VRBAS Media

Autor: INFO

  • U EU uz mobilnu aplikaciju, ulaz moguć i bez graničnog službenika

    U EU uz mobilnu aplikaciju, ulaz moguć i bez graničnog službenika

    Iako je nekoliko puta u prošlosti bio odgađan, sada je gotovo definitivno da će polovinom naredne godine početi primjena ETIAS-a, popunjavanja online formulara za ulazak na teritoriju EU za građane kojima nije potrebna viza.

    Sada je sigurno da će primjena sistema početi jer u novembru definitivno kreće novi sistem za registraciju putnika koji ulaze na teritoriju EU (EES), koji je korak prije uvođenja ETIAS-a.

    Kako je objašnjeno na stranici Evropske komisije, najvažnija promjena koju će građanima od novembra donijeti EES prilikom putovanja u EU jeste da im više neće biti pečatirani pasoši, već će na samom graničnom prelazu biti uzimani biometrijski podaci poput otiska prsta i fotografija lica.

    U praksi, to znači da više neće biti moguće da putnik koji ulazi u EU bez vize prekorači dozvoljeno vrijeme boravka.

    Do sada se prekoračenje moglo primijetiti samo ako službenik EU na graničnom prelazu brojanjem dana u pasošu ustanovi da je došlo do prekoračenja boravka.

    Sada će to biti provjeravano automatski i neće biti moguće da se osoba “sakrije” iza pečata i birokratskih procedura.

    “Službenici pasoške kontrole će skenirati vaše otiske prstiju i fotografisati vaše lice. Ove informacije će biti uskladištene u digitalnom obliku. Vaš pasoš, bez obzira na to da li je biometrijski ili nebiometrijski, neće trebati pečatirati. Ovaj proces može biti brži ako unaprijed registrujete neke svoje podatke. To možete učiniti ili koristeći samouslužni sistem ako je dostupan na vašem graničnom prelazu ili mobilnu aplikaciju ako je dostupna u zemlji iz koje ulazite. U bilo kojem od gore navedenih slučajeva na granici će vas dočekati službenik pasoške kontrole”, kažu u Evropskoj komisiji.

    Dodaju da će se u slučaju narednog dolaska na pasošku kontrolu vjerovatno sprovoditi skraćena procedura.

    “Prilikom narednog dolaska vaši otisci prstiju ili fotografija vašeg lica su već zabilježeni u EES-u. Službenici pasoške kontrole će samo provjeriti vaše otiske prstiju i fotografiju, što će trajati kraće. U rijetkim slučajevima možda će biti potrebno ponovo prikupiti i zabilježiti vaše podatke. Ako imate biometrijski pasoš moći ćete brže da uđete koristeći samouslužni sistem, ako je dostupan na tom graničnom prelazu. Ako nema nikakvih prepreka za dalje putovanje, obično nećete morati da idete do službenika za kontrolu pasoša”, objašnjavaju oni.

    To, praktično, znači da će nakon narednog dolaska na granicu biti moguće da uđete, a da vas ne prekontroliše granični službenik.

    Što se tiče ETIAS-a, on će samo u manjoj mjeri “zakomplikovati” pripremu putovanja.

    Za razliku od sadašnje procedure, kada ne treba nikome da najavljujete putovanje u EU već se samo pojavite na granici, prema ETIAS-u moraćete jednom u tri godine, ili ranije ako vam ističe važenje pasoša, prije putovanja popuniti online formular s vašim osnovnim podacima i platiti taksu od sedam evra.

    U 99 odsto slučajeva u roku od nekoliko minuta nakon podnošenja online formulara stići će vam potvrda da je sve u redu i da možete putovati u EU.

    U manjem broju slučajeva biće potrebno do mjesec dana za dodatne provjere.

    Iako će od polovine naredne godine svi putnici morati imati popunjen ETIAS, granični službenici neće odbijati ulazak, već će upozoriti građane da je trebalo da popune formular.

    Narednih šest mjeseci svi putnici bez ETIAS-a će biti vraćeni s granice, osim ako im je to prvi ulazak u EU nakon uvođenja ETIAS-a.

    U tom slučaju granični službenici će im omogućiti da uđu u EU, uz opomenu.

    Nakon isteka godinu dana od uvođenja ETIAS-a svi putnici kojima ne treba viza za ulazak u EU moraće imati uredno popunjen formular.

  • Otvoreno novo šetalište uz Vrbas

    Otvoreno novo šetalište uz Vrbas

    Banjalučani su danas i zvanično dobili još jednu, novu dionicu šetališta uz rijeku Vrbas, koja se proteže od nekadašnjeg restorana „Alibaba“ pa sve do Zelenog mosta.

    Naime, ovo je još jedan uspješno ralizovan projekat, koji je na zadovoljstvo svih sugrađana, ali i turista, jer su dobili uređenu stazu za uživanje kraj Vrbasa, odnosno od renovirane plaže u Srpskim Toplicama pa do sportsko-rekreativnog centra “Raj” kod Zelenog mosta u dužini od pet kilometara.

    Grad Banjaluka je svim građanima priredio noć za pamćenje, jer je priredio i bogat program i različite sadržaje za sve generacije, kao i koncert regionalnog pjevača Sergeja Ćetkovića, te nema sumnje da će ovo biti još jedna noć za pamćenje.Ćetković je kazao da mu je drago sto je ponovo u Banjaluci.“Ja Banjaluku volim i uvijek se rado vraćam, više i ne brojim dolaske. Drago mi je sto pjevam za Banjalučane”, kazao je Ćetković.

    Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke je kazao da je ukupno pet kilometara obale Vrbasa koja je uređena.

    “Ovo je prvo šetalište ovog tipa u istoriji Banjaluke. Ponosan sam sto smo prva gradska upravama sto smo prepoznali ovaj posao. Danas sa ponosom otvaramo ovo šetalište i spremamo otvaranje novog šetališta kod Kastala”, kazao je Stanivuković.

    Kako je rekao, plan je da se nastavi novo šetalište od Gradskog mosta do Venecija mosta, pa od Vencije do Rebrovačkog mosta, a zatim i do novog gradskog parka.

    Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika, istice da je ovo šetalište jedan novi ambijent u gradu.“U narednom periodu ovde ćemo imati i dajak pristaliste, kao i novo vodocrpiliste. Tako da je sam značaj ovo projekata višestruk”, kazala je Šukalo.

    Kako je dodala, ovo šetalište završeno je za samo 21 dan.

  • Ekonomisti za oporezivanje ekstraprofita banaka u BiH

    Ekonomisti za oporezivanje ekstraprofita banaka u BiH

    Bankama u Bosni i Hercegovini treba uvesti porez na ekstraprofit kako je to urađeno ranijih godina u Mađarskoj i još nekim zemljama Evropske unije, prijedlog je nekolicine domaćih ekonomista koji su iznijeli u razgovoru za BL portal.

    Pošto iz godine u godinu banke bilježe enormne zarade, ovim potezom država bi ih destimulisala u namjeri da baš toliko zarađuju, odnosno natjerala da smanje kamate, naknade i provizije ili bi, ako se to slučajno ne bi desilo, od novog poreza bar napunila budžetska kasa.

    Banke u BiH su samo u prvoj polovini ove godine ostvarile dobit od 463 miliona KM, što je čak za 100 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

    „Njihova dobit je astronomska, a sve veći je broj slučajeva, pošto su banke u stranom vlasništvu, da tu dobit iznose iz BiH. Dakle, država je odavno trebala da ove rekordne profitne stope koje su iznad normalnih, dodatno oporezuje i da onda taj novac iskoristi za neke društveno korisne svrhe, odnosno da napravi pritisak na banke da smanje cijene svojih usluga koje se konstantno povećavaju, a već odavno su previsoke“, kaže za BL portal ekonomski stručnjak Igor Gavran.

    On napominje da stanje u kojem neko ostvaruje abnormalan profit na štetu drugih, odnosno na štetu građana, ukazuje na jasan poremećaj na tržištu. Ima i onih koji zagovaraju blaži pristup prema bankama. Ekonomista Saša Stevanović predlaže da se banke uvjere da same u većoj mjeri pokažu svoju društvenu odgovornost.

    „Država je svojim mjerama napravila ambijent u kojem je profit banaka veći. Mislim da je pogrešno u ovom momentu da država uvodi poreze, ali svakako da treba apelovati na banke da podrži programe usmjerene prema stanovništvu. Banke su profitno orijentisane, ali to ne isključuje da banke ne mogu da naprave vrtić, školu, da vrate nešto društvu zbog toga što imaju veći profit“, kaže Stevanović.

    Trenutno država od sve veće dobiti banaka nema mnogo vajde, naglašavaju i drugi ekonomisti, jer banke sa stranim vlasnicima, poput NLB Banke, Unicredit ili Addiko banke, dobit šalju u svoje matične centrale.

    „Strane banke su došle kod nas i za taj posao su donijele inicijalni kapital. Kako smo mi narod koji štedi novac, banke su prepoznale tu situacije i praktično transferišu novac u inostranstvo, jer smo im dozvolili da naplaćuju nešto što nije nikakav rizik. Sav višak koji su banke zaradile poslale su u svoje matične centrale, jer nemaju interesa za plasman na domaćem tržištu“, objašnjava za BL portal ekonomista Zoran Pavlović.

    I konkretni podaci za prošlu godinu pokazuju da milioni dobiti odlaze u inostranstvo. NLB Banka Banjaluka, kao jedna od banaka u stranom vlasništvu, druga je po ostvarenoj dobiti u ovoj godini, sa zaradom od 37,71 milion KM u prvih šest mjeseci, u odnosu na 29,63 miliona maraka za isti period lani.

    Od prošlogodišnje, ukupne dobiti oko 15 miliona otišlo je van zemlje njihovim vlasnicima. U slučaju Unicredit banke Banjaluka, još jedne strane banke, kompletna neto dobit od 22,7 miliona KM iz prošle godine raspoređena je u dividendu koja je isplaćena akcionarima.

    „Birokratsko ograničavanje kamatnih stopa bi izazvalo otpor banaka, ali uvođenjem poreza na profit banke bi shvatile da prevelike zarade znače i preveliko davanje državi, pa bi smanjile zarade i troškove i na taj način se prilagodile potrebama tržišta“, smatra Pavlović.

    U trenutnoj situaciji, dok profiti rastu, a inostrani vlasnici zadovoljno trljaju ruke, oni koji upravljaju bankama kod nas za velike profite su posebno dobro nagrađeni od vlasnika. Konkretno, što je veća dobit, veće su i nagrade koje posebno dobijaju. U zvaničnim odlukama koje su banke dužne da dostave Banjalučkoj berzi, sakriveni su baš podaci o zaradama, naknadama i drugim primanjima prvih ljudi banaka.

    Tako su recimo u odlukama Unicredit i NLB banke zatamnjeni podaci o bruto iznosima za te potrebe. Isti slučaj je, recimo, i kod Addiko banke, s tim što oni članove Uprave i direktore banke nagrađuju po procentualno definisanom Okviru za stimulaciju povećanog radnog učinka.

    U svakom slučaju, u postojećoj situciji sve je podređeno što većem profitu banaka, a da ne postoji mehanizam koji bi realno izvagao moraju li usluge i bankarski rizici baš toliko da koštaju građane i privredu.

  • Podignuta optužnica protiv predsjednika SDS Milana Miličevića

    Podignuta optužnica protiv predsjednika SDS Milana Miličevića

    Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv predsjednika SDS Milana Miličevića, što je i on potvrdio na svom Fejsbuk profilu.

    Nakon što je optužnica podignuta, Miličević je poručio da je sve ovo davno dogovoreno i precizno tempirano, te da ima političku pozadinu.

    – Režiseri isti i u isto vrijeme. Tajming – početak predizborne kampanje. Ne postoje vaši milioni, poslovni prostori i položaj da bih sageo glavu! Ne bih pristao biti kao one glavonje koje su prodale obraz. Ne bih pristao biti nespsobnjaković kojim manipulišete. Nikada! Dižete optužnice jer imate tužilaštvo i tužioce sumnjivih karijera koje više u kominikaciji podsjećaju na inkviziciju nego na ono što treba da budu.- poručio je Miličević.

    Naglasio je da iza optužnice stoji Alen Seferović, povjerenik SDA za Teslić.

    – Čovjek koji je glavni organizator najveće izborne krađe u Republici Srpskoj u vrijeme referenduma u Tesliću. Njegov glavni prijatelj u ovom režiranju je Radislav Đurić Raša koji je opštinu ogolio za milione. Tu je neizostavno i Srđan Klječanin Rufi, još jedan od organizatora brojnih kriminalnih radnji i čovjek koji uništava šume i rude Teslića i cijele Republike Srpske. Njihova dalja pohlepa dobija nova krila. Ponovo tuži opštinu i traži milione. Svakom nepotkupljivom čovjeku gađenje je osnovna emocija kada shvati ko su oni koji tuže i šta im je motiv. Šta bi tek radili da se dokopaju opštinske vlasti u Tesliću?! – navodi Miličević.

    Kaže da bi, kada bi posustao, osramotio grobove svojih roditelja i svoje prijatelje koji su život dali za Republiku Srpsku.

    Kada bih odustao bio bih kao one glavonje ili oni koji nemaju šta reći i koji pričaju tišinom. To bi značilo da su me uplašili ili kupili. Kao njih. Nisam čovjek koji odustaje i koji se boji. Nemam strah ni od čega jer znam da su oni sposobni na sve, pa čak da nam plaše i djecu. Nemam strah ni od njihovih optužnica, namještaljki, prisluškivanja, ucjena i prijetnji, medijskog linča – navodi se, između ostalog, u objavi.

    Podsjetimo, Miličević je krajem jula saslušan u Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske u svojstvu osumnjičenog nakon što je jedan od investitora u Tesliću prijavio da mu Miličević kao načelnik opštine opstruiše izgradnju objekta.

    Miličević je tokom saslušanja rekao da se ne osjeća krivim.

  • Kamala Haris i zvanično kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD

    Kamala Haris i zvanično kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD

    Potpredsjednica SAD Kamala Haris zvanično je prihvatila nominaciju Demokratske stranke da bude njen kandidat na predsjedničkim izborima u SAD u novembru.

    Uime naroda, u ime svakog Amerikanca, bez obzira na stranku, rasu, pol ili jezik, u ime moje majke i u ime Amerikanaca, kao ljudi sa kojima sam odrasla, ljudi koji vrijedno rade, koji jure svoje snove i koji paze jedni na druge, u ime svih onih čija se priča može napisati samo u najvećoj naciji na Zemlji, prihvatam vašu nominaciju za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država – rekla je Haris posljednje večeri Demokratske nacionalne konvencije u Junajted centru u Čikagu, prenosi CNN.

    Haris je u govoru koji je trajao 45 minuta govorila o ličnom životu, obećala borbu za srednju klasu i na momente oštro kritikovala svog protivkandidata iz  Republikanske stranke Donalda Trampa.

    Hvala mom nevjerovatnom surugu Dagu, jer je bio sjajan partner, otac. Srećna ti godišnjica braka, mnogo te volim – rekla je Haris na početku obraćanja.

    Ona je potom zahvalila predsjedniku SAD Džou Bajdenu, navodeći da “osjeća veliku zahvalnost kada se sjeti kroz šta su sve prošli zajedno”.

    Kamala Haris je rekla da je “put kojim je došla do kandidature bio neočekivan, ali da neočekivani putevi za nju nisu ništa neobično”, prenosi Glas Amerike.

    Ona je govorila o svom životu, roditeljima i ispričala da su joj tokom odrastanja uzori bili borci za građanska prava, što je uticalo na to da postane tužiteljka.

    – Kada sam bila u srednjoj školi, počela sam da primjećujem nešto kod svoje najbolje prijateljice Vande. Bila je tužna i ponekad nije željela da ide kući. Jednog dana sam je pitala da li je sve u redu. I povjerila mi se da je seksualno zlostavlja njen očuh. I odmah sam joj rekla da dođe i živi kod nas, tako je i bilo. To je jedan od razloga zbog kojih sam postala tužilac. Da zaštitim ljude poput Vande jer vjerujem da svi imaju pravo na bezbjednost, dostojanstvo i pravdu – istakla je Haris.

    Ona je istakla da je kao tužiteljka uvijek imala samo jednog klijenta – narod i da je radila u ime naroda.

    – Znam da ima ljudi sa različitim političkim stavovima koji večeras ovo gledaju. I želim da znate: obećavam da ću biti predsjednica svim Amerikancima… Biću predsjednica koja nas ujedinjuje oko najviših stremljenja. Predsjednica koja vodi i sluša, koja je realistična, praktična i razumna. I uvijek se bori za narod. Od sudnice do Bijele kuće, to je moj životni posao – navela je Kamala Haris.

    Naglasila je da predstojeći izbori nisu samo najvažniji u životu svakog Amerikanca, “već su najvažniji u istoriji zemlje”.

    Ona smatra da je republikanski kandidat “u mnogim stvarima neozbiljan čovjek, ali da su posljedice njegovog povratka u Bijelu kuću izuzetno ozbiljne”.

    – Ne samo zbog haosa koji je stvoren dok je bio na vlasti, već i zbog svega što se desilo kad je izgubio izbore… I zamislite šta će sada da radi. Njegova namjera je da zatvara novinare, političke protivnike, svakog koga vidi kao neprijatelja – kazala je ona.

    Haris je rekla da će Trampov program “Projekat 2025” zemlju gurnuti unazad i dodala: “Ameriko, ne idemo unazad!”

    Nekoliko puta tokom obraćanja isticala je da će se boriti za bolji život srednje klase i da je to “cilj njenog mandata”.

    – Tramp se ne bori za srednju klasu, već za “svoje prijatelje milionere”, on će im smanjiti poreze što će povećati javni dug. Trampovi porezi će povećati cijene za srednju klasu, a mi ćemo smanjiti poreze za srednju klasu – obećala je Haris.

    U govoru je istakla i pravo na abortus koje je ugroženo poslije odluke Vrhovnog suda SAD i, kako je navela, “sudija koje je Donald Tramp postavio u taj sud”.

    Čula sam priče da su neke žene pobacile na parkingu, dobijale sepsu, gubile mogućnost da više ikada imaju djecu, jer su doktori bili uplašeni da će ići u zatvor. Parovi žele porodicu, a onda im se ukida vještačka oplodnja. Ovo se dešava u našoj zemlji zbog Trampa, i nije gotovo – rekla je ona i dodala da će Tramp uvesti nacionalnu zabranu abortusa i ukinuti abortus lijekovima ukoliko postane predsjednik.

    U dijelu govora posvećenom spoljnoj politici, Haris je obećala da će kao predsjednica uvijek stajati uz Ukrajinu, da neće napustiti NATO i da će brinuti o američkim vojnicima, a takođe je govorila i o ratu u Gazi.

    – Bajden i ja radimo non-stop jer je sada trenutak da se postigne dogovor o taocima i prekidu vatre. Radimo na tome da se okonča ovaj rat tako da Izrael bude bezbjedan, da prestanu patnje i da Palestinci imaju pravo na bezbjednost, sigurnost i samoopredeljenje – istakla je Kamala Haris.

    Dodala je da će uvijek zastupati pravo Izraela da se brani i da će se “uvijek suprostavljati diktaturama poput Irana i Sjeverne Koreje”, koje, kako je navela, “navijaju za Trampa”.

    Demokratska kandidatkinja govor je završila pozivom biračima da izađu na izbore, da glasaju i “izbore se za zemlju koju vole i ideale kojima teže”.

    Osim Haris, posljednje večeri konvencije demokrata govorili su demokratski senatori i kongresmeni, sestra predsjedničke kandidatkinje, a pojavila se i glumica Eva Longorija, dok je za muzički dio bila zadužena pjevačica Pink.

    Haris je prva crnkinja i prva Amerikanka iz Azije koja je demokratska predsjednička kandidatkinja.

  • Na šta predstavništva Srpske u inostranstvu?

    Na šta predstavništva Srpske u inostranstvu?

    O rezultatima rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, malo se zna. Ali, ono što je dobro poznato jeste da imaju siguran budžet, koji se stalno povećava. Zasluženo? Ili, ipak, ne?

    Podsjetimo da Srpska ima osam predstavništava. Za rad kancelarija Austrije, Rusije, Amerike, Srbije, Belgije, Njemačke, Grčke i Izraela, Vlada je početkom ove godine predvidjela 7,1 miliona KM. Međutim, novom odlukom, koja tek treba da stupi na snagu, taj iznos je povećan na 7,7 miliona KM. Osim toga, lani je donesena odluka o osnivanju predstavništva Кini, sa sjedištem u Šangaju, za šta je namijenjeno gotovo milion KM.

    “Uvijek može bolje”

    Iako je i sam premijer Srpske Radovan Višković, znao biti strog kada je u pitanju rad predstaništava, čak u tolikoj mjeri da je svojevremeno izjavio da neka od njih nisu opravdala ni svoje postojanje, Vlada Srpske ni najmanje nije stroga kada, ista ta predstavništva, zatraže “malo” više novca.

    -Uvijek može bolje – kaže za “Srpskainfo” i ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, što nas navodi da se zapitamo – da li je ikad bilo bolje?

    Predstavništva bi, po pravilu, trebalo da promovišu Srpsku u inostranstvu, da unaprijeđuju saradnju s institucijama i organizacijama, da dovode strane investitore, koji bi svojim kapitalom, otvorili neka nova radna mjesta. Ono što, zapravo, najviše rade, jeste priprema terena za posjete zvaničnika Srpske, a priča se i da obilaze različite manifestacije, na kojima šire dobar glas o Srpskoj, što, očigledno, iz godine u godinu, postaje sve skuplje. A, koliko se taj glas daleko čuje?

    -Predstavništvo Republike Srpske u Austriji je tražilo nekih 700.000 KM, u Ruskoj Federaciji manje od 100.000, u Srbiji oko 30.000 KM. To su aktivnosti koje nisu bile predviđene planom, a tiču se, prije svega, promocije Republike Srpske u zemljama koje su tražile ta sredstva – ovako ministar Klokić obrazlaže najnovije povećanje sredstava za rad predstavništava, uz poruku da oni svoje izvještaje redovno podnose Vladi Srpske.

    -Naravno da postoji prostora za napredak. Vlada i Ministarstvo donose odluke u kojem pravcu oni treba da imaju aktivnosti, kako bi i njihovi rezultati bili bolji i vidljiviji – zaključio je Klokić.

    Bez rezultata

    Bolje, pa čak i vidljive rezultate predstavništava, nije uočio ekonomista Zoran Pavlović.

    -Očigledno je da je to trošenje novca bez ikakve koristi i efekta po građane Republike Srpske. Imajući u vidu činjenicu da imamo velike probleme u održavanju likvidnosti budžeta Republike Srpske, imajući u vidu velike probleme koje imamo u privrednom životu, apsolutno je nedopustivo i bez opravdanja produžavanje ugovora od kojih nemamo koristi, a kamoli nastavak povećanja iznosa za njihov rad. Plaćate nekoga ko ništa ne radi u inostranstvu i još za to i ne odgovara – kategoričan je Pavlović.

    Mišljenja je da ne trebamo ni imati predstavništva koja, kako kaže, ovako (ne)rade.

    (Ne)transparentnost

    I diplomata i publicista Branko T. Nešković, smatra da povećanje sredstava predstavništvima nema nikakvog utemeljenja u rezultatima njihovog dosadašnjeg rada. Kaže da bi bilo bolje smanjiti njihov broj i preraspodjelom sredstava pojačati podršku onima koja su opravdala svoja osnivanja. Ono u Beogradu, prema njegovim riječima, primjer je dobrog rada.

    -Treba imati u vidu da privredna predstavništva, u zemljama prijema, nemaju diplomatski status i da im je mnogo teže ostvarivanje kontakata s institucijama i visokim zvaničnicima u zemlji prijema. Iz tog razloga im je potrebno mnogo više diplomatskog znanja, posvećenosti, rada i snalažljivosti. Da bi predstavništvo uspjelo u svojoj misiji, neophodan je kvalitetan odabir šefova, odgovarajuća obuka zaposlenih, dnevna komunikacija s privrednim subjektima, lokalnim zajednicama, turističkim organizacijama, univerzitetima, sportskim kolektivima… – naglašava on, uz poruku da transparentnost nije odlika, ne samo predstavništava, nego i aktuelne Vlade .

    FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJAFOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
    O predstavništvu u Kini, kaže sljedeće:

    -Moglo bi biti zanimljivo, s obzirom na značaj Kine u novijim geopolitičkim odnosima, ali sam, poučen dosadašnjim iskustvom, skeptičan i kada je riječ o tom predstavništvu.

  • Privreda u RS u problemu: Zbog jednog feninga poslove im uzimaju druga tržišta

    Privreda u RS u problemu: Zbog jednog feninga poslove im uzimaju druga tržišta

    Veliki broj inostranih partnera koji posluju sa privrednicima u Srpskoj uskoro bi mogli da se okrenu drugim, povoljnijim tržištima, koji nude bolje uslove po brojnim stavkama, upozoravaju privrednici.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je u razgovoru za “Nezavisne” da je sve manje ponuda iz inostranstva, a koje su i inače bile skromne.

    “Jedan od razloga zbog čega je tako je nepovoljan ambijent poslovanja na ovim prostorima, cijene i, naravno, nedostatak stručnih kadrova”, kazao je Pazurević.

    Naime, kako ističe, ovo je dodatni udar na već oslabljenu privredu Srpske, te dodaje da dosta domaćih privrednika ne zna šta će raditi iduće godine.

    “Prvenstveno kad govorimo o cijenama, prilikom razgovora o potencijalnim ugovorima nama se odmah pokazuju cijene koje su mnogo niže nego kod nas, prije svega to su Indija, Vijetnam, Kambodža, zemlje gdje je tržište rada daleko fleksibilnije nego kod nas i mi smo u jako nepovoljnoj situaciji kada je u pitanju perspektiva i razvoj naše privrede”, pojasnio je Pazurević.

    Dodao je da je cijena ta koja diktira broj sklopljenih ugovora, te, kako kaže, zbog jednog feninga se poslovi prenose na druge lokacije.

    “Ukoliko je naša cijena veća u odnosu na ponudu u Indiji, strani partneri se lako odluče da odlaze kod njih”, ističe Pazurević i dodaje da je nedavno ostao bez dugogodišnjeg inostranog partnera upravo zato što su mu ponuđene niže cijene firme iz Indije.

    “Svi koji dolaze sa strane dolazili su zbog toga što je kod nas bila jeftina radna snaga, mi smo imali obučenu radnu snagu, a toga sada više nema, tako da se oni lako odluče za druga tržišta”, kazao je Pazurević.

    Da su poslovni planovi već u pripremi za narednu godinu, ali i da strani partneri traže od domaćih privrednika niže cijene proizvoda, kaže i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    “Imam informaciju upravo sada kada strani partneri kontaktiraju naša privredna društva da od mnogih traže da u svojim kalkulacijama, u svojim ponudama daju i određene benefite i popuste, odnosno niže cijene kako bi mogli da sklope ugovore”, kazao je Ćorić i dodao da domaći privrednici imaju konkurenciju sa drugih tržišta, koja je povoljnija.

    “Postoji konkurencija firmi iz drugih zemlja, tipa iz Indije, gdje su cijene niže nego kod nas i naši privrednici, kad izađu sa konačnim cijenama i ponude to stranim partnerima, vrlo teško mogu da dobiju nove ugovore”, kazao je Ćorić i istakao da već u fazi dogovaranja inostrani partneri traže za sebe povoljnije uslove.

    “Naša preduzeća su prinuđena da zbog povećanja svih troškova, kao što su povećanje plata, veće cijene toplog obroka, prevoza, povećaju cijenu svojih usluga, kako bi bili profitabilni, pozitivno poslovali, a zbog toga ostaju bez ugovora iz inostranstva”, pojasnio je Ćorić.

  • Detalji nezapamćene tragedije u Novom Sadu: Roditelji i četvoro djece stradali u požaru

    Detalji nezapamćene tragedije u Novom Sadu: Roditelji i četvoro djece stradali u požaru

    U tragičnom požaru u novosadskom naselju Salajka, na uglu ulica Đorđa Dere i Davida Rackovića, stradalo je četvoro djece od dvije, četiri, pet i sedam godina i njihovi roditelji.

    Požar je buknuo oko dva sata ujutru.

    Kako se saznaju Novosti, sumnja se da je riječ o električnim instalacijama, odnosno da se zapalila baterija električnog bicikla koji je bio na punjaču.

    Nesreća se desila dok su svi spavali.

    Cijela porodica, svih šestoro nastradalih spavali su u jednoj prostoriji kuće u ulici Đorđa Dere u novosadstkom naselju Salajka.

  • Dačić: Pretragom Drine na području kod Ljubovije pronađena deseta žrtva

    Dačić: Pretragom Drine na području kod Ljubovije pronađena deseta žrtva

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova pretragom Drine na području Ljubovije, gdje se prevrnuo čamac sa iregularnim migrantima pronašli su i tijelo bebe, dok je policija Republike Srpske iz Drine izvukla tijelo još jedne muške osobe, izjavio je potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

    Pretragom terena koja intenzivno traje od noćas, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova pronašli su danas oko 15.30 časova, u mjestu Lonjin nizvodno niz Drinu, u blizini obale, beživotno tijelo bebe starosti oko devet mjeseci. Ona je, na žalost, i deseta žrtva prevrtanja čamca sa iregularnim migrantima koji su iz Srbije pokušali da pređu ovu rijeku između mjesta Drlače kod Ljubovije i Orlice u opštini Zvornik – rekao je Dačić.

    Beba je bila sa majkom čije je tijelo ranije danas izvučeno iz rijeke, navodi se u saopštenju.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije do sada su izvukli tijela šest muškaraca, žene i bebe, dok su pripadnici policije Republike Srpske pronašli tijela dva muškarca.

    – Pretraga se i dalje nastavlja – izjavio je Dačić.

  • CIA u regionu: Bernsova hitna misija u Beogradu zbog ugroženih planova

    CIA u regionu: Bernsova hitna misija u Beogradu zbog ugroženih planova

    Dolazak direktora CIA Vilijama Bernsa u Beograd nije puka slučajnost, već potvrda da su srpske službe svojim efikasnim djelovanjem primorale jednu od najmoćnijih svjetskih obavještajnih agencija na ličnu intervenciju. Berns je bio prinuđen hitno napustiti Vašington i doći u region jer su planovi Zapada, koje je predvodila CIA, bili ozbiljno ugroženi.

    Plan destabilizacije Srbije, čiji je cilj bio izazivanje haosa na ulicama Beograda i slabljenje državnih institucija, uspješno je otkriven i osujećen od strane srpskih bezbjednosnih struktura. Bernsova posjeta Sarajevu, Banjaluci i Prištini, prije dolaska u Beograd, jasno pokazuje da ovaj region ima veliki značaj za američke obavještajne interese, ali i da je situacija izmakla kontroli.

    Sastanak Bernsa sa Elmedinom Konakovićem u Sarajevu, poznatim po svojim antisrpskim stavovima i retorici usmjerenoj na rušenje Dejtonskog sporazuma, predstavlja još jedan u nizu pokušaja destabilizacije regiona. Nakon toga uslijedila je kurtoazna, ali vrlo tajanstvena posjeta direktoru BIA Vladimiru Orliću u Beogradu, koja nije rezultirala nikakvim zvaničnim izjavama, dodatno pojačavajući sumnje da je Berns došao s namjerom da prenese ultimatume i izvrši pritisak na srpske institucije.

    Poslije Beograda, Berns je hitno otputovao u Prištinu, gdje su ga albanski separatisti srdačno dočekali, pokazujući potpunu usklađenost interesa CIA i paralelnih vlasti na Kosovu u vezi sa slabljenjem Srbije. Njegova posjeta potvrđuje ono što mnogi već dugo znaju – da su protesti u Srbiji organizovani i podržani od strane Zapada, s ciljem izazivanja haosa, secesije Kosova i Metohije, kao i ukidanja Republike Srpske.

    Istovremeno, prozapadni mediji pokušavaju okrenuti priču u svoju korist, izvještavajući da je predsjednik Vučić bio na raportu kod ruskog ambasadora. Međutim, istina je da su upravo ruske obavještajne službe otkrile i potvrdile saznanja srpskih službi o pripremama za destabilizaciju. Zahvaljujući tim informacijama, srpske službe su pravovremeno reagovale i spriječile teže posljedice.

    Bernsova hitna posjeta pokazuje da je situacija toliko ozbiljna da je bilo neophodno da sam direktor CIA dođe i pokuša spasiti situaciju koja je izmakla kontroli. Očigledno je da je CIA angažovana na svim frontovima u regionu kako bi osigurala slom Srbije pod pritiskom, primoravanje na secesiju Kosova, ukidanje Republike Srpske i uvođenje sankcija Rusiji. Ipak, reakcija srpskih službi i podrška Rusije pokazuju da Srbija neće lako popustiti i da će nastaviti borbu za očuvanje svojih nacionalnih interesa i teritorijalnog integriteta.