VRBAS Media

Autor: INFO

  • Košarac: Muk u Sarajevu nakon Trampove odluke o suspenziji pomoći drugim zemljama

    Košarac: Muk u Sarajevu nakon Trampove odluke o suspenziji pomoći drugim zemljama

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je u Sarajevu zavladao muk nakon odluke novog predsjednika SAD Donalda Trampa o zaustavljanju, odnosno suspenziji američke pomoći koja se šalje u države širom svijeta.

    Nakon Trampove odluke, muk u Sarajevu. Para više nema za “pomoć”, koja služi za “destabilizaciju svjetskog mira promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoniji i stabilnim odnosima unutar i među zemljama” – napisao je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

    Košarac je istakao da je, prema dostupnim informacijama, iz SAD u 2024. godini kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a u godini ranije taj iznos bio je 93,7 miliona dolara.

    – Trošilo se u Sarajevu – dodao je Košarac.

    Novi predsjednik SAD Donald Tramp, koji je stupio juče na dužnost, potpisao je ukaz o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana.

    Na sajtu Bijele kuće saopšteno je da će u tom periodu biti izvršena provjera kako bi se utvrdilo da li je ta pomoć u skladu sa političkim ciljevima nove administracije.

  • Đajić: Sutra sastanak o formiranju skupštinske većina; Gradu prijeti kolaps, a Stanivuković nema rješenja

    Đajić: Sutra sastanak o formiranju skupštinske većina; Gradu prijeti kolaps, a Stanivuković nema rješenja

    Prošlo je preko stotinu dana od kada je Draško Stanivuković po drugi put postao gradonačelnik Banjaluke. Primjetno je da ni u prvom mandatu, a i sada, ne uspijeva da uspostavi funkcionisanje grada i Gradske uprave, rekao je predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka Vlado Đajić.

    stakao je da gradu prijeti potpuni kolaps, a, kako je rekao, gradonačelnik nema rješenja za to.

    – Kao predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, partije kojoj je stalo do građana, pozvao sam predsjednike gradskih odbora Banjaluka, stranaka koje zajedno sa SNSD-om čine koaliciju na republičkom nivou. Sastanak je zakazan za 22. januar u 14 časova u prostorijama Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka – naveo je Đajić.

    Naveo je da je cilj sastanka da se zajedno dogovoe da li će preuzeti odgovornost za grad, kada, kako je naveo, to “Draško Stanivuković nije u stanju i krenuti u pravcu formiranja skupštinske većine”.

    – Tražićemo od gradonačelnika da hitno građanima i odbornicima stavi na uvid koliko grad sredstava ima na računu, koliko dugova i kome grad duguje, izvještaje o radu u prethodnom periodu i prijedlog budžeta za ovu godinu. Ubuduće ćemo tražiti transparentnost podataka i grada i gradskih preduzeća i mogućnost da građani na sajtu grada svaki dan vide kome i koliko para je uplaćeno, ko je i zbog čega zaposlen u Gradsku upravu, zakonske i druge akte opravdanosti svakog projekta, regulacionih planova i zamjena zemljišta – pojasnio je Đajić.

    Podvukao je da neće dozvoliti da gradonačelnik protivzakonito imenuje načelnike odjeljenja koji su grad doveli u ovakvo stanje.

    – Za načelnike od‌jeljenja moraju biti birani pojedinci koji posjeduju stručnost, iskustvo i sposobnost da prepoznaju izazove, postave jasne prioritete i d‌jeluju u najboljem interesu grada. Zalagaćemo se da odjeljenja vode osobe, koje ne samo da znaju, nego i mogu, te svoj rad temelje na integritetu, stručnosti i posvećenosti – izjavio je Đajić.

    Iskazao je očekivanje da će na sastanku predsjednici gradskih odbora drugih partija dati svoje prijedloge i planove da zajedno dođu do najboljeg rješenja za Banjaluku.

    – Takođe ćemo pozvati i odbornike koji pripadaju drugim političkim subjektima, a žele dobro Banjaluci, da nam daju svoje sugestije u narednom periodu – zaključio je Đajić.

  • Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je stupio na dužnost 20. januara, potpisao je ukaz o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana, saopšteno je na sajtu Bijele kuće.

    Kako se navodi, u tom periodu će biti izvršena provjera kako bi se utvrdilo da li je ta pomoć u skladu sa političkim ciljevima nove administracije.

    – SAD ubuduće neće pružati nikakvu pomoć drugim zemljama, a da to u potpunosti ne odgovara spoljnoj politici predsjednika SAD – navodi se u ukazu.

    Takođe se ističe da “industrija i birokratija inostrane pomoći SAD ne odgovaraju američkim interesima i da su u mnogim slučajevima u suprotnosti sa američkim vrijednostima”.

    Kako piše AP, inostrana pomoć Sjedinjenih Američkih Država u cijelini nije iznosila više od jedan odsto budžeta, izuzev posebnih slučajeva kao što je podrška Ukrajine. Stejt department je saopštio u januaru da je od februara 2022. godine za vojnu pomoć Ukrajini izdvojeno skoro 66 milijardi dolara, a od 2014. godine – skoro 70 milijardi.

    Među drugim zemljama koje su primale pomoć od SAD navode se Izrael (3,3 milijarde dolara godišnje), Egipat (1,5 milijardi dolara godišnje) i Јordan (1,7 milijardi dolara godišnje). Te države dobijaju pomoć u okviru dugoročnih programa, zato je malo vjerovatno da će Trampov ukaz uticati na njih, ističe AP.

    Podsećamo, Moskva osuđuje zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, ističući da se time produžava sukob i doliva ulje na vatru.

  • Vučić čestitao Trampu: U Srbiji imate pouzdanog partnera i prijatelja

    Vučić čestitao Trampu: U Srbiji imate pouzdanog partnera i prijatelja

    Srdačne čestitke Donaldu Trampu povodom stupanja na odgovornu i tešku dužnost predsjednika SAD, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Radujem se saradnji i vjerujem u vašu viziju svijeta u kojem će vladati mir, sloboda, pravo i pravda za sve. U tim nastojanjima, Srbija će biti Vaš pouzdan partner i prijatelj – napisao je Vučić na svom Iks nalogu.

    Vučić je naglasio da je Tramp imao najveću podršku u cijeloj Evropi kod građana Srbije i zato Srbija očekuje i nada se izuzetnoj i bliskoj saradnji.

    – Želim Vam uspjeh u novom mandatu, uvjeren da ćete se sa svim izazovima, kao i uvijek do sada, hrabro suočiti i da ćete nastaviti snažno da se borite za prosperitet Sjedinjenih Država i globalni mir, gradeći mostove prema svima koji sa Vama dijele najviše moralne, tradicionalne i državničke vrijednosti – istakao je Vučić.

  • Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Evropska komisija objavila je novu listu za privremene suspenzije Šengenskog sporazuma na unutrašnjim granicama EU, a čini se da je zapadni Balkan jedan od najčešće navođenih razloga za neophodnost uvođenja takvih kontrola.

    Napomene radi, Šengen je sporazum kojim su zemlje članice odlučile da ukinu unutrašnje granice kako bi maksimalno omogućili slobodu kretanja i poslovanja, a zauzvrat su se dogovorile kako da sprovode zajedničku bezbjednosnu politiku na spoljnim granicama. Sporazum je funkcionisao do izbijanja migrantske krize 2015. godine, kada je dio zemalja, posebno onih koje su bile prve na udaru migrantskih tokova, odlučio da propušta migrante ka zemljama u unutrašnjosti EU, žaleći se da nemaju dovoljno smještaja i kapaciteta da se riješi problem smještaja ljudi dok se procesuiraju njihovi zahtjevi za dobijanje azila na njihovoj teritoriji.

    Upravo je taj problem na zapadnom Balkanu naveden kao glavni razlog za suspenziju Šengena. Među zemljama koje su to navele kao razlog su Slovenija, Italija, Austrija, Poljska, Njemačka i Francuska.

    Osim migrantskih tokova na zapadnom Balkanu, zemlje članice su navele i druge razloge zašto je potrebno da uvedu kontrolu unutrašnjih granica, kao što su terorizam, međunarodni kriminal, islamski ekstremizam, kao i ruske prijetnje Evropi povodom rata u Ukrajini.

    Neke od ovih razloga navela je Slovenija opravdavajući potrebu da pojača kontrolu svojih granica.

    “Postoje ozbiljne prijetnje javnoj politici i unutrašnjoj bezbjednosti koje predstavljaju kontinuirani događaji povezani s terorizmom i organizovanim kriminalom, uključujući krijumčarenje i trgovinu oružjem, rizik od infiltracije terorista u migratorne tokove preko zapadnog Balkana i radikalizovanih islamista koji potencijalno ulaze u evropske gradove tokom sezone praznika”, navedeno je u slovenačkom obrazloženju Evropskoj komisiji. Prema tom dokumentu, kontrola granica tražena je u periodu od 22. decembra 2024. do 21. juna 2025. godine, i to na granici prema Hrvatskoj i Mađarskoj. Slovenačke službe još su navele hibridne prijetnje Rusije, rusku agresiju protiv Ukrajine, kao i pokušaj ruskih državljana da ilegalno uđu u Sloveniju.

    U sličnom periodu i sa sličnim obrazloženjem, Evropskoj komisiji obratila se i Italija, a zahtjev se odnosi na italijansko-slovenačku granicu. Kao razlozi su navedeni “kontinuirana prijetnja terorističkih infiltracija u migratorne tokove duž mediteranske i balkanske rute, tekuće krize u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, sve veći migracioni pritisci i rizik od infiltracije terorista, rizik od nasilnih akcija protiv izraelskih građana i terorističkih aktivnosti, i pojačani sigurnosni rizici povezani sa univerzalnim jubilejom Katoličke crkve”.

    Slične razloge navela je i Austrija za potrebu kontrole granice s Češkom, ali u nešto ranijem periodu, odnosno od oktobra 2024. do aprila ove godine. Kao razlozi su navedeni rizici povezani sa iregularnom migracijom, kao što su balkanska ruta, migracioni pritisak u predgraničnom području, kao i opterećenje sistema za prihvat azila i osnovnih službi. Dalje su navedeni ruski agresorski rat protiv Ukrajine i bezbjednosna situacija na Bliskom istoku, kao i terorističke grupe. Austrija je najavila kontrole na granicama sa Češkom i Slovačkom.

    Prema evropskim regulativama, uskraćivanje slobode kretanja mora biti striktno obrazloženo postojanjem stvarne, prisutne i dovoljno ozbiljne prijetnje, čije bi uvođenje zaštitilo jedan od osnovnih interesa društva.

  • Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat je jednoglasno potvrdio nominaciju republikanskog senatora Marka Rubija za državnog sekretara u administraciji novog predsjednika Donalda Trampa.

    Senat je podržao Rubija sa 99 glasova za i ni jednim protiv, nekoliko dana nakon što je pred Spoljnopolitičkim odborom održan pretres o njegovoj nominaciji.

    Rubio je prvi kandidat za funkciju u Trampovom kabinetu koji je potvrđen u Senatu, nekoliko sati nakon što je Tramp inaugurisan za 47. američkog predsjednika.

    Ove nedjelje bi trebalo da se glasa i o drugim Trampovim kandidatima, prenosi Glas Amerike.

    Rubio (53) je sin imigranata sa Kube. Dok je bio senator, zalagao se za oštrije mjere prema toj zemlji i njenim saveznicima, naročito kada je riječ o vladi predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

    Tokom pretresa o potvrdi nominacije upozorio je da SAD moraju da promijene kurs da bi izbjegle da budu više zavisne od Kine, a najavio je i snažniju spoljnu politiku usredsređenu na američkim interesima.

    Takođe je poručio da bi američka politika trebalo da insistira da se sukob u Ukrajini okonča i istakao da će za sporazum o prekidu vatre biti potrebno da i Moskva i Kijev pristanu na ustupke.

    Sugerisao je da bi Ukrajina morala da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju. Rubio je prvi Amerikanac hispanskog porekla na položaju najvišeg diplomate u zemlji.

  • Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je nerealno očekivati povlačenje Rusije sa teritorija koje je zauzela u Ukrajini, kao i ulazak Kijeva u NATO.

    “Hajde da skinemo ružičaste naočare i da malo budemo realni. U ovoj situaciji je nerealno očekivati da će se Rusija povući sa teritorija koje trenutno kontroliše. Istovremeno, nemoguće je očekivati da će Ukrajina postati članica NATO. To nije mišljenje samo slovačke Vlade, to je nemoguća situacija”, rekao je Fico.

    On je istakao da je za pravedan mir potrebno rješenje koje će moći da prihvate obje strane.

    “To je primaran uslov. Istovremeno, treba uzeti u obzir i uzroke tog rata. O tome je jasno govorio novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp. I on je optužio prethodnu administraciju da je isprovocirala Rusiju”, rekao je Fico novinarima poslije sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.

    Napomenuo je da velike zemlje treba da ulože napore s ciljem rješavanja ukrajinskog sukoba, prenosi “Sputnjik”.

    Fico je ocijenio da bi pregovori o Ukrajini na najvišem nivou trebalo da se održe u zemlji koja je neutralna o pitanju sukoba, te dodao da Slovačka nema takve ambicije, ali da je zainteresovana za organizaciju mirovnih događaja na nižem nivou.

    Erdogan je rekao da je neophodno da se ukrajinski sukob što prije riješi i da se dostigne pravedan mir.

    On je istakao da se nada da će ove sedmice razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o isporukama gasa Slovačkoj.

  • Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, zajedno sa sindikatom u okviru matičnog preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, kao i zaposleni u “Šumama Republike Srpske”, zatražili su odgovore od rukovodstava svojih firmi o tome zašto su preduzeća dovedena do ivice propasti, zašto plate kasne ili se smanjuju, te ko će preuzeti odgovornost za loše stanje koje traje godinama.

    Narodni poslanici smatraju da bi se o ovom pitanju trebalo raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Kako navode, na sjednici bi trebalo otvoriti i pitanje zapošljavanja politički podobnih umjesto stručnih kadrova.

    Zaposleni u RiTE Ugljevik dva dana su protestovali zbog sve težeg stanja u preduzeću. Uputili su ultimatum upravi i Vladi RS da do 22. januara vrate koncesiju za Ugljevik-Istok 2, trenutno u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova i “Comsara”. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, najavili su nove proteste i blokadu magistralnog puta Ugljevik – Tuzla uz upotrebu radnih mašina. Među ostalim zahtjevima su i obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju zemljišta, nova rudarska oprema i bolje uslove rada uz povećanje plata.

    Slične probleme ima i RiTE Gacko, gdje su proizvodni zastoji, usljed lošeg kvaliteta uglja, zabilježeni više od deset puta tokom 2024. godine.

    Situaciju dodatno oslikavaju riječi Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva RS, koji je izjavio da je za normalan rad ovih termoelektrana potrebno ulaganje od 700 miliona KM. Međutim, sredstva za takve investicije trenutno nisu dostupna. Đokić je dodao da pitanje koncesije za Ugljevik-Istok 2 nije moguće riješiti u kratkom roku, što je izazvalo nezadovoljstvo radnika koji smatraju da više nema vremena za odlaganje.

    Ni situacija u matičnom preduzeću nije ništa bolja. Na kraju prošle sedmice objavljeno je da će dijelu zaposlenih u direkciji biti smanjene plate za 10 odsto. Ovaj potez izazvao je oštru reakciju sindikata, koji su najavili borbu za prava radnika.

    Još lošija slika dolazi iz “Šuma Republike Srpske”, gdje je rukovodstvo saopštilo da će gubitak preduzeća za 2024. godinu iznositi između 10 i 13 miliona KM.

    Narodni poslanici ističu da postoji više nego dovoljno razloga za održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanju konkretna korist od takve sjednice. Svi se, ipak, slažu da bi preduzeća trebalo da vode kompetentni, a ne politički podobni kadrovi.

    “Potrebno je napraviti realan presjek stanja i postaviti stručne ljude na ključne pozicije, bez obzira na političku pripadnost”, izjavio je Dragan Galić, član Odbora za reviziju NS RS. Dodao je da će finansijski izvještaji za javna preduzeća, koji će biti predstavljeni u februaru, potvrditi da loše stanje traje već duže vrijeme.

    “Predsjednik Republike Srpske je također naglasio da bi određeni rukovodioci trebali biti smijenjeni jer nisu opravdali povjerenje. Ipak, ovo ne bi trebalo da se odnosi na direktore koji su na tim pozicijama kraće od dvije godine, jer nisu imali dovoljno vremena da riješe probleme koje su naslijedili”, istakao je Galić.

    Predstavnici SNSD-a ne protive se tematskoj sjednici, ali smatraju da bi Vlada RS prvo trebalo da predloži konkretne mjere. “Skupština ne bi trebala raspravljati bez nekog akta ili izvještaja koji nudi rješenja, jer cilj nije samo debata, već donošenje izlaznih strategija”, rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

    Na pitanje o zapošljavanju podobnih kadrova, Mazalica je odgovorio: “Ne bih automatski diskvalifikovao nekog kao nestručnog samo zato što je član stranke. Ali, ako su ti ljudi imenovani, moraju biti odgovorni, kako profesionalno, tako i krivično, za sve eventualne propuste.”

    Opozicija smatra da je tematska sjednica zakasnila. “Već dugo slušamo obećanja o pomoći ‘Šumama RS’, ali nema konkretnih pomaka”, rekao je Pero Đurić, zamjenik predsjednika Odbora za privredu NS RS.

    Dodao je da bi se odgovorni za loše upravljanje morali suočiti s pravosudnim organima. “Potrebno je pohapsiti bivše direktore koji su uništili preduzeća i na njihova mjesta postaviti sposobne ljude. Ako se to uradi, ‘Šume’ bi već ove godine mogle poslovati pozitivno”, zaključio je Đurić.

  • Cijene životnih namirnica i usluga vrtoglavo rastu

    Na početku nove godine, građane Srpske dočekali su znatni udari na kućni budžet, jer su osnovne životne namirnice, kao i mnoge usluge, postale znatno skuplje.

    Prva u nizu poskupljenja bila je cijena električne energije. Nedugo nakon novogodišnje euforije, uslijedio je rast cijena goriva, pa je litar benzina i dizela sada skuplji za 10 feninga. Naftaši upozoravaju da će cijene nastaviti rasti zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Rastući troškovi energije i goriva utjecali su i na cijene osnovnih namirnica. Mlinari su već povećali cijene brašna, uz najave da će ono dodatno poskupjeti u narednih mjesec dana. Trenutno vreća brašna košta oko 25 KM, ali se očekuje da će dostići cijenu od 27 KM.

    “Poskupljenja struje, goriva i pšenice nas primoravaju na ovakve odluke”, kažu mlinari, koji ističu da nemaju prostora za drugačije poteze.

    Od početka februara očekuje se i rast cijene hljeba, koji će u prosjeku poskupjeti između 10 i 15 odsto, a isto važi i za ostale pekarske proizvode.

    Ni pružaoci različitih usluga nisu ostali imuni na rast troškova. Frizeri, automehaničari, vulkanizeri i autopraonice već su najavili povećanje cijena za oko 10 odsto, navodeći kao glavne razloge veće poreze i skuplju električnu energiju, potvrđeno je iz Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

    Građani su uznemireni zbog ovog trenda i poručuju da ne pamte teži početak jedne godine.

    “Svaki dan čujemo riječ ‘poskupljenje’. Kao da svi žele što prije podići cijene svojih proizvoda i usluga. Najviše nas pogađa poskupljenje hrane, jer to ne možemo izbjeći, a para imamo sve manje”, kaže Vidosava K, službenica iz Banjaluke.

    Ekonomski podaci potvrđuju tešku situaciju. Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok minimalna plata, koju prima 90.000 radnika, iznosi 900 KM. S druge strane, prosječna plata od 1.420 KM ostaje nedostižna za 70 odsto radne snage, jer čak 203.000 zaposlenih zarađuje ispod tog iznosa.

    Troškovi života, posebno hrane, već su dostigli 1.200 KM mjesečno za četvoročlanu porodicu, što predstavlja ozbiljan izazov za mnoge porodice, naročito one s nižim primanjima. “Kako će dalje biti, samo bog zna”, zaključuju zabrinuti građani.

  • Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Donald Tramp je postao novi predsjednik SAD-a i odmah krenuo s potpisivanjem izvršnih odluka, koje su jedini način na koji američki lider može direktno i bez Kongresa uticati na politiku ove zemlje.

    Tramp je potpisivao odluke vezane za ogroman broj tema, uključujući energetiku, efikasnost javnih službenika, preimenovanje geografskih pojmova, imigraciju te pol.

    Zaustavio istrage svojih pristalica za 6. januar 2021. godine
    Jedan od prvih poteza koje je Tramp najavio tokom svog drugog mandata bio je pomilovanja za većinu onih koji su optuženi za napad na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Tramp je u Ovalnom uredu u ponedeljak rekao da će njegova pomilovanja obuhvatiti “približno 1.500 ljudi za potpuno pomilovanje.”

    Tužitelji su optužili više od 1.580 osoba za navodne aktivnosti povezane sa 6. januarom, a ostvareno je oko 1.270 presuda. To znači da je Tramp rekao da će skoro svi koji su optuženi za zločin u vezi s napadom biti pomilovani, što bi u suštini okončalo sve slučajeve povezane sa 6. januarom.

    Kao što je obećao dan prije nego što je ponovo preuzeo vlast, Tramp je u ponedeljak potpisao izvršnu naredbu kojom se produžava rok za kompaniju koja je vlasnik aplikacije TikTok da nađe američkog kupca ili se suoči sa zabranom u SAD.

    Naredba upućuje Ministarstvo pravde SAD da ne primjenjuje “Zakon o aplikacijama koje kontrolišu strani protivnici”, zakon koji je prošao uz široku podršku u Kongresu i potpisan u aprilu. Taj zakon je zahtijevao da TikTok bude zabranjen u SAD-u do 19. januara, osim ako se ne proda američkom kupcu ili nekome od saveznika ove zemlje.

    Povukao 78 izvršnih odluka svog prethodnika
    Trump je opozvao 78 izvršnih naredbi iz doba Bidena, od kojih su mnoge bile potpisane prvog dana Bidenove administracije.

    Opozvane politike uključuju: izvršnu naredbu koja je zahtijevala od saveznih agencija da prošire zabrane na diskriminaciju zasnovanu na polu kako bi obuhvatile seksualnu orijentaciju i rodni identitet; naredbu koja je zahtijevala od imenovanih članova izvršne grane vlasti da potpišu etički kodeks; naredbu koja je dozvoljavala transrodnim osobama da služe u vojsci SAD; i naredbu koja je zabranila obnavljanje ugovora sa privatnim zatvorima.

    Ostale Bidenove naredbe koje je Tramp opozvao u ponedeljak uključuju povlačenje Kube sa liste država koje podržavaju terorizam te uvođenje sankcija za jevrejske naseljenike na Zapadnoj obali.

    Imigracija u posebnom fokusu
    U prvim minutama Trampove administracije obustavljena je upotreba aplikacije koja omogućava migrantima da obavijeste američku carinsku i graničnu zaštitu o svom namjeri da uđu u SAD i zakažu sastanke sa graničnim vlastima kako bi podnijeli zahtjev za azil.

    Tramp je takođe potpisao naredbu koja nastoji redefinisati pravo na državljanstvo rođenjem, proces prema kojem svi ljudi rođeni u SAD-u automatski stiču američko državljanstvo.

    Trampova naredba zabranjuje saveznim agencijama da izdaju određene dokumente koji bi obično bili izdati američkim državljanima, prema informaciji koju je dobio CNN.

    Tramp je takođe potpisao odluku kojom je proglasio dva velika narko-kartela terorističkim organizacijama – potez koji bi mogao prethoditi upotrebi američke vojske na teritoriji Meksika.

    Povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
    Tramp je u ponedeljak najavio povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), značajan potez kojim se prekidaju veze sa UN-ovom agencijom za javno zdravlje.

    Izvršna naredba navodi “neadekvatno rukovanje pandemijom virusa COVID-19 koja je potekla iz Vuhana u Kini i drugih globalnih zdravstvenih kriza, neuspjeh da se usvoje hitno potrebne reforme i nesposobnost da se demonstrira nezavisnost od političkog uticaja članica WHO-a“, kao razloge za povlačenje SAD.

    “To je veliki potez,“ rekao je Tramp svom saradniku dok je počinjao potpisivanje izvršne naredbe, ukazujući na svoju odluku iz 2020. godine i vjerovanje da SAD plaćaju previše novca toj organizaciji u poređenju sa drugim zemljama.

    Tramp je potpisao akciju kojom se uvodi zamrzavanje zapošljavanja za savezne vladine zaposlene u izvršnoj grani.

    “Kao dio ovog zamrzavanja, nijedna saveznička pozicija koja je upražnjena u 12 sati 20. januara 2025. godine ne može se popuniti, niti se može stvoriti nova pozicija osim kako je drugačije predviđeno u ovoj odluci ili drugim važećim zakonima,” navodi se u memorandumu Bijele kuće. Ova akcija izuzima pozicije u vojsci i “one povezane sa sprovođenjem imigracije, nacionalnom ili javnom sigurnosti.”

    Akcija upućuje direktora Ureda za upravljanje i budžet, u konsultaciji sa Trampovim novim Ministarstvom za efikasnost vlade, da dostavi plan u roku od 90 dana za smanjenje veličine savezne vladine radne snage “kroz poboljšanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih.”

    Još jedna akcija koju je Tramp potpisao u ponedeljak zahtijeva od svih saveznih ministarstava i agencija da “preduzmu sve potrebne korake kako bi ukinule aranžmane za rad na daljinu i zahtjeva da zaposleni ponovo rade lično na svojim radnim mjestima na punom radnom vremenu, pod uslovom da šefovi ministarstava i agencija donesu izuzetke koje smatraju potrebnim.“

    Potpisao i formiranje odjela vlade kojeg će voditi Ilon Musk
    Tramp je takođe formalno uspostavio novo Ministarstvo za efikasnost vlade kao entitet unutar savezne vlade u izvršnoj akciji. Ovaj odjel, ako zaista postane dio američke vlade, trebao bi voditi Ilon Musk, milijarder i blizak Trampov saradnik.

    Još jedna naredba zahtijeva od saveznih agencija da tretiraju biološke muškarce i žene kao odvojene polove, obustave promovisanje “rodne ideologije” i zahtijevaju od određenih agencija da se vrate na prepoznavanje samo “muškog” i “ženskog“ pola na obrascima.

    Naredio istrage zbog “cenzure” i “zloupotrebe vlasti”
    Nekoliko sati nakon preuzimanja vlasti, Tramp je izdao dvije izvršne naredbe upućujući Ministarstvo pravde i Kancelariju direktora nacionalne obavještajne službe da pokrenu široke istrage o “cenzuri slobode govora” ili “zloupotrebi” vladinih i obavještajnih agencija tokom Bidenove administracije.

    Takođe, Tramp je ponovo potpisao povlačenje SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma.

    Tramp je povukao SAD iz ovog ugovora još tokom svog prvog mandata, a jedan od prvih Bidenovih poteza na mjestu predsjednika bila je ponovo pridruživanje. Tramp je u ponedeljak izjavio da će ponovo povući SAD iz ovog sporazuma, koji je nazvao “jednostranim”.

    Tramp je obećao u svom inauguralnom govoru da će proglasiti “nacionalnu energetsku vanrednu situaciju”, kao i pojednostaviti procese odobravanja dozvola i pregled ekoloških zahtjeva za proizvodnju i korištenje energije koje njegova administracija smatra “nepotrebnim opterećenjima”, prenosi Klix.