), a u kampanji su dominirala pitanja migracije i azila, kao i posrnula privreda i sukob u Ukrajini.

    FPO bi trebao imati oko 56 mjesta od 183 mjesta u parlamentu, dok bi konzervativci dobili 52, a socijaldemokrati 41 mjesto.

    Glavni sekretar FPO-a Mihael Šnedlic rekao je da su “muškarci i žene Austrije ispisali istoriju”, iako je odbio reći kakvu će koaliciju njegova stranka pokušati dogovoriti.

    “BBC” je objavio da je analiza glasača pokazala je da će oni starosti od 35 do 59 godina najvjerovatnije glasati za krajnju desnicu, nešto više žena nego muškaraca.

    Kikl mora pronaći partnera za formiranje stabilne koalicije jer ga ostali stranački čelnici ne podnose. Oni su mu odbili služiti i vrlo su brzo počeli razmatrati mogućnost alternative vladi kojoj bi na čelu bio FPO.

    No austrijskim su ekstremnim desničarima brojni evropski saveznici uputili čestitke. FPO je dio ekstremno desno orijentisane grupe u Evropskom parlamentu koju predvodi francusko Nacionalno okupljanje (RN).

    Čelnica RN-a je Marin Le Pen, koja je izrazila oduševljenje pobjedom, kazavši kako je to pokazatelj da takve stranke napreduju.

    “Nakon održavanja italijanskih, nizozemskih i francuskih izbora, ovaj plimni val, koji podržava odbranu nacionalnih interesa, očuvanje identiteta i uskrsnuće suvereniteta, potvrđuje narodni trijumf posvuda”, napisala je Le Pen u objavi na Twitteru.

    Među čestitarima je i Bjoern Hoeke, jedan od čelnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koji je pobjedu FPO-a nazvao “senzacijom” te napisao: “Pobjeda FPO-a nije samo pobjeda Austrije – ona seže puno dalje od granica te alpske republike i dobar je znak napretka za cijelu Evropu.”

    Nizozemski nacionalist Gert Vilders, čija stranka PVV vodi nizozemsku vladu, na Twitteru je poručio: “Mi pobjeđujemo! Vremena se mijenjaju! Identitet, suverenitet i sloboda. I nema više ilegalne imigracije ni azila, a to je ono za čime čeznu desetine miliona Evropljana!”

    Na Facebooku se oglasio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sjarto, koji je napisao: “Kakav vikend!! Nakon Češke još jedna pobjeda za rodoljube preko granice… Nema rata, nema migracija i nema rodne propagande!”

    FPO, koji su 1950-ih osnovali bivši pripadnici SS-a i drugi nacistički veterani, na ovim se izborima kandidovao na platformi protiv stranaca, obećavajući da će podići “tvrđavu Austriju” kako bi spriječio migrante.

    Kikl je glasačima obećao da će, ako mu daju pobjedu, služiti kao njihov Volkskanzler, ili “narodni kancelar”, što je nadimak koji je koristio Adolf Hitler.

    Iako stranka umanjuje značaj svoje nacističke prošlosti i nastoji se prikazati kao antiestablišmentska alternativa glavnom desnom i lijevom centru, redovno koristi antisemitske fašističke trope. Podsjetnik na dubinu stranačkog afiniteta prema estetici Trećeg Rajha dogodio se u petak na sprovodu dugogodišnjeg političara FPO-a, gdje su ožalošćeni ispratili svog kolegu ​​pjevajući SS himnu. Brojni čelnici FPO-a, bivši i sadašnji, bili su u publici.

    Takvi ekscesi otežaće FPO-u sklapanje koalicije, ali ona i dalje nije nemoguća.

    Pobjeda evroskeptičnog FPO-a mogla bi posijati podjele unutar Evropske unije kada je posrijedi područje vanjske politike koje se odnosi na podršku Ukrajini, prenosi “Index”.

  • Treba li BiH da ukine konvertibilnu marku i uvede evro?

    Treba li BiH da ukine konvertibilnu marku i uvede evro?

    Bosna i Hercegovina oko 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene ima sa zemljama Evropske unije.

    BiH kao mala ekonomija od 1998. godine ima sopstvenu valutu – konvertibilnu marku. Na primjer, Crna Gora već više od 20 godina kao valutu koristi evropsko sredstvo plaćanja, evro.

    Pitanje koje se dugo postavlja jeste da li je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti evro i ukinuti domaću valutu.

    Domaći stručnjaci su pokušali dati odgovor na ovo i pitanje šta bi bilo potrebno učiniti da se to desi te da li bi narod uopšte želio da koristi evro kao sredstvo plaćanja.

    Ekonomista Saša Stevanović smatra, kada se govori o ukidanju sopstvene valute, da je to delikatno pitanje.

    “Valuta je odraz državnosti, odraz nekog vremena, istorije, simbola suvereniteta. To nije čisto ekonomsko pitanje. Na primjer, srpski dinar pojavio se prvi put 1214. godine i to je zvanično druga valuta po starosti, prva je britanska funta, koja se pojavila 800 godine. Ako zanemarimo taj istorijski kontekst, ako zanemarimo emociju zbog pitanja da li treba ukinuti valutu, ako to posmatramo kao ekonomsko pitanje, onda treba vidjeti koje su ekonomske koristi. Ako imamo “papir” koji svoju vrijednost crpi i u potpunosti je vezan za evro. Znači, svaka naša domaća konvertibilna marka je papir koji cirkuliše na domaćem tržištu, a njegova vrijednost zavisi od vrijednosti evra. Iskustvo je Crne Gore da nemaju domaću valutu, a pitanje je da li malim ekonomskim sistemima domaća valuta i koristi, kao što je i pitanje da li mali ekonomski sistemi mogu voditi nezavisnu monetarnu politiku”, kaže Stevanović.

    Prema njegovim riječima, svi ekonomski šokovi iz Evrope se reflektuju kod nas.

    “Ne raspolažem podatkom koliko se na mjenjačkim poslovima zarađuje te koliko to građane košta. Prelaskom na evro tih troškova ne bi bilo. Takođe, izgubila bi se i potreba da se vrijednost domaće valute “čuva” kapitalom centralne banke, te bi se onda postavilo pitanje: Šta sa tim kapitalom? Izuzetno je složeno pitanje, delikatno, ali osim neke emotivne, suverene koristi, ekonomska računica ukazuje da bi bilo opravdano ukinuti domaću valutu. Na kraju, možda i pitanje za građane da se putem referenduma izjasne šta misle o tome. Takođe i da svaki od čitalaca postavi sebi pitanje da li bi više volio da platu prima u evrima i da plaćanja vrši u evrima”, istakao je Stevanović.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić ističe da Bosna i Hercegovina ima fiksni kurs prema evru zahvaljujući valutnom odboru, što znači da KM ne može slobodno fluktuirati na tržištu i time nema mogućnost monetarne politike koja bi omogućila prilagođavanje kursa u slučaju ekonomskih šokova.

    “U tom smislu, moglo bi se tvrditi da prelazak na evro ne bi predstavljao značajnu promjenu u pogledu monetarne fleksibilnosti, jer BiH već praktično koristi evro kao referentnu valutu. Međutim, postoje ključne razlike između trenutnog režima valutnog odbora i potpunog usvajanja evra. Dok je KM formalno vezana za evro, zadržavanje vlastite valute daje BiH određeni nivo autonomije i simboličkog suvereniteta. Uz valutni odbor, BiH i dalje ima kontrolu nad svojim bankarskim sistemom, a iako nema mogućnost prilagođavanja kamatnih stopa ili kursa, zadržava neke instrumente za održavanje finansijske stabilnosti. Ako bi BiH usvojila evro, izgubila bi i preostale mehanizme kontrole, poput mogućnosti kreiranja nekakvog minimuma vlastite monetarne politike kroz Centralnu banku BiH. To znači da bi bila u potpunosti podložna monetarnoj politici Evropske centralne banke (ECB), koja svoje odluke donosi na osnovu stanja i potreba ekonomija evrozone, koje se mogu značajno razlikovati od potreba ekonomije BiH”, objašnjava Pepić.

    Prema njegovim riječima, u slučaju ekonomskih kriza specifičnih za BiH, ECB ne bi bila u obavezi da u obzir uzima specifičnosti i potrebe BiH pri donošenju odluka o monetarnoj politici.

    “Pored toga, prelazak na evro podrazumijevao bi i ispunjavanje strogih ekonomskih i fiskalnih kriterijuma, uključujući održavanje niskog budžetskog deficita i javnog duga. Bez sprovođenja strukturnih reformi, prelazak na evro mogao bi donijeti više štete nego koristi, ograničavajući mogućnosti za ekonomski rast i razvoj. Da skratim, dok fiksni kurs prema evru zaista ograničava monetarnu fleksibilnost, zadržavanje KM daje BiH određeni nivo kontrole nad sopstvenim ekonomskim i finansijskim okruženjem. Potpuni prelazak na evro bio bi veliki korak koji bi trebalo da bude rezultat sveobuhvatne analize i strateškog razmišljanja, uzimajući u obzir dugoročne ekonomske interese zemlje”, naglasio je Pepić.

  • Stevandić se obratio građanima: Ako vas neko ucjenjuje da glasate protiv svoje volje, pošaljite ga na političku deponiju

    Ujedinjena Srpska je javno podigla glas protiv pritisaka političkih partija na građane Republike Srpske, koje na razne načine ucjenjuju glasače da glasaju za njih.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, u novom video-spotu obratio se lično biračima.
    -Dragi građani, ako vas neko ucjenjuje da glasate i skupljate glasove protiv svoje volje, glasajte protiv njega i pošaljite ga na političku deponiju. Budite slobodi ljudi jer se tako čuva Republika Srpska. Okreni na Srpsku, na Ujedinjenu Srpsku! – poručuje Stevandić, koji je – opet – u pravu.

  • Ujedinjena Srpska u Trebinju očekuje najbolji rezultat od osnivanja: Zajedno sa DNS do funkcije predsjednika Skupštine

    Ujedinjena Srpska u Trebinju očekuje najbolji rezultat od osnivanja: Zajedno sa DNS do funkcije predsjednika Skupštine

    Koalicija Ujedinjene Srpske i Demokratskog narodnog saveza je garant pobjede zajedničkog kandidata za gradonačelnika, ali i garant stabilnosti buduće vlasti u Trebinju, izjavio je predsjednik US, dr Nenad Stevandić.

     

    Na izuzetno posjećenoj tribini u Trebinju, Stevandić je podsjetio da US i DNS imaju zajedničku odborničku listu koja će iznenaditi dobrim izbornim rezultatom.

    -Da saberemo dva i dva odbornika. Ako bude jedan manje, nećemo se kajati. U svakom slučaju igramo na to da predsjednik Skuštine grada bude iz naše koalicije. Naši ljudi na terenu vrijedno rade. Odgovor naroda je odličan – zaključio je Stevandić.

    Predsjedik DNS, Nenad Nešić, nada se da će u Trebinju biti izabrana odgovorna vlast.

    -US i DNS odlučile su da podrže aktuenog gradonačelnika i očekujemo njegovu ubjedljivu pobjedu. Ono što je povezalo DNS i US jeste borba za opstanak Republike Srpske i srpskog naroda na ovim prostorima. I sigurno borba za napredak Republike Srpske i Trebinja. Očekujemo da zajedničkim snagama ovdje ostvarimo tri odbornika, te da na osnovu tog izbornog rezultata zajedno, složno za Trebinje, napravimo bolje uslove za život i rad. Prije svega, da ovdje ostaju mladi, da ne odlaze – izjavio je Nešić.

     

    Milan Kovač, nosilac odborničke liste, najavio je najbolji izborni rezultat od osnivanja Ujedinjene Srpske u Trebinju.

    -Što je najvažnije, očekujemo sigurnu pobjedu kandidata za gradonačelnika, Mirka Ćurića (SNSD). Zaista ćemo uraditi sve da tako bude – obećao je Kovač.

     

    Isidora Dostić, kandidat DNS za odbornika, naglasila je da u programu rada neće biti izostavljen niko u Trebinju.

    -Nama su svi naši sugrađani jednako važni. Možda ćemo malo više pažnje da obratimo na mlade, jer na njima svijet ostaje – zaključila je ona.