Autor: INFO

  • Rubio: Veoma produktivan sastanak, ali ima još posla

    Rubio: Veoma produktivan sastanak, ali ima još posla

    Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je sastanak između visokih američkih i ukrajinskih zvaničnika bio “veoma produktivan”, kao i da je “postignut dodatni napredak”, ali da je pred njima još posla.

    – Nastavljamo da budemo realni u pogledu toga koliko je ovo teško, ali kako smo napredovali, mislim da postoji zajednička vizija da se ne radi samo o okončanju rata, što je veoma važno,već o obezbeđivanju budućnosti Ukrajine, budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada ranije – rekao je Rubio u kratkom obraćanju nakon sastanka koji je trajao više sati.

    Najviši američki diplomata rekao je da timovi ne rade samo na uslovima koji će okončati sukobe između Ukrajine i Rusije, već i na “uslovima koji će Ukrajini obezbijediti dugoročni prosperitet”.

    Ukazao je da su dvije strane počele da postavljaju temelje za to prošle nedjelje u Ženevi, kao i da su nastavile komunikaciju tokom cele nedjelje.

    – Danas smo ponovo nadogradili to, ali ima još posla – naglsio je Rubio.

    Umerov: Produktivan i uspješan sastanak, naš cilj je jaka Ukrajina

    Šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov rekao je da je sastanak na Floridi sa visokim američkim zvaničnicima bio “produktivan i uspješan”.

    – Naš cilj je prosperitetna, jaka Ukrajina. Razgovarali smo o svim pitanjima koja su važna za Ukrajinu, SAD su bile izuzetna podrška – dodao je Umerov i dodao je ovaj sastanak nastavak prethodnih razgovora SAD i Ukrajine u Ženevi.

  • Da li je Tramp poništavanjem Bajdenovih odluka ukinuo i sankcije NIS-u?

    Da li je Tramp poništavanjem Bajdenovih odluka ukinuo i sankcije NIS-u?

    Vrlo je vjerovatno da su i sankcije Naftnoj industriji Srbije uvedene u vrijeme kad je Bajden koristio autopen i vjerovatno i te sankcije potpadaju pod Trampovo poništavanje odluka prethodnog predsjednika potpisanih na taj način, kaže za Sputnjik advokat Branko Pavlović.

    To bi svakako trebalo proučiti i vidjeti da li je to tako, jer bi onda mnogo toga bilo riješeno samo od sebe, ističe Pavlović povodom odluke Donalda Trampa da poništi sva dokumenta koje je Bajden potpisao pomoću autopena, mehaničkog uređaja koji replicira potpis.

    „Ono što bi naša diplomatija trebalo da uradi, jeste da sada veoma pažljivo kontaktira, prati i utvrdi da li su možda i ove sankcije NIS-u deo onoga što Donald Tramp misli da poništi.“

    Pavlović ocenjuje da će Trampova odluka da poništi sva dokumenta koja je Bajden autpenom potpisao napraviti haos u pravnom poretku Sjedinjenih Američkih Država.

    Jer kad se budu poništavale te odluke, postavljaće se sudsko pitanje da li je to ništavno i da li se ima smatrati da te uredbe nisu važile od trenutka njihovog donošenja ili od trenutka kad ih je Tramp poništio, pa unazad, dodaje sagovornik Sputnjika.

  • SAD i Ukrajina na Floridi razgovaraju o izborima i mogućoj razmjeni teritorija sa Rusijom

    SAD i Ukrajina na Floridi razgovaraju o izborima i mogućoj razmjeni teritorija sa Rusijom

    Razgovori između delegacija SAD i Ukrajine na Floridi uključuju raspored budućih izbora u Ukrajini i mogućnost razmjene teritorija sa Rusijom, objavio je list “Volstrit džurnal” pozivajući se na visokog zvaničnika Bijele kuće.

    U izvještaju se navodi da razgovori obuhvataju raspored izbora u Ukrajini, mogućnost teritorijalne razmjene između Rusije i Ukrajine i druga pitanja koja nisu riješena između Vašingtona i Kijeva.

    SAD su predložile novi mirovni plan za Ukrajinu. Mediji su izvijestili da je originalni nacrt u 28 tačaka revidiran u 19 tačaka nakon što su se američki, ukrajinski i evropski zvaničnici sastali u Ženevi 23. novembra

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 21. novembra da bi novi mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa mogao da bude osnova za konačno rješenje u Ukrajini.

     

     

     

     

  • Himna Srbije izviždana u Sarajevu, Dodik: Nikada nećemo navijati za BiH

    Himna Srbije izviždana u Sarajevu, Dodik: Nikada nećemo navijati za BiH

    Pred početak meča košarkaških reprezentacija BiH i Srbije izviždana je himna gostujuće selekcije, dok su navijači BiH reprezentativce Srbije dočekali i uvredljivim skandiranjem. U publici se moglo vidjeti i mnoštvo ratnih zastava BiH, a vrijeđanja su se nastavila sve do početka utakmice drugog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

    Na ove događaje reagovao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, poručivši da demonstrirana mržnja prema Srbima u Sarajevu „nikada nije ni prestajala od rata“, već da je „stalno prisutna“ i da je ovog puta „javno i jasno iskazana“. Dodik je naveo da zvižduci himni Srbije u Skenderiji pokazuju da „Sarajevo ne želi život sa Srbima“, dodajući da je „himna Srbije i naša himna“.

    Posebno je istakao, kako je naveo, degutantno komentarisanje prenosa na Arena sportu, naglasivši da bi komentator „trebalo da zna da ovdje žive i Srbi, te da je reprezentacija Srbije i naša“. Dodik je zaključio porukom: „Nikada nećemo navijati za tu njihovu BiH.“

  • Otvoren zimski market u Banjaluci

    Otvoren zimski market u Banjaluci

    Stotine lampiona, sjajan božićni market, vilenjaci, Djed Mraz te mnoštvo poklona za naše najmlađe sugrađane samo su mali dio magične zime koja je stigla u naš grad.

    Zimski market „Zimzobal“, koji je priređen u sklopu još jedne, izuzetno bogate manifestacije „Banjalučka zima“ otvorio je vrata za mnogobrojne posjetioce koji su i ove godine odlučili da budu dio jedinstvene zabave u srcu našeg grada.

    Dodao je i to kako Banja Luka – iz godine u godinu, zahvaljujući sjajnim manifestacijama, ruši sve rekorde posjećenosti.

    -Zima nije samo za planinu, ona pripada i Banjoj Luci i mi se trudimo da kroz niz dešavanja, koja počinju danas, obezbijedimo kvalitetan sadržaj za sve. Ovdje se susreću porodice, dolaze brojni gosti. Potrudili smo se, niz iznenađenja je pred nama. Početkom zimske čarolije želim da ljudima poželim srećne praznike i da dođu ovdje, u centar grada. Parkovi, koje smo uredili, ove godine imaju posebno ruho. Važna nam je i Nova godina, gdje je velik odziv – rekao je on.

     

     

    Projekt meadžer Grada Milada Šukalo poručila je kako će naši sugrađani uživati u zabavnom programu više od mjesec dana.

    -Još jedna čarolija u Banjoj Luci počinje. Interes našh građana, ali i turista je izvanredan. Večeras otvaramo naš zimski market „Zimzobal“ gdje ćemo imati više od 300 sati različitog programa – od onog edukativnog, do zabavnog za sve naše sugrađane, kako i tokom radnih dana, tako i tokom dana vikenda. Želim da naglasim da smo i ove godine pokušali da ovu manifestaciju dignemo za stepenicu više, te da kroz sadržaje koje smo pripremili ponudimo nešto novo u Banjoj Luci. Ugosititelji su pripremili nešto novo i možete da probate nešto sasvim novo, što do sada niste mogli – kazala je ona.

    Sjajan program tokom Banjalučke zime očekuje vas i narednih dana.

     

     

    Na otvaranju sa brojnim sugrađanima, ali i gostima iz regiona družio se i gradonačelnik Draško Stanivuković koji je istakao kako je mnogo truda i ljubavi uloženo u još jedan zimski market.

  • Kneževo: Birači u Korićanima bojkotovali izbore

    Kneževo: Birači u Korićanima bojkotovali izbore

    Nema promjene u rezultatima prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. Kandidat SNSD-a Siniša Karan, u prednosti je za 9.745 glasova u odnosu na kandidata SDS Branka Blanušu. Na jedinom redovnom biračkom mjestu, na kojem izbori nisu održani prošlog vikenda i to zbog snijega, u Korićanima kod Kneževa, 56 registrovanih birača moglo je da glasa danas.

    Biračko mjesto otvoreno je jutros u sedam, a zatvareno večeras u 19 časova, ali niko od birača nije glasao, kažu u Opštinskoj izbornoj komisiji.

    – Nijedan birač nije iskoristio svoje pravo da glasa – rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Budimir Dukić.

  • Klubovi iz Srpske odbili sastanak sa zamjenikom visokog predstavnika

    Klubovi iz Srpske odbili sastanak sa zamjenikom visokog predstavnika

    Savjet za sprovođenje mira i dalje nastoji da se uključi u pitanja unutrašnjeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt, Luis Krišok, u ime Kristijana Šmita uputio je poziv šefovima poslaničkih klubova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da 2. decembra u Sarajevu prisustvuju sastanku PIK-a.

    Predstavnici dva kluba koji dolaze iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj promptno su odbili da učestvuju. Istakli su da ne žele razgovarati sa predstavnicima tijela koje, prema njihovim tvrdnjama, nema utemeljenje u Ustavu BiH i koje je, umjesto smirivanja tenzija, doprinijelo političkim sukobima u zemlji. Iz opozicionih redova, za sada, nema jasnog stava.

    U pozivu koji je Krišok poslao, razlozi za sazivanje sastanka nisu detaljno navedeni. Umjesto toga, PIK je istakao da želi razmjenu mišljenja o sprovođenju Dejtonskog sporazuma i korišćenju perioda do Opštih izbora 2026. godine za unapređenje političke stabilnosti, funkcionisanja institucija te ekonomskog i društvenog razvoja.

    Prvo se oglasio SNSD, čiji predstavnici navode da ne vide osnov da učestvuju na sjednici tijela koje ne postoji u formalnom ustavnom okviru BiH. Smatraju i da nema prostora za razgovor sa supervizorom za Brčko u trenutku kada, kako tvrde, BiH prolazi kroz duboku institucionalnu krizu izazvanu postupcima visokog predstavnika.

    Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a, naglasila je da „ne postoje okolnosti za razgovor dok je, kako je navela, narušavanje Dejtona i intervencije u krivično zakonodavstvo rezultat djelovanja osobe bez domaćeg legitimiteta“.

    Negativan odgovor stigao je i iz Srpskog kluba. Milan Petković poručio je da se politička situacija ne može poboljšati ukoliko OHR i PIK nastave donositi odluke koje, prema njegovom mišljenju, pripadaju isključivo institucijama BiH.

    „Razgovor je potreban, ali samo u okviru ustavnih mehanizama i uz poštovanje principa konsenzusa“, naglasio je Petković.

    Nije poznato kako će na poziv reagovati opozicione stranke iz Republike Srpske. Mira Pekić iz SDS-PDP-Za pravdu i red kratko je rekla da u klubu još nisu diskutovali o pozivu niti formirali stav.

    Podsjetimo, na sličnom sastanku održanom u junu ove godine, učesnici su kao jednog od odgovornih za političku krizu u BiH označili Milorada Dodika. Samo dan kasnije, Odbor za spoljnu politiku Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj u kojem su zatražene dodatne sankcije prema rukovodstvu Republike Srpske, što je otvorilo pitanje mogućeg ponavljanja sličnog scenarija.

    Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije smatra da bi sastanak mogao imati smisla jedino ukoliko bi tema bila budućnost OHR-a i mogućnost da se otvori prostor za dijalog domaćih aktera, u skladu sa ustavnim odredbama. U suprotnom, upozorava, postoji opasnost da se dodatno zakomplikuje trenutna politička situacija.

    Šolaja takođe ističe kao zanimljivo to što je ovog puta poziv poslao Šmitov zamjenik, koji u OHR-u predstavlja Sjedinjene Američke Države, i to nedugo nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj je više članica ukazalo da Šmit nema potvrdu tog tijela.

    S obzirom na to da poziv ne sadrži precizan dnevni red, ostaje otvoreno pitanje kakve namjere ima organizator i kakvi bi eventualni ishodi sastanka mogli biti.

  • Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Kada je Evropska unija u martu 2024. odlučila otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, među diplomatama se pojavila doza opreznog optimizma. Prvi put nakon dugo vremena stvorio se utisak da bi zemlja, opterećena kompleksnim ustrojstvom i stalnim političkim napetostima, mogla uhvatiti prijeko potreban ritam. No, evropske integracije u toj fazi počivaju isključivo na konkretnim rezultatima, ne na političkim obećanjima.

    Zato Reformska agenda, ponuđena domaćim vlastima, nije tek još jedan tehnički dokument – ona je svojevrsna provjera sposobnosti da država prekine beskrajni ciklus tranzicije i napravi stvarni iskorak.

    Na 159 stranica pobrojane su precizne obaveze, rokovi i ciljevi. Dokument jasno prikazuje šta EU očekuje da BiH ispuni kako bi se približila evropskim standardima u funkcionisanju institucija: od pravosuđa i energetike, do digitalnog sektora i obrazovanja. Po prvi put evropski zahtjevi dolaze objedinjeni, u jednoj strukturi, s jednim osnovnim ciljem – učiniti državu operativnom i otpornom na izgovore.

    Vladavina prava

    U središtu Agende leži najdugotrajniji problem BiH: pravosudni sistem koji nije u stanju osigurati pouzdane, brze i efikasne procese. EU traži ono što bi trebalo biti standard, ali u BiH predstavlja gotovo radikalni zahtjev – nezavisne i odgovorne sudove i tužilaštva. Agenda predviđa novi zakon o VSTV-u, strože integritet-procedure te donošenje Zakona o Sudu BiH u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    Ali sama izmjena propisa nije dovoljna. EU želi dokaze da sistem zaista funkcioniše. To uključuje formiranje efikasnog modela saradnje policije i tužilaštava u borbi protiv organizovanog kriminala, te konkretnije rezultate u procesuiranju korupcije, posebno na najvišim nivoima. Cilj nije samo goniti pojedinačne počinitelje nego razgraditi širu strukturu koja ih štiti.

    Istovremeno, poseban naglasak dat je slobodi medija, suzbijanju govora mržnje i zaštiti manjina. U evropskom okviru ovo nisu sporedne teme, već temeljni pokazatelji demokratske zrelosti.

    Energetska i klimatska tranzicija

    BiH ulazi u proces pregovora kao jedna od najovisnijih zemalja o uglju u Evropi. Dok EU želi postići klimatsku neutralnost do 2050., Bosna i Hercegovina se suočava s izborom: započeti tranziciju odmah ili godinama kaskati za Evropom, uz ozbiljne ekonomske posljedice.

    Reformska agenda predviđa široke promjene: liberalizaciju tržišta gasa i električne energije, uspostavu tržišnih operatera (NEMO), uvođenje ETS sistema najkasnije do 2030. i ubrzano gašenje dotrajalih termoelektrana.

    Jednako važno, EU insistira da prelazak na čistu energiju ne smije značiti socijalni udar. Zato su planirane mjere prekvalifikacije radnika, razvoj preduzetništva u rudarskim opštinama i regionalni razvojni fondovi kako bi se izbjegle greške koje su neke države EU skupo platile.

    Digitalni sektor

    U oblasti digitalizacije BiH znatno zaostaje za evropskim prosjekom. DESI indeks jasno pokazuje velike manjkavosti: od 5G infrastrukture i širokopojasnih mreža, do e-usluga i sajber bezbjednosti.

    Agenda zato nalaže potpunu digitalnu transformaciju države: ubrzanu izgradnju modernih mreža, uvođenje jedinstvenih e-upravnih sistema, te jačanje institucija zaduženih za sajber sigurnost, po standardima NIS2 direktive.

    Ako se ove mjere sprovedu, građani bi po prvi put mogli koristiti funkcionalne digitalne servise, bez potrebe za šalterima i beskrajnim pečatima – promjena koju zemlja čeka već godinama.

    Tržište rada i demografija

    BiH se suočava s dubokom demografskom krizom: nizak natalitet, masovan odlazak mladih i obrazovni sistem koji ne prati potrebe tržišta. Poslodavci traže stručnjake kojih u zemlji nema, dok hiljade mladih ljudi odlaze jer ne vide perspektivu.

    Agenda zahtijeva sveobuhvatne reforme: širenje dostupnosti predškolskog obrazovanja, modernizaciju nastavnih planova, jačanje stručnih škola i uvođenje kompletnog Youth Guarantee modela, koji mladima garantuje pristup poslu, obuci ili edukaciji.

    Pored toga, predviđene su mjere harmonizacije porodiljskih naknada i uvođenje „socijalne karte“, što bi omogućilo da socijalna pomoć konačno bude usmjerena onima kojima najviše treba.

    Ekonomija i poslovni ambijent

    BiH trenutno zauzima 90. mjesto po lakoći poslovanja, najlošije u regionu. Komplikovana birokratija, različiti propisi u entitetima i kantonima, parafiskalni nameti i slabo upravljanje javnim preduzećima odbijaju investitore.

    Agenda predviđa otklanjanje tih prepreka: jedinstven sistem registracije firmi, harmonizaciju propisa, lakše administrativne procedure, otvaranje tržišta konkurenciji i profesionalizaciju upravljanja javnim preduzećima, koja bi iz političkog plijena trebala postati ekonomsko sredstvo.

    Zaključak

    Reformska agenda ne nudi instant rješenja. Međutim, ona predstavljа najjasniji i najpotpuniji plan modernizacije koji je BiH ikada imala. Definiše šta treba uraditi, kako i u kojem roku, bez skrivanja ključnih problema. Ako se primijeni, BiH bi mogla ostvariti najveći institucionalni napredak od Dejtonskog sporazuma. Ako se zanemari, zemlja će nastaviti da luta u tranzicijskoj magli koja traje tri decenije.

  • CIK: Karan u prednosti nad Blanušom za 9.773 glasa

    CIK: Karan u prednosti nad Blanušom za 9.773 glasa

    Kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.773 glasa više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

    Obrađeno je 99,95 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.167 građana, a Blanuša 212.394, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

    Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

    Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku dobio je 2.019 glasova ili 0,46 odsto, a Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske 1.696 ili 0,38 odsto.

    Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

    Obrađeno je 448.964 listića, od čega je 440.686 bilo važećih.

    Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.366 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 448.964 ili 35,51 odsto.

    Na danas održanim prijevremenim predsjedničkim izborima na biračkom mjestu Korićani u opštini Kneževo, koji su bili odgođeni zbog snijega, nije izašao nijedan glasač od ukupno 56 sa pravom glasa.

  • Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

    Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

    Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

    U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

    “To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

    Uspon i pad Jermaka

    Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac.  Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika.

    Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

    Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

    Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

    Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

    Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

    Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

    Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

    “Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

    Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

    “Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

    Šta slijedi sada?

    Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

    “Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

    Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

    Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

    Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

    Skandal koji se brzo širi

    Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

    Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

    Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

    Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

    Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

    Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

    Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

    Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

    Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

    Sumnja se da ima neke informacije o tome.

    Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

    Nastavak pregovora ove sedmice

    U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

    Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

    Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

    Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

    “New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

    “Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

    Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.