Autor: INFO

Stupanje na dužnost Donalda Trampa, novoizabranog američkog predsjednika, dovešće do velikih globalnih promjena, ali, po svemu sudeći, do specifične promjene američke spoljne politike prema zapadnom Balkanu neće doći.

To je potvrdilo ne samo nedavno održano saslušanje Marka Rubija, koji je u međuvremenu jednoglasno u Senatu, uz podršku i Republikanske i Demokratske stranke, potvrđen kao američki državni sekretar, koji će na toj funkciji zamijeniti Entonija Blinkena, već i ton prvih poteza i izjava koje je Tramp iznio nakon stupanja na dužnost.

Tramp se u svojim prvim potezima fokusirao na domaće izazove, a od međunarodnih odnosa, kao što je bilo donekle očekivano, fokusirao se na Bliski istok i Kinu te donekle na Južnu Ameriku, ali u kontekstu migrantske krize.

Po svemu sudeći, najdirektnija posljedica prema BiH i zapadnom Balkanu će biti privremeno zaustavljanje američkih programa u inostranstvu, što uključuje i naš region, dok se ne sprovede analiza njihove efikasnosti.

Međutim, ovdje se ne radi o ukidanju “tradicionalnih” programa Stejt departmenta ili USAID-a, već o ideološkim temama poput protivljenja programima jačanja inkluzije manjinskih zajednica, uvođenja “trećeg pola” ili suzbijanja religije u javnom diskursu. Tramp želi da iz programa koje finansira federalna vlada izbaci ono što smatra liberalnom agendom.

Na saslušanju u Senatu Rubio je rekao da Amerika međunarodne programe neće zaustaviti, nego će ih analizirati i utvrditi da li ispunjavaju tri osnovna kriterijuma: da li oni čine Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom.

“U službi predsjednika Trampa svaki dolar vrijednih Amerikanaca će uvijek biti potrošen mudro, a naša moć će uvijek biti upotrijebljena promišljeno, prije svega i iznad svega u skladu s onim što je najbolje za Ameriku i Amerikance. Promišljenost u vođenju naše spoljne politike ne znači napuštanje naših vrijednosti. To je zdravorazumsko razumijevanje činjenice da, iako smo najbogatija i najmoćnija zemlja na svijetu, niti je naše bogatstvo beskonačno, niti je naša moć bezgranična. Stavljanje naših nacionalnih interesa iznad svega nije izolacionizam, nego zdravorazumsko shvatanje da vođenje spoljne politike koja je usredsređena na naše nacionalne interese nije neki zastarjeli relikt”, rekao je Rubio.

Međutim, zanimljivo je ponovo pogledati svjedočenje Majkla Marfija na saslušanju u istom odboru Senata u oktobru 2021. godine, nakon što je bio nominovan na poziciju američkog ambasadora u BiH. Njegovo svjedočenje bilo je usredsređeno upravo na američke nacionalne interese, s čim je povezao sve što planira raditi, uključujući članstvo BiH u EU i NATO-u, borbu protiv korupcije i etničke agende domaćih političara.

Senator Džejms Riš, koji u novom sazivu predsjedava Odborom za spoljne poslove Senata, tada je Marfiju postavio pitanja o američkim sredstvima usmjerenim u BiH, a posebno su ga interesovala sredstva za javnu diplomatiju, koju je nazvao važnim aspektom američke spoljne politike. Marfi je odgovorio da je javna diplomatija od kritične važnosti za američke spoljnopolitičke interese.

“BiH je plodno tlo za programe javne diplomatije. Ovi programi su ključni za sprovođenje naših spoljnopolitičkih ciljeva u BiH. I studenti i profesionalci željni su učešća u našim programima razmjene i javne diplomatije. Odsjek za diplomatiju ima program grantova koji podržava demokratiju, ekonomske reforme i pomirenje”, odgovorio je Marfi, uz napomenu da je njihova efikasnost ograničena dostupnim budžetima i raspoloživim osobljem.

Tokom prvog Trampovog mandata većina programa Obamine administracije je nastavljena, ali usporenim tempom do međuizbora u Predstavničkom domu nakon dvije godine mandata, kada je novi saziv znatno povećao sredstva za zapadni Balkan obrazlažući ih suzbijanjem onoga što su opisali kao maligni ruski uticaj i kineske ekonomske prijetnje.

Kao što je bilo i prošli put, moguća su iznenađenja, poput onog kada je Trampova administracija prvo predložila razmjenu teritorija između Srbije i Kosova. Ova ideja propala je protivljenjem evropskih zemalja, pretežno Njemačke, a Tramp se morao pomiriti sa Vašingtonskim sporazumom kojim je minimalno doprinio pomirenju između Beograda i Prištine, ali je privukao Srbiju nešto bliže Zapadu.

Kao što je i ta ideja došla prilično iznenadno, ne bi bilo nemoguće da Tramp u drugoj polovini novog mandata iznese sličan prijedlog, ali sve je izvjesnije da se BiH neće baviti i da će se nastaviti istorijska tradicija dvopartijske podrške bilo kojem ambasadoru koji bude imenovan poslije Marfija.

Inače, kada je riječ o budžetskoj podršci SAD zapadnom Balkanu, izglasanoj tokom prošlog mandata Kongresa, odobren je iznos 105,6 miliona dolara, a sredstva su predviđena za unapređenje vladavine prava, borbu protiv korupcije, saradnju sa nevladinim organizacijama i podršku snažnog nezavisnog medijskog sektora. Uz ova sredstva postoje i druga sredstva u sklopu drugih programa, poput jačanja odbrambenog sektora i slično.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u intervjuu za Federalnu televiziju iznio je jasne i odlučne stavove o aktuelnim pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine, ističući čvrstu posvećenost očuvanju stabilnosti i suvereniteta Republike Srpske. Stevandić je demantovao spekulacije o otcjepljenju, naglasio važnost očuvanja Dejtonskog sporazuma i ustavnih prava, te iznio kritiku na račun stranih pritisaka i nelegalnog djelovanja visokog predstavnika.

Stevandić je u intervjuu opovrgnuo glasine o postojanju radne grupe koja navodno planira otcjepljenje Republike Srpske, ističući da takav plan nije postojao. Prema njegovim riječima, ove tvrdnje su plod političkih manipulacija koje pokušavaju destabilizirati unutrašnju politiku u BiH. „Nikada nije postojala radna grupa za otcjepljenje. To je netačno i obmanjujuće“, rekao je Stevandić, naglasivši da su ovakvi pokušaji zasnovani na političkom kalkulisanju koje nije u interesu građana Republike Srpske. On je dodao da ne postoji nikakva osnovana prijetnja koja bi mogla dovesti do odluka o separaciji, te da Republika Srpska “nastavlja postojati i funkcionirati u okviru ustavnih okvira Bosne i Hercegovine”.

Govoreći o stabilnosti i ustavnosti, Stevandić je istakao da su svi potezi vlasti Republike Srpske usklađeni sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH. „Poštujemo Dejton, poštujemo Ustav i u tome nema nikakvih kompromisa“, rekao je Stevandić, dodajući da je glavni cilj vlasti Republike Srpske očuvanje mira, stabilnosti i prava naroda. Prema njegovim riječima, politička borba treba biti usmjerena ka izgradnji bolje i stabilnije budućnosti, a ne ka razdvajanju i političkoj nestabilnosti.

Stevandić je također komentarisao obilježavanje Dana Republike Srpske, naglašavajući značaj 9. januara kao dana koji simbolizuje osnovu postojanja Republike Srpske. „9. januar je dan kada je izglasana Republika Srpska, i to je dan kada slavimo našu slobodu i suverenitet“, izjavio je Stevandić, naglašavajući da će nastaviti obilježavati ovaj dan, jer je to ne samo politički, već i kulturni događaj od velikog značaja za narod Republike Srpske.

Komentarišući američke sankcije, Stevandić je istakao da oni ne mogu uticati na političke odluke Republike Srpske. „Sankcije nisu odgovor na stvarne prijetnje, već na pokušaj političkog pritiska koji ne odražava volju naroda Republike Srpske“, izjavio je Stevandić, dodajući da BiH mora imati autonomiju u donošenju odluka, bez spoljnog uticaja. On je podsjetio da sankcije nisu utemeljene na zakonitim osnovama, te da njihov cilj nije stabilnost, već politički pritisak na Srpsku.

Stevandić je potom komentarisao pravne izazove u vezi s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, kojeg smatra odgovornim za neustavno djelovanje u BiH. On je izjavio da će tražiti pravdu na međunarodnom nivou, kroz tužbu protiv Schmidta, jer smatra da je njegov mandat nelegalan i protivzakonit. „Schmidt je donošenjem odluka koje nisu utemeljene na međunarodnim standardima stvorio politički vakuum“, izjavio je Stevandić, dodajući da će se Republika Srpska uvijek boriti za očuvanje svojih prava.

Stevandić je također govorio o optužbama protiv premijera Radovana Viškovića, naglašavajući da su sve optužbe politički motivisane i da se imovina Republike Srpske koristi u skladu sa zakonima. „Optužbe koje se upućuju našim zvaničnicima nisu zasnovane na stvarnim činjenicama“, rekao je Stevandić, naglašavajući da će Vlada Republike Srpske nastaviti sa transparentnim radom i zaštitom interesa svih građana.

Kada je riječ o političkim prilikama u Federaciji BiH, Stevandić je naglasio da trenutna situacija zahtijeva stabilnost i odgovorno vođenje politike. On je izrazio uvjerenje da će sve političke stranke morati naći zajednički jezik kako bi očuvale političku stabilnost, jer samo kroz dijalog i kompromis može se doći do rješenja koja su u interesu svih građana BiH. „Političke stranke moraju raditi zajedno, jer samo tako možemo graditi stabilnu i prosperitetnu budućnost“, zaključio je Stevandić.

Na kraju, Stevandić je izrazio uvjerenje u svijetlu budućnost Republike Srpske, naglašavajući da će RS i dalje čvrsto stajati na svom putu, bez obzira na vanjske pritiske. „Naša borba za budućnost Republike Srpske nastavlja se, jer smo odlučni da očuvamo našu slobodu i suverenitet“, zaključio je Stevandić.

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je danas na javnom saslušanju u Sarajevu o otkazivanju Samita lidera zapadnog Balkana, koji je trebao biti održan 5. decembra 2024. u Neumu, da on nije imao dodirnih tačaka s organizacijom tog samita i da najveću odgovornost za njegovo otkazivanje snosi predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.

Konaković je rekao da članovi Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazala saslušanje, ne razumiju šta su samiti lidera zapadnog Balkana, šta je Berlinski proces niti kada se sastaju ministri a kada lideri zemalja regije.

Insistirao je da ministri vanjskih poslova ne učestvuju na tim samitima te da je za bh. domaćinstvo samita saznao iz medija jer njegovo ministarstvo nema ulogu u organizaciji, osim u manjem protokolarnom dijelu.

Konaković je rekao da ne bi ni došao na današnje saslušanje da nije tema firma MindSet iz Sarajeva koja je trebala organizovati samit, ali je tender propao nakon žalbe, i koruptivnog skandala koji je to izazvalo.

Vezano za firmu MindSet s čijim ga vlasnikom dovode u vezu, Konaković je istakao da bi on danas bio saslušavan i da je firma žalitelj dobila posao jer dugo poznaje i njenog vlasnika.

Konaković je potcrtao da niko iz Ministarstva vanjskih poslova nije bio uključen u proces javnih nabavki u kojem je odabrana pokrenuta firma.

“Nije mi bio poznat postupak i predmet i nisu odluku o toj javnoj nabavci donosili u organizacionom odboru u kojem su bila moja dva saradnika. Poznato mi je iz medija da je firma MindSet u vlasništvu meni bliskog čovjeka i da je njegova kćerka direktorica”, kazao je Konaković i pozvao tužilaštvo i medije da do kraja isprate taj slučaj, prenosi Fena.

Naglasio je da se slaže da je Bosna i Hercegovina pretrpila reputacijske rizike zbog otkazivanja samita ali da on nije odgovoran za to.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto takođe je trebala biti saslušana danas ali se nije pojavila pred parlamentarnom komisijom.