Autor: INFO

Izbori za američkog predsjednika prate se i u zemljama zapadnog Balkana, a prema izjavama političara, analitičara, novinara i drugih javnih ličnosti, jasno se vidi i preferencija naroda u BiH i u cijelom regionu koga bi željeli vidjeti u Bijeloj kući.

Za najveći dio Srba najbolji predsjednik Amerike bi bio bivši predsjednik Donald Tramp, a Džoa Bajdena, sadašnjeg američkog predsjednika, doživljavaju kao pobornika američke politike iz devedesetih godina, kada je NATO bombardovao Srbiju i omogućio Kosovu da pokrene proces osamostaljenja od Srbije.

Za Bošnjake, kao i Albance, najbolji predsjednik bi bio Bajden upravo jer ga doživljavaju u kontekstu američke politike devedesetih, mada je entuzijazam donekle spao početkom rata u Gazi, kojeg muslimani u svijetu generalno vide kao rat podrške Izraelu na štetu Palestinaca. Zanimljivo je, međutim, da je pod vodstvom Edija Rame, predsjednika Albanije, došlo do određenog simpatisanja Trampa, a članovi njegove porodice, kao i u Beogradu, pokreću lukrativne poslove uz blagoslov tamošnjih vlasti.

Hrvati su, kako se čini, najmanje entuzijastični prema bilo kome od dva kandidata i uglavnom smatraju da na njihove živote neće značajnije uticati bilo koji od dva kandidata kao budući ili sadašnji predsjednik Amerike.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da Tramp među Srbima uživa veliku podršku jer je u svom mandatu, kako ističe, pokazao razumijevanje za poziciju Srba, posebno nakon imenovanja Ričarda Grenela kao svog specijalnog izaslanika za region.

“On je stao na stranu srpskih politika sad kad nije bio obavezan, nakon što je Bajden došao na mjesto predsjednika. U tom smislu, među Srbima je stvoren utisak da će Tramp više pogodovati srpskim politikama”, rekao je Šolaja za “Nezavisne novine”. On, međutim, i naglašava da se do sada pokazalo da se američka politika u regionu teško mijenja, što se pokazalo i na primjeru sankcija.

“Nakon svakih izbora svi očekuju da će sankcije biti dignute, a u praksi one traju čak i decenijama i da to neće ići tako lako. Kroz te filtere ćemo moći da sagledamo odnos Amerike prema ovom dijelu Evrope u narednom periodu”, smatra Šolaja.

Sead Numanović, sarajevski novinar i urednik portala Politicki.ba, kaže da svi narodi Balkana na neki način smatraju da se američki predsjednik budi i ide na spavanje s njihovom zemljom u mislima.

“Kada je Bajden izabran za predsjednika, u Sarajevu su organizirane kolone automobila koje su to proslavile. Nije im se isplatilo. Kada je Tramp izabran za predsjednika SAD, u Beogradu su feštali. Nije im se isplatilo. Ko god da bude izabran, to neće značiti ništa posebno za cijeli naš region. Jednostavno, ni Tramp, a u posljednje vrijeme ni Bajden, ni ne znaju gdje je Balkan, a kamoli BiH”, ističe Numanović za “Nezavisne novine”.

Žarko Puhovski, ugledni hrvatski profesor, ističe da u Hrvatskoj nema mnogo svijesti o izborima u Americi, i o tome da se tamo, praktično, bira predsjednik svijeta.

Kada je riječ o političarima, on ocjenjuje da hrvatska desnica više preferira Trampa zbog njegovih svjetonazora, a da hrvatski centar i ljevicu Bajden odbija, prvenstveno zbog svojih loših javnih nastupa.

Puhovski za “Nezavisne novine” ocjenjuje da Amerika bira između “tupavca” i “senilka”, i da je to posebna tragedija za svijet.

“Bajden u svom programu ima neke elemente socijalne dobrobiti slično onom što ima EU, tako da, kakav god bio, vjerojatno je bolja varijanta za SAD, ali Tramp je bolji za svijet jer će vjerojatno manje ubijati u inozemstvu”, smatra Puhovski.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojili su prekjučer budžet da 23 glasa za i 16 protiv. Kako bi sredstva bila raspoređena, potrebno je da se budžet potvrdi i u Domu naroda PSBiH na sjednici zakazanoj za sutra. Zastupnik Ujedinjene Srpske u Parlamentu BiH Milan Petković za N1 je nadovezujući se na budžet prokomentarisao i otkazivanje prve tranše finansiranja od 70 miliona eura u Planu rasta EU za Zapadni Balkan navodeći da EU pred bh. vlast uvijek postavi uslove za koje kao da znaju da ih ne mogu ispuniti.

Poznato je da je vlast zakasnila s usvajanjem budžeta budući da su probijeni brojni rokovi, međutim, interesovalo nas je da li je kašnjenje bilo razlog zbog kojeg su iz Evropske unije poručili da je izgledno da neće biti ništa od prve tranše iz Plana razvoja?

“Mi smo veoma kasno usvojili budćžet BiH za ovu godinu, ali nije postignut konsenzus, a o razlozima zbog kojih nije možemo govoriti nadugo i naširoko. Očekivali smo da će Delegacija EU prihvatiti Plan rasta koji je ranije dostavljen i od 110 mjera koje smo već usvojili oni su odabrali samo tri koje nisu usvojene i usaglašene. Sada ustvari nisam siguran da li oni to nisu htjeli da nam daju ili su nas samo uslovljavali. Na kraju je to manje bitno. Očito je da su nam poslali tu poruku, ali nama ostaje za utjehu jeste 930 miliona eura koji su odobreni za BiH i u narednom periodu bit će mogućnost raspodjele tih sredstava. Svakako da je na nama kao vlasti da idemo u dalje usaglašavanje i postizanje konsenzusa u vezi s određenim pitanjima pa da na taj način dobijemo sredstva EU”, rekao je Petković.

Petković je uvjeren da će ostatak sredstava ipak biti operativan budući da su na kraju ipak usvojili budžet.

“Uspjeli smo sjesti i dogovoriti se i pretpostavljam da ćemo i oko nekih drugih pitanja to uspjeti. Međutim, ono što mene u jednu ruku i frustrira i izaziva nezadovoljstvo jeste uslovljavanje EU koja ne želi da shvati specifičnosti uređenja BiH i koja nekada postavlja uslove kao da znaju da ih mi ne možemo ispuniti i onda nas tim uslove. To je kao da djetetu kažete da vreću od 100 kg prenese s jedne strane na drugu i da će ako to uradi dobiti sladoled. Jednostavno morate shvatiti da nekada neko ne može izvršiti određeni zadatak i onda nam to obećanje nekad izgleda kao ‘obećanje ludom radovanje’. Tako da imam osjećaj da je i obećanje za ova sredstva bilo samo uzaludno radovanje”, dodao je.

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj protive se uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda. Pitali smo sagovornika jesu li ovi stavovi dio političke trgovine, s obzirom na ono što je nedavno govorio premijer Višković da je bio blizu odricanja veta, ili stvarni stavovi od kojih vladajući u RS neće odustati?

“Ono što znam od vlasti u RS jeste da su to stvarni stavovi i da se RS te nadležnosti neće barem ne lako odreći. Spremni smo da postignemo nekada kompromise ako to donosi nešto dobro, ali ne ako nas neko želi ‘kupiti’ ili žele da prodamo nešto svoje. Možda je svakom građaninu bitno da to bude jedinstven broj u BiH, ali mora se znati onda nadležnost telecom operatera i nije to baš tako jednostavno kao što izgleda sa strane. Ono što je posebno pitanje jeste Ustavni sud BiH koji je potpuno sui generis sud nepoznat u svjetskom i evropskom pravu i ono što mi tražimo jeste da uspostavimo jedan sud koji je funkcionalan i koji će imati legitimitet. I nije sporno da on bude najviša sudska instanca, ali moramo reći da je vrijeme da se zahvalimo stranim sudijama i da domaće sudije donose odluke koje su korisne za građane BiH”, tvrdi Petković.

Ponovo se pričom vratio na državni budžet navodeći da je imao zamjerke na njega budući da se čekalo devet mjeseci da bude usvojen.

“Onda je usvojen po hitnoj proceduri, a nama poslanicima je dostavljen tri dana prije usvajanja bez mogućnosti nekog amandmanskog djelovanja. Nisam htio da ga čitam jer ne mogu na njega djelovati ni bilo šta mijenjati i na kraju taj ministar se ne pojavi na sjednici, nema ni predsjedavajuće Vijeća ministara. Propustili smo taj budžet da ide onako kako ide da li je razvojan ili nije to znaju oni koji su ga kreirali”, naglasio je Petković.

BiH ‘prokockala priliku’, oglasili se iz Delegacije EU: Zbog blokade iz RS izgubila 70 miliona eura, upitan i ostatak novca iz Plana rasta

S obzirom na to da Branislav Borenović tvrdi da je ovim budžetom predviđen iznos novca od 100 miliona KM koji je potreban za kupovinu Zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje u Banjaluci. Iako nije detaljno pregledao Nacrt budžeta nismo mogli da ne pitamo sagovornika da nije slučajno uočio tu stavku?

“Borenović je ekonomista i on se sigurno više bavio budžetom nego ja. Oni godinama već pričaju o kupovini te zgrade od Mile Radišića (kum Milorada Dodika op.a.) i to je svima već poznato. Ta priča postoji i da li će doći do kupovine te ili bilo koje zgrade vidjet ćemo. Znam da postoji potreba da UIO kupi ili unajmi zgradu jer prostorije u kojima trenutno rade su potpuno neuslovne. Jedna takva značajna institucija treba imati svoj objekat, a gdje će biti i gdje će ga naći ne nam jer Ujedinjena Srpska ne učestvuje u tim procesima”, naveo je.

Interesovalo nas je i da li budžet može “pasti” na Domu naroda s obzirom na rasplet oko četvrtog delegata, sa kojim se u SNSD-u ne slažu.

“Mislim da ne može pasti i da neće biti problema budući da je Nenad Vuković iz PDP-a, koji je izvučen i doslovno samopostavljen, još nije stupio na dužnost pa smatram da će budžet sutra glatko proći i u Domu naroda kao u Predstavničkom domu”, konstatovao je zastupnik US u Parlamentu BiH.

Inicijativa za smjenu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića i rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, nije dobila podršku poslanika Predstanvičkog doma Parlamenta BiH ni u 2. krugu glasanja. Ni ovaj put nije bilo entitetske većine. Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red tvrdi kako je tome presudio pritisak iz Srbije.

“Apsolutno niko na mene nije vršio bilo kakav pritisak. Samo sam imao konsultacije sa predsjednikom Ujedinjene Srpske Nenadom Stevandićem i kao i inače prijateljski razgovor. Bez obzira što se često ne slažemo sa Nešićem i njegovim stavovima, odlučili smo ga podržati jer smatram da jednostavno nisu bili ispunjeni uslovi za njegovu smjenu, jer ako bismo se vodili tim principima, onda bi daleko prije trebalo smijeniti Zukana Heleza (ministar odbrane BiH op.a.) i Elmedina Konakovića (ministar vanjskih poslova BiH op.a.) zbog njihovih javnih istupa i onoga što su govorili, a Nešić svojim postupcima nije učinio ništa na štetu naroda ili bilo kojeg od entiteta osim što je iznosio lične stavove. Sve do samog kraja glasanja se nije znalo da li će Nešić ostati jer je inače komplikovan sistem glasanja tako da ovo nije bila baš zabava i pokazali su odgovornost određeni opozicioni predstavnici iz RS”, poručio je, između ostalog, Petković.