VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vukanović: Dodik javno priznao da je iznio i sakrio ogroman novac u inostranstvu

    Vukanović: Dodik javno priznao da je iznio i sakrio ogroman novac u inostranstvu

    Lider Liste za pravdu i red i narodni poslanik Nebojša Vukanović rekao je da je predsjednik Republike Srpske “javno priznao da je iznio i sakrio ogroman novac u inostranstvu, dovoljan, po njegovim riječima, za višegodišnje finansiranje Republike Srpske, ali da su sredstava blokirana i nisu operativna zbog američkih sankcija i njihove crne liste”

    – Postavlja se pitanje gdje se nalaze ta ogromna finansijska sredstava, kada su i kako iznesena iz Republike Srpske u inostranstvo, na čijim su računima i zašto su oni tajni? – upitao je Vukanović.

    On je rekao da bi ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović i premijer Radovan Višković trebalo da “odgovore na pitanje gdje se nalaze tajni računi o kojima govori Dodik, koliko je novaca deponovano na njima, kada su i kako sredstava prebačena i zašto javnost i poslanici ništa o tom ne znaju”.

  • Kamala bliža Bijeloj kući

    Kamala bliža Bijeloj kući

    Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

    Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

    Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

    “Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

    Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

    “Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

    Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

    “U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

    Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

    “Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

    Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

    Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

    U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

    “Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

    Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

    “Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

    Tramp želi više od jedne debate sa Haris
    Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

    Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

    “Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

    Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

    “Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

    Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
    Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

    S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

  • Kijev protiv Lukoila

    Kijev protiv Lukoila

    Mađarska i Slovačka pokrenuće proceduru pred Evropskom komisijom protiv Ukrajine zbog, kako navode – neočekivane i neprijateljske odluke Kijeva da ruskom “Lukoilu” zabrani tranzit nafte preko svoje teritorije. One su, među pet članica Unije, koje su izuzete od embarga na rusku naftu jer im snabdijevanje zavisi od naftovoda “Družba”.

    Slovačka polovinu potrebe za naftom pokriva samo isporuklma ruskog Lukoil” naftovodom “Družba”. A Mađarska istim dotokom obezbjeđuje trećinu potrošnje.

    Ukrajina je ruski “Lukoil” stavila na proširenu listu sankcija, pa kompanija od jula ne trasportuje naftu u Evropu.

    – Ova odluka Ukrajine da Lukoilu ne dozvoli tranzit nafte preko njene teritorije za Mađarsku i Slovačku neshvatljiva je i neprihvatljiva i ozbiljno ugrožava energetsku bezbjednost dvije zemlje. Mađarska i Slovačka rade na pravnim i tehničkim rješenjima kako bi se obezbijedilo nesmetano snabdijevanje sirovom naftom – rekao je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.

    Uz poziv da poštuje prelazni period o tranzitu ruske nafte, koji je Brisel odobrio za članice Unije koje nemaju izlaz na more, Kijevu daju tri dana da promijeni odluku.

    Kršenje tog dogovora prijetnja je snabdjevanju i rastu cijena derivata. Slovačka već bilježi velike gubitke što je pokrenulo i političke polemike.

    – Ovde se ispostavlja da neke sankcije imaju negativniji uticaj na države članice nego na Rusiju, jer će u slučaju nafte Rusija moći da pronađe alternativne puteve. Međutim, Slovačka će imati veoma velike probleme, jer treba vremena da se transformiše na preradu nafte koja nije uralska – kaže Peter Kmec, potpredsjednik vlade Slovačke.

    – Dužnost Vlade je da odgovori na takvu situaciju i da pregovaraju sa svojim partnerima. Na neki način da motiviše ovu rafineriju da pređe na drugu naftu – kaže Јozef Hajko, poslanik opozicije u parlamentu Slovačke.

    Iako je činjenica da geopolitički i ratni sukobi otežavaju dotoke energenata, stopiranje Lukoilovih isporuka pokrenulo je i trzavice među pojedinim članicama Unije.

    Poljska optužuje Mađarsku da novonastalu situaciju koristi da blokira pomoć Ukrajini.

  • Dačić: Očuvanje nacionalnih interesa treba da bude prioritet za sve

    Dačić: Očuvanje nacionalnih interesa treba da bude prioritet za sve

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je, tokom današnje skupštinske rasprave o Deklaraciji Svesrpskog sabora o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, da pitanje očuvanja nacionalnih i državnih interesa treba da bude prioritet za sve.

    Dačić je u Skupštini Srbije ukazao da se na zasjedanju posvećenom Deklaraciji više govori o svemu drugom osim o toj temi, te naveo da opozicija optužuje vlast za nacionalnu izdaju u isto vrijeme dok Srbiju u regionu optužuju da je nosilac velikosrpske politike.

    – Pitanje Republike Srpske i Srba koji žive u regionu je mnogo starije, dublje i teže nego što su odnosi među strankama. Lako je govoriti da li ćemo mi uvesti sankcije nekoj zemlji, ali ovde je stvar u tome da li mi volimo Srbiju i šta dobijamo uvođenjem i neuvođenjem sankcija – rekao je Dačić, replicirajući poslanicima opozicije.

    On je naglasio da Rusija i Kina štite Srbiju u UN i ukazao da bi politički gledano uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, koja brani poziciju i interese Srbije u UN, bilo samoubilački potez.

    Dačić je istakao da je Deklaracija Svesrpskog sabora veoma značajan dokument i da je, imajući u vidu sve veće izazove, Srbiji i Srbima u cjelini potrebna mnogo veća, jača i čvršća deklaracija za odbranu državnih i nacionalnih interesa, ali i što više glasova za odbranu Srbije.

    On je napomenuo da zbog toga nije ispravno i prihvatljivo da se govori o podrugljivo o državama kao što su Esvatini, Sao Tome i Prinsipe i sličnim zemljama koje su bile uz Srbiju i srpski narod prilikom glasanja o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN i pružaju podršku po pitanju Kosova i Metohije.

    Na to su ukazali i premijer Srbije Miloš Vučević, ministar kulture Nikola Selaković i potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, koji su, između ostalog, odbacili optužbe dijela opozicije da se Deklaracijom ukida 9. januar kao Dan Republike Srpske.

    Vulin je rekao da je Deklaracija Svesrpskog sabora istorijska, jer se nikada nije desilo da dva najviša zakonodavna organa srpskih država donose takav dokument.

    On je poručio da niko, pa ni opozicija u Srbiji, ne može da posvađa Srbiju sa Rusijom pričama o navodnom izvozu srpskih granata u Ukrajinu, kao ni sa Kinom i drugim prijateljskim zemljama.

    Nakon obraćanja premijera i ministara predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić označila je kraj rada parlamenta za danas i nastavak sjednice zakazala za sutra u 10.00 časova.

    Na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine Srbije je 60 tačaka, a prva je Prijedlog odluke o usvajanju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

  • Krišto: Plan rasta za zapadni Balkan prioritet u razgovorima sa Evropskom komisijom

    Krišto: Plan rasta za zapadni Balkan prioritet u razgovorima sa Evropskom komisijom

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je Plan rasta za zapadni Balkan trenutno prioritetna tema u razgovorima sa institucijama Evropske komisije, ističući da BiH ima šansu da se priključi zemljama regiona kada je riječ o ovom instrumentu.

    Krištova je izjavila da je BiH uskladila 98 odsto mjera s prijedlogom Evropske komisije, te da su preostala dva koraka koja su tehnički dogovorena – mjere u vezi sa Ustavnim sudom BiH i način odlučivanja u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć.

    – Ovo je izazvalo i određeni zastoj u preostalom procesu kada je riječ o Reformskoj agendi, u kojoj se lista reformi precizno razrađuje u aktivnosti i indikatore. Mnogo vremena smo izgubili u pokušaju da postignemo stopostotnu usklađenost s prijedlogom Evropske komisije – rekla je Krištova za “Dnevni avaz”.

    Sarajevski dnevnik je naveo da je uslov za isplatu prve tranše iz Plana rasta bilo usvajanje budžeta BiH za ovu godinu, ali je nakon njegovog usvajanja podrška ostala zaleđena do usaglašavanja svih mjera iz Reformske agende.

    – Usvajanje budžeta je korak bliže implementaciji Plana rasta EU za zapadni Balkan, a Reformska agenda nam je potrebna prvenstveno radi nas samih, unutar BiH, kako bismo imali definisan hodogram aktivnosti koje predstoje – objasnila je Krištova.

    Ona je ocijenila da u vrijeme pretkampanje za predstojeće lokalne izbore fokus mora da bude na važnim stvarima, prije svega na donošenju niza zakona koji su obaveza BiH.

    – Evropski put i reforme prijeko su potreban okvir približavanja EU. Ne možemo i ne smijemo se od toga umoriti. Različitih mišljenja može biti, ali alibi za nepostizanje dogovora i konsenzusa ne može niko tražiti – zaključila je Krištova.

  • Tramp: Bajden ne može sam da donosi odluke

    Tramp: Bajden ne može sam da donosi odluke

    Bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp doveo je u pitanje povjerenje američkog predsjednika DŽozefa Bajdena u potpredsjednika Kamalu Heris, kao i njegovu sposobnost da donosi odluke bez konsultovanja vašingtonskih birokrata.

    Da li lažljiva Kamala Heris smatra da je DŽo Bajden spreman da vodi SAD u narednih šest mjeseci? Ona mora da odgovori na to pitanje. Čini se da DŽo sada prenosi svoja predsjednička ovlaštenja neizabranim birokratama u Vašingtonu. On ne vjeruje ni svom potpredsjedniku. Ko upravlja državom? – napisao je Tramp na društvenoj platformi Truth social.

     

    Bajden je juče potpisao memorandum u kojem je svoja predsjednička ovlaštenja prenio na američkog ministra finansija DŽenet Јelen i državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, koji će biti odgovorni za sprovođenje funkcija i ovlaštenja u okviru Zakona o obnovi ekonomskog napretka i mogućnosti za Ukrajince.

    Američki predsjednik je tokom vikenda odustao od kandidature za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD i podržao Harisovu kao kandidata Demokratske stranke.

    Tramp smatra da Harisova nije najbolji mogući kandidat demokrata.

  • Untitled post 116346

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u Јutarnjem programu RTRS da Ambasada SAD u BiH blokira dolazak sredstava u Srpsku, te poručila da se uzalud nadaju, jer Srpska neće bankrotirati.

    Vidovićeva je podsjetila da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da Srpska može da obezbijedi sredstva vani koja bi došla u Srpsku.

    – Republika Srpska može dobiti prlo povoljna sredstva vani. Imamo dio sredstava, ali američka Ambasada blokira da donesemo ta sredstva u Srpsku – navela je Vidovićeva.

    Kaže da bi Srpska od toga ima mnogo koristi.

    – To su sredstva prijatelja Srpske. To su države koje su spremne da investiraju u Srpsku po povoljnim uslovima. Ali ne možemo to dobiti, jer je američka Ambasada zabranila prilv bilo kakvog novca. I to je poenta – pojasnila je Vidovićeva.

    Kaže da je to što radi Amerika šteti građanima.

    – Taj novac bi bio iskorišten za infrastrukturne projekte, kao i za povećanje plata – navela je Vidovićeva.

    Vidovićeva ja rekla da Srpska nije iznijela nikakva sredstva vani.

     

    – Mi nemamo kapacitet za to. I sve insinuacije da je Srpska to uradila su netačne – jasna je Vidovićeva.

    Ističe ni da privatne kompanije iz Srpske ne mogu iznijeti sredstva.

    – Јedino može Centralna banka BiH. Ali to su sredstva BiH, ne Srpske. Od tih sredstva ni nema efekta, Mogu i banke, ali samo one koje imaju strani kapital. Njihove majke banke su vani – rekla je Vidovićeva.

    Istakla je da je Srpska stabilna i da se budžet redovno realizuje.

    – Imam najmanji nivo zaduženja. Smanjili smo na 32 odsto BDP-a – navela je Vidovićeva.

    Istakla je da Srpska ima investicija sa Zapada, jer mnoge zapadne kompanije ne slušaju svoje države.

    – Investitori žele da dođu gdje su povoljni uslovi. A Srpska nudu povoljne uslove – istakla je ministarka finansija.

  • Vranješ: Hibridni rat protiv Srpske suzbiti kroz novo krivično djelo

    Vranješ: Hibridni rat protiv Srpske suzbiti kroz novo krivično djelo

    Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ ocijenio je za da je potpuno jasno da Ambasada SAD-a u Sarajevu, zajedno sa britanskom i njemačkom ambasadom, vode u ime svojih država hibridni rat protiv Republike Srpske, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak, te je dodao da se takvom djelovanju Srpska može i mora oduprijeti.

    Svi oni elementi koji su sastavni dio ovakvog oblika nekonvencionalnog ratovanja primjetni su kod aktivnosti navedenih ambasada: ekonomske sankcije prema zvaničnicima Republike Srpske, propagandne aktivnosti i širenje lažnih vijesti preko (pot)plaćenih medija, sajber operacije, prisluškivanje, špijunske aktivnosti i slično – naveo je Vranješ.

    Kaže da oni to sprovode kroz javno i tajno djelovanje na tlu BiH, istakavši da će će javnost biti upoznata kada se objave sankcije, ali neće saznati kojim sve metodama su predstavnici ambasade dolazili do podataka, kako su ih prikupljali, obrađivali, ko su im bili saradnici i doušnici, da li su neovlašćeno koristili telekomunikcionu infrastrukturu i vršili nedozvoljen nadžor.

    – Poznato je da sve te ambasade, pored akreditovanih predstavnika obavještajnih službi, imaju u svom sastavu i čitav niz prikrivenih operativaca koji se kriju iza diplomatskih pozicija prvih ili drugih sekretara, raznih atašea, a u stvari su agenti nekih od njihovih službi sa jasnim zadacima protiv Republike Srpske – ukazao je Vranješ.

    Kaže da kroz ovu prizmu prizmu treba posmatrati posljednja saopštenja koja govore o navodnim finansijskim problemima u Republici Srpskoj, optužbama za koruptivne radnje i prozivanjima najviših funkconera.

    – Širenje lažnih vijesti je jedan od metoda hibridnog ratovanja, kojeg zapadne službe vješto koriste decenijama i to je prisutno i kroz aktivnosti navedenih ambasada – naglasio je Vranješ.

    S tim u vezi navodi da je ambasador SAD-a u BiH Majkl Marfi izašao iz okvira diplomatskog djelovanja, te ističe da se Marfi ponaša kao da je na čelu okupacione uprave u BiH.

    – Sjetimo se da je skoro izjavio da je plan Milorada Dodika za mirno razdruživanje opasna fantazija koja predstavlja prijetnju suštinskim interesima SAD-a u BiH. Marfi je dakle priznao da je njegov zadatak zaštita tih suštinskih interesa SAD-a u BiH (!?), a ne bilateralna saradnja i predstavljanje svoje zemlje na bazi Bečke konvencije o diplomatskim odnosima – ukazao je Vranješ.

    Dodaje da je primjetno da se više i ne krije neokolonijalno poimanje BiH kao interesne zone SAD-a u kojem oni definišu sva pitanja i odluke od važnosti za funkcionisanje ove državne zajednice.

    Kaže da postoji način da se Republike Srpske odupre hibridnim operacijama navedenih ambasada, a riječ je o umanjivanju njihovih operativnih mogućnosti.

    – Јedna od mogućnosti je uvođenje novog krivičnog djela u Krivični zakonik Republike Srpske kojim bi se sankcionisala svaka komunikacija sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, koje bi Narodna skuština Republike Srpske definisala kao strane organizacije i lica koja učestvuju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i ekonomskog poretka Republike Srpske – naglasio je Vranješ.

    Pojašnjava da bi krivično djelo predstavljala svaka komunikacija naših funkcionera, državnih službenika, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduzeća, savjetnika u kabinetima i dr. funkcionera u Republici Srpskoj i na nivou BiH sa organizacijama i licima sa definisane “crne liste” Narodne skupštine Republike Srpske.

    – Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odjeljenja američke ambasade za subverzivno djelovanje na teritoriji Republike Srpske, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj koji na bilo koji način sarađuje i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navednoj listi – rekao je Vranješ za Srnu.

    Time bi se, kaže, značajno umanjila operativnost tih “diplomata”, a samim tim i njihovi dometi u hibridnim dejstvima protiv Republike Srpske.

    – To bi bio naš odgovor na njihove napade. Pored toga, ta lista Narodne skupštine bi bila javna i transparentna, sve sa imenima i fotografijama, čime bi šira javnost bila upoznata. Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske koji nisu obuhvaćeni ovim krivičnim djelom kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi – istakao je Vranješ.

    Navodi da se ovakvim pristupom ne bi ograničila sloboda građanima, nego bi se izgradio metod odbrane ustavnog poretka od subverzivnih radnjih predstavnika pojedinih ambasada koji ne poštuju Bečku konvenciju i koji u BiH dolaze sa agendom rušenja temelja Republike Srpske.

  • Banjalučki vatrogasci intervenisali: Curio plin u kuhinji

    Banjalučki vatrogasci intervenisali: Curio plin u kuhinji

    Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka juče su intervenisali u stanu u Ulici Arsenija Čarnojevića u kome je isticao plin iz boce.

    Kako su naveli, intervencija je bila u 18.27 časova.

    Takođe, juče su imali još dvije intervencije i to u 6.55 časova, a u pitanju je bila poplava.

    Vatrogasci su juče otvarali i stan.

  • Približno 32 posto Ukrajinaca spremno na teritorijalne ustupke Rusiji za okončanje rata

    Približno 32 posto Ukrajinaca spremno na teritorijalne ustupke Rusiji za okončanje rata

    Skoro trećina Ukrajinaca prihvatila bi neke teritorijalne ustupke Rusiji za brzi završetak rata, što je više od trostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, iako se većina i dalje protivi davanju bilo kakve zemlje, pokazala je anketa u utorak.
    Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopćio je da je proveo anketa na uzorku od 1.067 ljudi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine od 16. do 22. maja.

    Rezultati su pokazali da bi 32 posto Ukrajinaca pristalo na neki oblik teritorijalnih ustupaka, u odnosu na samo 10 posto godinu dana ranije i 19 posto na kraju prošle godine.

    Rečeno je da se 55 posto Ukrajinaca i dalje protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.

    Skoro 29 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je zauzela oko 18 posto ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je zauzela 2014.