VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sedam stvari koje je Tramp obećao da će uraditi kao novi predsjednik SAD

    Sedam stvari koje je Tramp obećao da će uraditi kao novi predsjednik SAD

    Donald Tramp je spreman da se vrati u Bijelu kuću, obećavši akcije po pitanjima među kojima su imigracija, ekonomija i rat u Ukrajini, a čini se kao da će izgleda imati veliku podršku za svoju političku agendu u Kongresu nakon što je njegova Republikanska partija povratila kontrolu nad Senatom.

    U svom pobjedničkom govoru, Tramp je obećao da će se “voditi jednostavnim motom: data obećanja, ispunjena obećanja. Održaćemo svoja obećanja”, ali oko nekih stvari, on je dao malo detalja o tome kako bi mogao da postigne svoje ciljeve

    Na pitanje Foks njuza 2023. da li bi zloupotrebio svoju moć ili ciljao na političke protivnike, on je odgovorio da neće, “osim prvog dana”: “Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga nisam diktator”.

    1. Deportacija migranata bez dokumenata
    Tokom kampanje, Tramp je obećao najveće masovne deportacije migranata bez dokumenata u istoriji SAD.

    Takođe je obećao da će završiti izgradnju zida na granici sa Meksikom započetog tokom njegovog prvog predsjedavanja.

    Broj prelazaka na južnoj granici SAD dostigao je rekordne nivoe krajem prošle godine za vrijeme Bajden-Harisove administracije, prije nego što je opao 2024.

    Stručnjaci su za BBC rekli da će se deportacije u obimu koje je Tramp obećao suočiti sa ogromnim pravnim i logističkim izazovima – i da bi mogle usporiti ekonomski rast.

    2. Potezi ka ekonomiji, porezima i tarifama
    Podaci izlaznih anketa sugerišu da je ekonomija ključno pitanje za birače. Tramp je obećao da će “okončati inflaciju” – koja je porasla na visoke nivoe pod predsjednikom Džoom Bajdenom prije nego što je ponovo pala. Ali moć predsjednika da direktno utiče na cijene je ograničena.

    On je takođe obećao veliko smanjenje poreza. Predložio je da se napojnice ne oporezuju, ukida porez na davanja socijalnog osiguranja i porez na korporacije.

    On je predložio nove tarife od najmanje 10 odsto na većinu inostranih roba, kako bi se smanjio trgovinski deficit. Uvoz iz Kine mogao bi da podnese dodatnu carinu od 60 odsto, rekao je on. Neki ekonomisti upozoravaju da bi takvi potezi mogli da podignu cijene za obične ljude.

    3. Smanjenje klimatskih propisa
    Tokom svog prvog predsjedništva, Tramp je ukinuo stotine akata zaštite životne sredine i učinio Ameriku prvom nacijom koja se povukla iz Pariskog sporazuma o klimi.

    Ovog puta, ponovo je obećao da će smanjiti propise, posebno kao način da pomogne američkoj automobilskoj industriji. Stalno je napadao električna vozila, obećavajući da će preokrenuti Bajdenove mete koje su za cilj imale podsticaj prelaska na čistije automobile.

    On je obećao da će povećati proizvodnju američkih fosilnih goriva – obećavajući da će “bušiti, bušiti, bušiti” prvog dana u korist obnovljivih izvora energije kao što je energija vjetra.

    Tramp želi da otvori područja kao što je arktička divljina za bušenje nafte, što bi, kako tvrdi, smanjilo troškove energije – iako su analitičari skeptični.

    4. Da završi rat u Ukrajini
    Tramp je kritikovao desetine milijardi dolara koje su SAD potrošile na podršku Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom – i obećao da će okončati sukob “u roku od 24 sata” putem dogovora.

    Nije rekao šta misli da bi bilo koja strana trebalo da odustane. Demokrate kažu da bi taj potez ohrabrio predsjednika Vladimira Putina.

    Tramp želi da se SAD generalno odvoje od stranih sukoba. Što se tiče rata u Gazi – Tramp se pozicionirao kao nepokolebljivi pristalica Izraela, ali je pozvao američkog saveznika da prekine svoju operaciju.

    On je takođe obećao da će okončati povezano nasilje u Libanu, ali nije naveo detalje o tome kako.

    5. Nema zabrane abortusa
    Protiv želja nekih svojih pristalica, Tramp je tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris rekao da neće potpisati zakon o nacionalnoj zabrani abortusa.

    Godine 2022. Ustavno pravo na abortus širom zemlje poništio je Vrhovni sud, koji je imao većinu konzervativnih sudija nakon Trampovog prvog predsjedništva.

    Reproduktivna prava postala su ključna tema Harisove kampanje, a nekoliko država je odobrilo mjere za zaštitu ili proširenje prava na abortus na dan izbora.

    Sam Tramp je redovno govorio da bi države trebalo da budu slobodne da odlučuju o sopstvenim zakonima o abortusu, ali se borio da pronađe sopstvenu dosljednu poruku.

    6. Oproštaj nekim demonstrantima
    Tramp je rekao da će “osloboditi” neke od onih koji su osuđeni za krivična djela tokom nereda u Vašingtonu 6. januara 2021, kada su njegove pristalice uletjele u zgradu Kapitola u pokušaju da osujeti izbornu pobjedu Džoa Bajdena 2020.

    Nekoliko smrtnih slučajeva pripisano je tadašnjem nasilju, za koje je Tramp bio optužen za podsticanje.

    Radio je na tome da umanji značaj nereda i promijeni stotine pristalica koji su osuđeni kao politički zatvorenici.

    On nastavlja da kaže da su mnogi od njih “greškom u zatvoru”, iako je priznao da je “nekoliko njih vjerovatno izmaklo kontroli”.

    8. Otkaz specijalnom savjetniku Džeku Smitu
    Tramp je obećao da će smijeniti iskusnog tužioca koji je vodio dvije krivične istrage protiv njega “u roku od dvije sekunde” od preuzimanja dužnosti.

    Specijalni tužilac Džek Smit optužio je Trampa zbog navodnih napora da poništi izbore 2020. i zbog njegovog navodnog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima.

    Tramp negira bilo kakvu nepravdu i uspio je da spriječi da bilo koji slučaj dođe do suđenja prije izbora. Kaže da ga je gospodin Smit podvrgao “političkom lovu na vještice”.

    Tramp će se vratiti u Bijelu kuću kao prvi predsjednik ikada osuđen za krivično djelo, pošto je u Njujorku proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih zapisa, prenosi Telegraf.

  • Vučević: Odgovornost se ne može završiti ostavkom Gorana Vesića

    Vučević: Odgovornost se ne može završiti ostavkom Gorana Vesića

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da događaji od 5. novembra u Novom Sadu, nemaju veze sa tragedijom i nesrećom koja se dogodila 1. novembra kada se obrušila nadstrešnica na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i 14 ljudi poginulo a troje teško povrijeđeno.

     Neki ljudi iz politike nisu mogli da sačekaju ni da ljudi budu izvučeni iz ruševina, a već su zakazali prve skupove i proteste i ponašaju se kao crne ptice zloslutnice i ovo su vidjeli kao priliku da dobiju političke poene. To je kulminiralo događajima u Novom Sadu 5. novembra uveče – rekao je on za RTS.

    Istakao je da sve ono što se te večeri dogodilo bilo najavljeno.

    – Govorili su da to nije šetnja, već da je vrijeme za akciju i da se ne vode kućni ljubimci i djeca. To je ukazivalo da se sprema ono što se i dogodilo – rekao je on.

    Ocijenio je da je najveći broj ljudi koji je u utorak protestovao u Novom Sadu, došao zbog bijesa, ljutnje a manja grupa je išla da iskoristi i zloupotrijebi nesreću koja nas je zadesila.

    Naveo je i da se odgovornost ne može završiti ostavkom Gorana Vesića.

    Rekao je da je za petak zakazana i sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora Srpske napredne stranke na kojoj će se razgovarati o svim aktuelnim političkim događajima.

    Dodao je da se nada da će i predsjednik Republike Aleksandar Vučić koga je, kako je rekao, pozvao na sjednicu i pored velikih državnih obaveza doći na sjednicu glavnog odbora, odnosno predsjedništva stranke.

  • Ričard Grenel glavni kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD

    Ričard Grenel glavni kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD

    Bivši specijalni izaslanik predsjednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel, glavni je kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost u novoj administraciji Donalda Trampa, koji je na predsjedničkim izborima osvojio drugi mandat u Bijeloj kući.

    Grenel je među Trampovim najbližim spoljnopolitičkim savjetnicima, a tokom njegovog prvog četvorogodišnjeg mandata, bio je v.d direktora nacionalne obavještajne službe i ambasador SAD u Njemačkoj.

    On je učestvovao i na privatnom sastanku Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u septembru.

    Grenel se smatra glavnim kandidatom za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, što ne zahtijeva potvrdu Senata, prenosi Tanjug.

    Među politikama za koje se Grenel zalagao je i uspostavljanje autonomne zone u istočnoj Ukrajini radi okončanja rata sa Rusijom, što je pozicija koju Kijev smatra neprihvatljivom.

  • Studenti i đaci zloupotrebljavaju moderne tehnologije

    Studenti i đaci zloupotrebljavaju moderne tehnologije

    Ukoliko već u najranijem periodu, uslovno rečeno, sklopite “pakt sa đavolom” i pristanete da vas mašina zamijeni u pisanju zadaće kod kuće, onda jednog dana, kada ne budete mogli dobiti posao jer ga obavljaju mašine, nemate pravo da se bunite.

    Rekao je to za “Glas Srpske” profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Borislav Vukojević govoreći o prednostima i manama vještačke inteligencije (AI) koju uveliko koriste ne samo studenti i srednjoškolci već i osnovci pokušavajući na taj način da prevare učitelje i nastavnike i zarade što bolju ocjenu na pismenom zadatku.

    Upotreba vještačke inteligencije nije sporna, kaže Vukojević, ukoliko se koristi kontrolisano na pravi način, da unaprijedi znanje, međutim, dodaje on, kod nas je veoma malo onih koji je koriste na ispravan način i tu dolazi do problema.

    U Nedjelji medijske i informacione pismenosti ugostili smo više od 150 đaka iz osnovnih i srednjih škola, a kada sam ih pitao da li neko ne koristi vještačku inteligenciju, niko se nije javio. Problem korišćenja bez adekvatne obuke doprinosi tome da đaci i studenti to vide kao prečicu kako mogu da urade zadaće, lektire i pismene zadatke, a da to zapravo neko drugi uradi za njih. Ne smijem biti nepošten pa reći da tog nekog snalaženja nije bilo i ranije. Jeste, srednjoškolci i studenti su kupovali seminarske i diplomske radove, međutim, obeshrabrivani su time što taj neko ko im je to pisao uglavnom nije stručan u toj oblasti, pa su nastavnici vrlo brzo primjećivali da je to pisao neko ko ne razumije materiju – kazao je Vukojević.

    Međutim, pojavom vještačke inteligencije neko neiskusan teško može odmah da prepozna da to nisu pisali oni.

    – Osim toga, mogu biti sto odsto siguran da je student koristio vještačku inteligenciju pišući neki rad, ali nemam dokaze za to i sve što mogu je da vratim rad i zamolim da piše ponovo. Svakodnevno se susrećem s tim i ono kako se borim protiv toga je da ne zadajem da se pismeni zadaci pišu kod kuće. To, naravno, ne znači da đaci i studenti ne treba da koriste vještačku inteligenciju. Treba, ali na ispravan način, da im pomogne, poput interneta koji treba da bude dodatan izvor znanja, da oplemenimo svoje zadaće i lektire. Problem kod vještačke inteligencije je taj što je veoma primamljiva da nam sve to sama napiše, ali to je veoma diskutabilno, posebno za osnovce – upozorio je Vukojević.

    Koliko god zvučalo i čudno, naglašava Vukojević, sreća u svemu ovome je što je naš sistem obrazovanja malo zastario.

    – Zadržali smo usmeno propitivanje pa đak može da vara tokom cijele godine, ali ako na usmenom ne pokaže znanje, uzalud sve to što je varajući postigao. Usmeni odgovor je na neki način barijera za one koji žele da varaju – naglasio je Vukojević i podvukao da se vještačka inteligencija ne smije braniti đacima i studentima, već da im se mora pokazati kako da je koriste na ispravan način, da im pomogne, a ne da ih zamijeni potpuno.

    Najveća prednost vještačke inteligencije, istakao je, jeste što se može personalizovati sve u odnosu na kapacitete učenika, preferencije, ambicije i tu se postiže odličan rezultat sa darovitim učenicima.

    – Jedini pravi način da se koristi u obrazovanju jeste da se koristi na kontrolisanim bazama znanja, da usmjeravamo vještačku inteligenciju na naše knjige, skripta, prezentacije, da mi unosimo podatke, sopstvenu bazu znanja i onda da učimo na način kako nama odgovara, da li kroz igricu, kviz, zabavni scenario i slično. Možemo da kreiramo test za svakog učenika posebno, da se mnogo brže dođe do ocjene – objasnio je Vukojević ističući da će vještačka inteligencija biti budućnost novih generacija.

    Da čak i osnovci uz pomoć vještačke inteligencije pokušavaju da prevare učitelje i nastavnike, potvrđuje i direktorica OŠ “Sveti Sava” u Foči Jelena Čančar.

    – Dobijam informacije od kolega da su i osnovci počeli da koriste to, s tim što je izraženije na nivou starijih razreda. Uglavnom se koristi za sastavljanje pismenih sastava – rekla je Čančareva.

    Dodala je da na nivou škole preduzimaju preventivne korake da nastavnici u okviru časova medijske pismenosti ili vaspitnog rada u odjeljenjskoj zajednici razgovaraju s djecom o upotrebi digitalnih uređaja i interneta u svrhu učenja.

    – Tu mislimo na učenje u smislu pronalaženja novih informacija i nadogradnju znanja, a ne u svrhu samo zabave ili zloupotrebe – istakla je ona.

    Direktorica Centra srednjih škola u Trebinju Nedeljka Ilić ističe za “Glas” da učenici u srednju školu dolaze sa veoma lošim navikama.

    – Porazno je što nemaju kritičkog mišljenja – upozorila je Ilićeva.

    Profesorica srpskog jezika u toj trebinjskoj školi Snežana Grbić kaže da se još nije susretala sa upotrebom vještačke inteligencije na časovima.

    – Niko od njih ne zna temu dok ne dođe na čas, a onda im oduzimam telefone. Dešava se da neko dva ponese, pa ih otkrijem i oduzmem. U osnovnoj školi obično djeci daju tri teme i kažu da će jedna od njih biti na pismenom pa je tu mnogo lakše da se učenici kod kuće pripreme da uz pomoć vještačke inteligencije napišu sastav – rekla je Grbićeva dodavši da se postavlja pitanje kakvo je to obrazovanje ako se djeca prevarama snalaze da dobiju visoke ocjene.

    NASTAVNICI

    Borislav Vukojević ističe da je nastavni kadar u Srpskoj veoma slabo edukovan da koristi vještačku inteligenciju u radu na ispravan način.

    – Ima primjera nastavnika iz osnovnih i srednjih škola koji se samoinicijativno raspituju za materijale i obuke, ali to je sve sporadično i zavisi od entuzijazma svakog nastavnika. Nedostaje nam sistemski pristup institucija ka tome – rekao je Vukojević.

  • Šta očekivati od koalicije na nivou BiH?

    Šta očekivati od koalicije na nivou BiH?

    Kada se sastanu lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH, to se naziva napretkom. Dogovor, malo ko očekuje, pa ako ga bude, dobro je, a ako ne – biće (možda). Tako prođe i posljednji sastanak, održan nakon višemjesečne pauze, a u narednim danima, kako najaviše, očekuje nas još jedan. Da li će se, napokon, pomjeriti sa mrtve tačke?

    Upočetku bješe pauza. Nakon pauze, prvo odgađanje, a zatim, i drugo. I onda, treća sreća. Ili, kako se uzme. A obično se uzme tako da smo toliko spustili kriterijum, pa kada lidere vladajuće koalicije vidimo za istim stolom, to ocjenjujemo kao pomak.

    Nema grijanja, nema dogovora
    Stvarnog pomaka, zapravo, nema. Bar za sada. Dogovorili su da će se dogovarati. Da će se pomjeriti sa mrtve tačke. Usaglasili su se oko toga da je bitno da su sjeli i razgovarali. Otvorili su neka pitanja, koja su, do sada, trebala biti uokvirena. I za to su im trebala puna tri sata.

    Da je bilo bolje grijanje u Parlamentu BiH, možda bi nepostizanje dogovora potrajalo i duže.

    U narednih sedam dana, biće održan novi sastanak. Tako su najavili. Šta očekivati? Reprizu dogovora iz Laktaša i Bakinaca, koji su odavno politički mrtvi, ili, za promjenu, konkretnije poteze vladajuće koalicije?

    Jedna od tema na sastanku lidera, biće Plan rasta, čije je usvajanje i prihvatanje od strane Brisela, preduslov za povlačenje sredstava iz Evropske unije. Na tom putu, mnogo je prepreka. Odricanje od entiteskog glasanja u pojedinim slučajevima, uvođenje viza Rusiji, Turskoj, Kini…, imenovanje sudija u Ustavnom sudu BiH…

    Primamljiva ponuda
    Politička analitičarka Ivana Marić kaže da je važno da se, bar za početak, rješavaju pitanja oko kojih se može postići dogovor.

    – Mora se o svemu bar razgovarati, da se pokušaju približiti stavovi. Važno je pristati na ono oko čega ima dogovora, a ne dozoliti da ono, o čemu trenutno nema dogovora, blokira stvari oko kojih se mogu usaglasiti. Mislim da bi se na nekom sljedećem sastanku mogli dogovoriti oko nekih bitnih zakona, iako nemaju jednostavan zadatak, jer su sada na redu zakoni koji će najviše pogađati političare. Vidimo da su već neki završili u zatvoru, a kada se krene sa usvajanjem drugih zakona, poput borbe protiv korupcije, nezavisnosti pravosuđa, sigurno je da će neki političari biti prve žrtve i logično je da će se odupirati tome, ali je ipak primamljiva ponuda EU – smatra ona.

    Kaže da je sve dobro dok se razgovara. Dovoljno je, dodaje, da se sjetimo perioda prije ove vlasti, kada uopšte nije bilo sastanaka, a kamoli bilo kakvih dogovora.

    –Sve dok razgovaraju, postoji mogućnost dogovora. Mislim da će sada, nakon izbora, uspjeti da dogovore nešto. Posebno je značajno to što, na ovim susretima, sada učestvuje samo Nermin Nikšić, koji se pokazao kao najumjereniji i kome nije u interesu da podiže tenzije. Ono što nam daje nadu da bi se mogao uspostaviti neki dogovor, jeste i situacija u Federaciji. Spustile su se tenzije između Bošnjaka i Hrvata, pa se nadam da će se to prenijeti i na nivo BiH. Sve to je daleko od savršenog, ali s obzirom na to šta je bilo polazna osnova i šta smo imali prethodnih deset godina, ovo je ono što, bar za sada, možemo dobiti, a nadam se da ćemo dobiti i nešto više od toga – kaže Marićeva.

    Liderima vladajuće koalicije je, kaže, u interesu da se pomjerimo sa mrtve tačke. Doduše, svako tu svoje svoje razloge ima.

    -HDZ želi da igra proevropsku politiku, da se dodvori HDZ iz Hrvatske i Evropskoj uniji. Za Trojku je bitno da pokažu da jesu drugačiji, a to će dokazati tako što napreduju prema EU i time što se otvaraju prema svijetu. SNSD-u je najviše potreban novac. Bez obzira na različite motivacije, svima je njima u interesu da se dogovore oko EU, da krenemo tim putem, bilo da je to zbog građana ili zbog novca koji nam obećaju, a bez kojeg smo ostajali zbog nekih stranačkih sukoba. Evo, čak vidim da SDA, iako je u opoziciji, nastavlja da blokira BiH – ističe ona.

    Prijetnje izvana
    Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da bi svi prethodni sastanci mogli da budu pokazatelj onoga šta možemo da očekujemo na ovom koji slijedi.

    -Uspijevaju se dogovoriti samo onda kada je jak pritisak od strane poltiičkih moćnika na diplomatskom terenu i kada im se iz tih izvora moći, zaprijeti. Ovdje politički moćnici prihvataju samo diktat ili prijetnje izvana. Ako im se obećaju neke finansijske koncesije, oni se, takođe, uspijevaju dogovoriti. Inače, izazivanje tenzija, animoziteta, strahova.. je modus vivendi na kojem se vladajuće politike decenijama održavaju, oni neće da nađu rješenja, nego iznalaze probleme – kategoričan je on.

    Ibrahim Prohić
    Kaže da, sve i da dođe do dogovora, pa čak i do potpisa, to ne mora da znači ništa.

    -To nije nikakva garancija da će se ponašati u skladu sa dogovorenim, odnosno, potpisanim. Onog trenutka, kada izađu na pres konferenciju, poslije sastanka, na kojem su se navodno dogovorili, oni na različit način interpretiraju šta je ono što su se dogovorili. Ako je to tako tri minute poslije dogovora, onda je jasno da u realizaciji toga što je dogovoreno ili onoga što je navodno dogovoreno, neće biti ništa. Po istim matrica, po istom šablonu, igra se nastavlja. Dok su ovakve politike na sceni, ništa se ne može promijeniti. I kada se nešto pomakne, i to je fingirano – zaključio je Prohić.

  • Pala vlada u Njemačkoj

    Pala vlada u Njemačkoj

    Njemačka koaliciona vlada se raspala.

    Kancelar Olaf Šolc smijenio je ministra finansija kristijana Lindnera iz Liberalne stranke (FDP).

    Šefovi takozvane “semafor koalicije”, koju pored vladajuće SPD čine još i Zeleni, okupili su se u kancelariji u Berlinu.

    Lindner je predložio nove izbore Šolcu za početak 2025. Očekuje se da će se kancelar uskoro obratiti javnosti, prenijeli su njemački mediji, prenosi “b92”.

  • Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Za devet mjeseci ove godine BiH je posjetilo više od 1,5 miliona turista, a ostvareno je više od 3,1 milion noćenja, što je znatno više u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu od januara do septembra turisti su ostvarili 1.513.756 posjeta, što je za 10,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    “Domaći turisti ostvarili su 0,7 odsto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok su strani turisti ostvarili 14,6 odsto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U ovih devet mjeseci turisti su ostvarili 3.172.716 noćenja, što je za 7,9 odsto više u odnosu na isti period lani”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Navode da je u ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista 28,5 odsto, dok učešće stranih turista iznosi 71,5 odsto.

    “U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 12,6 odsto, Srbije 11,5 odsto, Turske 9,8 odsto, Saudijske Arabije 9,2 odsto, Slovenije 5,3 odsto, Njemačke 4,2 odsto, SAD 3,4 odsto, Poljske tri odsto, Kine 2,9 odsto i Italije 2,8 odsto noćenja, što predstavlja 64,7 odsto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,3 odsto noćenja”, navode iz Agencije.

    Dodaju da je najveći broj noćenja ostvaren u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94 odsto.

    “Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su turisti iz Irana i Letonije, zatim Egipta i Kuvajta, te Irske i Katara”, dodaju iz Agencije.

    Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da je evidentno povećanje broja turista, kao i da ne zaostajemo za kretanjima u Evropi, tj. imamo povećanje broja dolazaka i noćenja, što je, ističe, trend za evropski kontinent.

    “Ono što stalno govorimo u vezi s turizmom jeste to da je turistička ponuda, odnosno potencijal koji mi imamo u skladu sa trendovima i potražnjom u Evropi, samo što nismo dovoljno prepoznati u smislu vidljivosti i nemamo velike kapacitete, i to po pitanju visokih standarda kada je ta vrsta ponude u pitanju, a to se odnosi na aktivnosti i boravak u prirodi, te sadržaje koji propagiraju način korištenja resursa zaštite životne sredine itd. Dakle, imamo potencijal, ali nismo skroz razvili ponudu u skladu s tim, što su trendovi u svijetu”, rekao je Radić.

    No, kako kaže, taj trend govori da će ovdje ubuduće dolaziti do konstantnog povećanja broja dolazaka i noćenja.

    “Ali, mi treba da budemo spremni i moramo kreirati ponudu u skladu s potražnjom, tj. onim što turisti žele od jedne destinacije, a to je da je sigurna, čista, da je sve po zakonu, te da su ljudi prijavljeni. Oni žele i dobru uslugu, hranu, da su restorani uredni, te da su cijene u skladu sa ponudom, ali i da smo dobro povezani saobraćajnom infrastrukturom, više letova itd. U skladu s tim, sljedeće sedmice smo na sajmu u Solunu, a ovu godinu završavamo krajem novembra sa sajmom u Novom Sadu i već od januara kreću sajamske aktivnosti, od Beča, Ljubljane, Beograda, do Banjaluke”, dodaje Radić.

    Ističe da imaju dosta aktivnosti kako bi promovisali i pozicionirali Republiku Srpsku kao turističku destinaciju, pogotovo kao destinaciju koja propagira sadržaje i aktivnosti u prirodi, a čiji su temelji na održivom turizmu.

  • Amerika testirala projektil koji do Moskve i Pekinga stiže za 30 minuta

    Amerika testirala projektil koji do Moskve i Pekinga stiže za 30 minuta

    Američka vojska je protekle noći testirala još jedan nenaoružani interkontinentalni balistički projektil.

    Lansiranje je održano iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji 5. novembra u 23:01 po lokalnom vremenu.

    Tim američkog vazduhoplovstva i mornarice nadgledao je lansiranje, kojim je nenaoružana interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Minuteman III poslana iz Vandenberga prema Testnom centru za balističke rakete Ronald Regan na Maršalskim Ostrvima jugoistočno od Japana.

    Kao i sve interkontinentalne balističke rakete, projektil je ušao u svemir prije ponovnog ulaska u Zemljinu atmosferu. Nije poznato koliko je visoko letio Minuteman III u ovom specifičnom testu, jer američka vojska rijetko objavljuje takve podatke, prenosi Index.hr.

    Međutim, prema podacima američkog vazduhoplovstva, Minuteman III ima maksimalnu visinu leta od 1.120 kilometara, što je u području niske Zemljine orbite. Upoređeno, SpaceX-ovi Starlink sateliti orbitiraju na otprilike 550 kilometara.

    Minuteman III može do Moskve i Pekinga, udaljenih 9.500 i 9.650 kilometara od Kalifornije, stići za 30 minuta.

    Prema izjavi američkih svemirskih snaga, raketa korištena u testu može isporučivati nezavisne bojeve glave koje se mogu manevrisati dok prolaze kroz atmosferu prema ciljevima. U ovom testu, ponovna ulazna vozila rakete prešla su otprilike 6.760 kilometara prije nego što su pogodila ciljeve u Testnom centru Regan na udaljenom Atollu Kwajaleinu.

    Minuteman III, koji je proizveo Boeing, bio je prva ICBM raketa u svijetu s ovom sposobnošću višestrukih ponovnih ulaznih vozila (poznatih kao MIRV) i prva američka ICBM s pogonom na čvrsto gorivo, prema Nacionalnom muzeju američkog vazduhoplovstva.

    Naredba za lansiranje rakete poslana je s Boeing E-6B Mercury aviona, kojim upravlja američka mornarica, koristeći Sistem za kontrolu lansiranja iz vazduha (ALCS).

    “Posljednja linija odbrane”
    Ovaj system omogućava posadama ALCS aviona da lansiraju rakete čak i ako su kontrolni centri na tlu onesposobljeni, služeći kao “posljednja linija odbrane i program za redundantnost nacionalnog nuklearnog zapovijedanja i kontrole”, navodi se u izjavi američkog vazduhoplovstva.

    Čelnici američkih svemirskih snaga pohvalili su uspjeh testa i osoblje koje ga je omogućilo.

  • Poznato šta je Donald Tramp rekao Kamali Haris

    Poznato šta je Donald Tramp rekao Kamali Haris

    Poznato je sada više detalja o telefonskom razgovoru pobjednika izbora u Americi Donalda Trampa i njegove protivkandidatkinje Kamale Haris.

    Podsjetimo, Kamala ga je zvala danas da mu čestita na pobjedi i tako je priznala svoj poraz.

    Prema riječima Trampovog tima, budući predsjednik se u telefonskom razgovoru složio sa Harisovom “o važnosti ujedinjenja zemlje”.

    “Predsjednik Donald Džej Tramp i potpredsjednica Kamala Haris razgovarali su ranije danas telefonom gdje mu je čestitala na istorijskoj pobjedi. Predsjednik Tramp je odao priznanje potpredsjednici Haris na njenoj snazi, profesionalizmu i upornosti tokom kampanje, a oba lidera su se složila oko važnosti ujedinjenja zemlje”, rekao je direktor komunikacija kampanje Stiven Čung.

     

  • Prvo obraćanje Kamale Haris nakon poraza na predsjedničkim izborima u SAD

    Prvo obraćanje Kamale Haris nakon poraza na predsjedničkim izborima u SAD

    Razgovarala sam sa Donaldom Trampom i obećala sam da ću mu pomoći sa mirnim prenosom vlasti, izjavila je aktuelna potpredsjednica SAD-a Kamala Haris u prvom obraćanju nakon poraza na predsjedničkim izborima u SAD.

    – Obilježje demokratije je prihvatati da gubimo. Priznajem poraz, ali ne i poraz u vođenju ove kampanje – poručila je Harisova.

    Harisova je pozvala javnost u SAD da prizna rezultate izbora.

    – Čestitala sam Trampu na pobjedi. Zahvalna sam na podršci, ali rezultat izbora nije onakav kakav bih željela – poručila je Harisova.