Autor: INFO

Sjeverna Koreja krajem godine očekuje da ponovo dočeka međunarodne turiste, ali prema trvrdnja turističkih agencija, to bi moglo veoma lako biti ugroženo zbog političkih tenzija i surovih zima u zemlji.

Severna Koreja je zatvorila svoje granice i zabranila međunarodne posjetioce ubrzo nakon što je pandemija Covid-19 počela da se širi početkom 2020. godine, plašeći se da bi virus mogao dodatno oslabi već krhke zdravstvene usluge, prenosi Nova.rs.

Zatvaranje je pogodilo trgovinu sa Kinom i uskratilo režimu prihod od turizma, dok je lider Kim Džong Un navodno boravio u svojoj ljetnjoj rezidenciji na obali.

Iako su međunarodni letovi u i iz Severne Koreje obnovljeni prošle godine, i oko 100 ruskih turista učestvovalo je u privatnoj turi u februaru, zemlja je zapravo ostala zatvorena za strance.

Odluka da se spusti most je dočekana sa oduševljenjem od strane turističkih kompanija, ali neki posmatrači Sjeverne Koreje smatraju da su planovi za ponovni početak turizma nakon skoro pet godina pandemijskog izolovanja puni problema.

Kim je pokazao lični interes za razvoj turističke infrastrukture i izrazio želju da dočeka posjetioce iz “prijateljskih” zemalja, Kine i Rusije.

Zvanični motivi su se malo promjenili otkako je Sjeverna Koreja zabranila strane turiste 2020. godine – naime, da pokaže modernu, srećnu zemlju koja se temelji na nepopustljivoj odanosti tri generacije dinastije Kim.

Prvi posjetioci se očekuju u Samdžijonu, gradu blizu kineske granice, koji Sjeverna Koreja opisuje kao “socijalističku utopiju” i “model visoko civilizovanog planinskog grada”.

Ova destinacija, koja navodno ima nove stanove, hotele i skijalište, je ulazna tačka za planinu Paektu, najviši vrh na poluostrvu i mjesto koje se smatra mitskim rođenjem ujedinjenog korejskog naroda – mjesto hodočašća koje podržava kult ličnosti oko porodice koja vlada čvrstom rukom od osnivanja zemlje 1948. godine.

Korjo Turs, koja je bila primorana da obustavi posjete na početku pandemije, dočekala je izvještaje o ponovnom pokretanju turizma, dodajući da će se vjerovatno proširiti i na ostatak zemlje.

“Nakon više od četiri godine čekanja da objavimo ovu vijest, Korjo Turs je veoma uzbuđena zbog ponovnog otvaranja turizma u Sjevernoj Koreji”, navela je firma sa sjedištem u Pekingu na svojoj veb stranici, dodajući da će njihov lokalni partner potvrditi datume u narednim nedjeljama.

Druga turistička agencija, KTG Turs iz Šenjanga, takođe je najavila da će turisti moći da posete Samdžijon ove zime.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da bi planovi mogli biti ugroženi zbog surove zime koja pogađa udaljeno područje Samdžijona, zajedno sa lošom lokalnom infrastrukturom i, za zapadnjake, zbog nesklonosti da putuju u zemlju koja je u posljednjim godinama postala agresivnija.

“Ne vidim kako bi Samdžijon, kao jedno od izolovanijih turističkih odredišta, mogao biti prvi izbor za Korejce da otvore turističko tržište”, rekao je Rouan Beard, menadžer “Young Pioneer Tours-a”.

Zvaničnici turističke industrije očekuju da će prvi talas turizma činiti pretežno kineski državljani, a u svijetlu Kimovih nedavnih sastanaka sa Vladimirom Putinom, i ljudi iz Rusije.

“Sumnjam da vlasti u Pjongjangu vjeruju da je vrijeme da se otvore granice kao što su to učinile sve druge ‘normalne’ nacije nakon završetka pandemije”, rekao je prof. Din J. Olet, stručnjak za turizam u Sjevernoj Koreji sa Instituta za dalekookoistočne studije Univerziteta Kjungnam.

Stručnjaci kažu da je rekordnih 300.000 stranih turista posjetilo Severnu Koreju 2019. godine, donoseći zemlji između 90 miliona i 150 miliona dolara.

Turizam u Sjevernoj Koreji bio je strogo ograničen prije pandemije, pri čemu su turističke kompanije navele da je oko 5.000 zapadnih turista posjetilo zemlju svake godine. Amerikanci su činili oko 20% tržišta prije nego što su SAD zabranile svojim građanima da putuju kao turisti nakon smrti studenta Otta Varmbera 2017. godine.

“Glavni sistem ostaje nepromijenjen, sa vođenim turama i bez slobodnog kretanja bez vodiča”, rekli su iz turističke organizacije.

Rusi su noćas i jutros, u znak odmazde za ukrajinski upad u Kursku oblast, izveli niz raketnih i avionskih napada na zapadnu i centralnu Ukrajinu, koje neki vojni analitičari nazivaju najjačim do sada.

Ruske Vazdušno-kosmičke snage i Ratna mornarica, odnosno Crnomorska flota, oko 1.00 čas izjutra po moskovskom vremenu izveli su masovni raketni udar na ciljeve širom Ukrajine.

Jedanaest ruskih strateških bombardera “Tu-95MS” poletjelo je iz baze “Еngels dva” u Saratovskoj oblasti i baze “Olenja” u Murmanskoj oblasti. Iz baze “Mazdok” na Kavkazu poletjeli su “Tu-22M3”,a iz Podmoskovlja deset borbenih aviona “mig 31K”, koji su nosači hiperzvučnih raketa “kinžal”.

Prema nekim informacijama, u napadu su učestvovali i lovci pete generacije “Su-57”, prenosi televizija “Front”.

Strateški bombarderi zazuzeli su poziciju za lansiranje iz zone Kaspijskog jezera odakle su prema Ukrajini poletjele krstareće rakete “H-101” i “H-55”, dok su iz Podmoskovlja i zone Crnog mora lansirane krstareće rakete “H-22” i “H-32”.

Ruska vojska je poslala na Ukrajinu i više od 100 dronova kamikaza modifikovani “geranj dva”.

Iz zone Crnog mora sa tri podmornice i nekoliko korveta lansirano je više od 20 krstarećih raketa tipa “kalibar” na ciljeve u Ukrajini.

Među metama napada bili su aerodromi, centri veze, industrijska postrojenja vezana za vojsku, energetski sektor, željeznica, skladišta goriva i rafinerije.

Gađani su objekti u Lavovu, Ivano-Frankovsku, Lucku, Ternopolju, Hmeljnickom, Vinici, Žitomiru, Kijevu, Kirovgradu, Odesi, Krivom Rogu, Zaporožju, Dnjepropetrovsku, Kremenčugu, Mirgorodu, Černigovu, Poltavi, Harkovu i Nikolajevu.

Od momenta kada su krenuli napadi na Ukrajinu, NATO je uz granicu Poljske i Ukrajine podigao svoju osmatračku platformu “džejk 17”, leteći avio-tanker “boing KC35R stratotanker” i nepoznati broj lovaca “F-16” koji su letjeli nad istokom Poljske, ali sa isključenim transponderima.

Ukrajinski energetski sektor, kako se navodi, radi i dalje, ali u ekstremnom režimu. Trenutno oko polovine Ukrajine nema struje.

Tema pregovora sa Ukrajinom više nije aktuelna, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je istakao da medijima kruže netačne informacije o navodnim kontaktima Rusije i Ukrajine i demantovao da su se bilo kakvi pregovori o prestanku napada na energetske objekte vodili između Moskve i Kijeva, neposredno prije ulaska ukrajinskih jedinica u Kursku oblast Rusije.

Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu ruskog ambasadora u SAD Anatolija Antonova da je predsjednik Rusije doneo odluku o tome kako će odgovoriti na napad na ovu oblast, Peskov je izjavio:

“Ovdje nije riječ o jednoj odluci. Naravno, takve neprijateljske akcije ne mogu ostati bez odgovarajućeg odgovora. Odgovor će svakako uslijediti.”

Portparol Kremlja potvrdio je još jednom i da je predsjednik Rusije veoma dobro obavešten o situaciji na frontu. Kako je rekao, “to je dio stalnog posla predsjednika”, koji “iz prve ruke dobija informacije o konkretnoj situaciji na konkretnom dijelu fronta”.

“Predsjednik najveću pažnju poklanja upravo podacima i informacijama koje dobija direktno od onih koji se na terenu bave pitanjima Specijalne vojne operacije”, rekao je Peskov.