Autor: INFO

  • Mekgregor priznao: U ratu u BiH američka vojska koristila vazdušnu snagu da podrži Hrvate i Bošnjake, a protiv Srba

    Mekgregor priznao: U ratu u BiH američka vojska koristila vazdušnu snagu da podrži Hrvate i Bošnjake, a protiv Srba

    Bivši savjetnik Pentagona, pukovnik američke vojske Daglas Mekgregor potvrdio je još jednom da je u proteklom ratu u BiH američka vojska koristila vazdšnu snagu da podrže Hrvate i Bošnjake u Sarajevu i okolini, a protiv Srba.- Iznenada su me pozvali da se vratim u Dejton, Ohajo, sa jednim od kreatora Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH novembra 1995. godine Ričardom Holbrukom. Holbruk je za njegovu čast, otkrio da ne možete da natjerate, Srbe, Hrvate i Bošnjake u neku vrstu integrisanog raja različitosti – navodi Mekgregor, a što se može vidjeti u dijelu videa objavljenom na društvenim mrežama.

     

    Megregor je u intervjuu istakao da su ljudi poput Karla Bilta, švedskog diplomate, a koji je funkciju visokog predstavnika BiH obavljao u periodu od 1995. do1997. godine, imali sulude ideje, kada je riječ o koegzisteniciji u BiH.

    – Imali su lude ideje kako natjerati ljude, koji nisu željeli živjeti zajedno, da žive zajedno. Bivši ministar odbrane SAD Vilijam Peri, tada je rekao, da Amerika ne želi nikakav sporazum, koji bi američke snage dugoročno obavezao na Balkan – navodi on.

    Mekgregor dodaje, da je on potom morao da crta mape, za generala Klarka, gdje su morali da povuku “liniju”, na način koji će biti koristan za Bošnjake, jer kako navodi, oni nisu baš dobri u vojnim poslovima.

    – Morate Bošnjacima dati prednost ukoliko dođe do nastavka borbe – navodi Mekgregor instrukcije.

    Podsjećamo, Mekgregor je bio i desna ruka Veslija Klarka, u napadu NATO-a na Јugoslaviju 1999. godine.

  • Tramp imenovao čovjeka bliskog Vučiću za specijalnog predsjedničkog izaslanika

    Tramp imenovao čovjeka bliskog Vučiću za specijalnog predsjedničkog izaslanika

    Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Ričarda Grenela za svog izaslanika za specijalne misije, koji će nadgledati rad u “najvećim žarištima” svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju.

    “Drago mi je što mogu da najavim Ričarda Grenela za našeg predsjedničkog izaslanika za specijalne misije. Rik će raditi na nekim od najvećih žarišta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”, naveo je Tramp na platformi “Socijalna istina”.

    U prethodnoj Trampovoj administraciji, Grenel je bio američki ambasador u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe i izaslanik predsjednika za pregovore između Beograda i Prištine.

    Osam godina proveo je u Savjetu bezbjednosti UN radeći na pitanjima vezanim za Sjevernu Koreju i druge zemlje.

    Tramp je naglasio da će Grenel nastaviti da vodi politiku “mir kroz snagu” i da će se rukovoditi principom “Amerika na prvom mjestu”.

    “Čestitam Rik”, zaključio je Tramp.

    Inače, Grenel je jedan od najuticajnijih političara koji su u prijateljskim odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučičem.

    Podsjećamo, Vučić je krajem prošle godine Grenelu uručio Orden srpske zastave prvog stepena za istaknute zasluge te je tom prilikom izjavio da je tadašnji bivši izaslanik Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine istinski prijatelj Srbije koji je doprinio miru i stabilnosti u regionu.

  • Grad na Vrbasu postaje sve atraktivnija destinacija

    Grad na Vrbasu postaje sve atraktivnija destinacija

    Banjaluka je spremna za doček turista u novogodišnjoj atmosferi, a interesovanje za posjetu gradu već je na visokom nivou.

    Smještajni kapaciteti se brzo popunjavaju, a hotelijeri su zadovoljni povećanim brojem posjetilaca, koji uživaju u svim čarima banjalučkog kraja.

    Na ulicama Banjaluke, grada na Vrbasu, već se osjeća posebna novogodišnja čarolija…

    Turisti iz svih krajeva svijeta uživaju u obilasku bogatih turističkih potencijala, ali i u zimskoj atmosferi koja donosi praznični ugođaj.

    Različiti jezici koji se čuju u gradu svjedoče o sve većem broju posjetilaca, potvrđujući da Banjaluka postaje sve atraktivnija destinacija za turiste iz svih dijelova svijeta.

    Da je u gradu prisutan veliki broj turista potvrdila je za “Nezavisne novine” Branka Branković, portparol Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL).

    Naime, kako ističe Brankovićeva, u gradu se uveliko osjeća praznična čarolija, a veliki broj turista na ulicama najvećeg grada Srpske pokazuje da je Banjaluka postala turistička destinacija koju turisti rado biraju.

    “Pred nama su praznični dani, u Banjaluci će takođe biti organizovan doček na otvorenom, te vjerujem da će to privući još više turista”, kazala je Brankovićeva.

    Kako je dodala, očekivanja su da će ove godine Banjaluka zabilježiti rekordnu posjećenost.

    “Naša očekivanja su visoka i uvjereni smo da ćemo ih ponovo premašiti, a 2024. godina donosi još jedan rekord u posjećenosti”, kazala je Brankovićeva.

    Banjalučki hotelijeri su takođe zadovoljni trenutnom popunjenošću smještajnih kapaciteta. Kako ističu, trenutno su zadovoljni brojem posjetilaca, a očekuju da će tokom prazničnih dana kapaciteti biti potpuno popunjeni.

    “Zadovoljni smo trenutnom popunjenošću, a i tokom prazničnih dana nastavljamo s velikim interesovanjem za smještaj”, poručuju iz jednog banjalučkog hotela.

  • Putin: Rusija doživjela kvalitativnu transformaciju

    Putin: Rusija doživjela kvalitativnu transformaciju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ucjene i pokušaji uplitanja u odnosima sa Rusijom nikada neće dati rezultate.

     Rusija se razvija, privreda raste, a sve to usred sankcija bez presedana u punom smislu te riječi, u bukvalnom smislu te riječi, u svjetskoj istoriji, u okolnostima grubog uplitanja i pritiska vladajućih elita pojedinih država. Međutim, nikakve ucjene i spoljni pokušaji uplitanja neće nikada uroditi plodom – rekao je Putin je na 22. Kongresu vladajuće stranke Јedinstvena Rusija.

    On je dodao da sukobi sa protivnicima Rusije sada utiču ne samo na situaciju na ratištu već i na sve druge oblasti javnog života, uključujući kulturu, obrazovanje i ekonomiju.

    – Ratište nije samo duž linije fronta. Zaista, ova globalna i odlučna konfrontacija utiče na sve aspekte naših života, uključujući kulturu, obrazovanje, poglede na svijet, ekonomiju i tehnologiju – rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, Rusija se kvalitativno promijenila u posljednjih nekoliko godina razvojnom agendom strateške prirode koja je usmjerena ka budućnosti.

    – Rusija je doživjela kvalitativnu transformaciju. To je suština. Resursi države, društva i biznisa znatno su povećani, a naša razvojna agenda je postala zaista sveobuhvatna, sistematična i strateška, okrenuta višedecenijskoj budućnosti – rekao je Putin.

  • Dodik: Stigao sam kući u selo svoje; Hvala svima koji su mi pružili podršku

    Dodik: Stigao sam kući u selo svoje; Hvala svima koji su mi pružili podršku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je kući poslije operativnog zahvata u Beogradu, zahvalio je ljekarskom timu i bolničkom osoblju na pokazanoj brizi i najavio da predstoji period oporavka.

     Stigao sam kući u selo svoje. Zahvaljujem ljekarskom timu i osoblju bolnice na profesionalnom odnosu i brizi koju su pokazali – istakao je Dodik.

    On je naglasio da je bitka za zdravlje posebna i čovjeku lično najteža, te je zahvalio svima koji su mu pružili podršku.

    – Predstoji mi period rehabilitacije i oporavka – napisao je Dodik na duštvenoj mreži Iks.

    Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu. Operativni zahvat na želucu i jednjaku bio je komplikovan, ali je prošao uspješno.

  • Savjet EU usvaja zaključke o proširenju: Šta se očekuje od Srbije

    Savjet EU usvaja zaključke o proširenju: Šta se očekuje od Srbije

    Savjet EU za opšte poslove usvojiće 17. decembra zaključke o proširenju, a kako se navodi u najnovijem nacrtu u koji je Tanjug imao uvid, kada je riječ o Srbiji Savjet će prihvatiti procjenu Evropske komisije da je spremna za Klaster 3, a da će pitanje njegovog otvaranja razmotriti na osnovu daljeg napretka, posebno u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom.

    Savjet prihvata procjenu Komisije da Srbija održava svoj nivo spremnosti za početna mjerila u Klasteru 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast). Savjet će se vratiti na pitanje otvaranja Klastera 3 na osnovu značajnog daljeg napretka Srbije, posebno u skladu sa oblastima pomenutim u paragrafu 29 i u skladu sa pregovaračkim okvirom – navodi se u dijelu posvećenom Srbiji u ovom dokumentu.

    U paragrafu 29 precizira se da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora i pozdravlja ukupan napredak koji je postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima, pri čemu su otvorena 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i dva poglavlja privremeno zatvorena.

    U nacrtu se navodi i da Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine i njegov implementacioni aneks moraju u potpunosti da se poštuju i primijene “što je prije moguće bez preduslova”, kao i sve obaveze povezane sa EU, zajedno sa ostalim neriješenim obavezama postignutim u dijalogu, uz posredovanje EU.

    Ističe se da to uključuje formiranje Zajednice srpskih opština na osnovu nacrta statuta koji je stranama predstavio posrednik EU.

    Od Beograda se očekuje da pokrene priznavanje kosovskih dokumenata i simbola, a predviđeno je i da se status struktura i službi koje podržava Beograd reši u skladu sa sporazumima postignutim u dijalogu uz posredovanje EU i “prištinskim zakonima”.

    Navodi se da je Savjet uzeo u obzir poziv Beograda na učešće Srba na izborima na KiM i očekuje blagovremenu i brzu reintegraciju Srba, kako se navodi, “u skladu sa sporazumima iz dijaloga i uz puno poštovanje prištinskog pravnog okvira”.

    Beograd i Priština pozivaju se da nastave stalne napore za deeskalaciju, uzdrže se od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle dovesti do tenzija i nasilja i izbjegavaju retoriku koja izaziva podjele.

    Takođe se osuđuju, kako se navodi, “nasilni akti” na KiM 29. maja 2023. i “nasilni napad na kosovsku policiju” 24. septembra 2023. na sjeveru KiM i poručuje da nema opravdanja za nasilje. Od Srbije se očekuje da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mjere da se počinioci napada iz 2023. godine uhapse i “hitno privedu pravdi”.

    Podsjeća se da su mjerila poglavlja 35 u pristupnim pregovorima Srbije izmijenjena kako bi odražavala njene obaveze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog implementacionog aneksa.

    Pozdravlja se to što je Srbija potvrdila integraciju u EU kao svoj strateški cilj, ali se navodi da je važno da Srbija pokaže snažnu političku volju i doslednost u sprovođenju reformi u vezi sa EU, kao i da objektivno i nedvosmisleno komunicira o EU.

    Savjet ohrabruje Srbiju da pokaže više političke volje daljim ubrzavanjem reformi i postizanjem konkretnih i opipljivih rezultata o osnovama, posebno time što će nastaviti da se fokusira na ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23. i 24. o vladavini prava.

    Što se tiče ekonomskih kriterijuma, pozdravlja se dobar nivo pripremljenosti Srbije za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije i ohrabruje Srbija da nastavi sa naporima da unapredi svoje kapacitete da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije i da sprovede neophodne strukturne reforme.

    – Savet takođe pozdravlja pojačanu saradnju Srbije sa EU, posebno strateško partnerstvo o održivim sirovinama – navodi se u dokumentu.
    Srbija se pohvaljuje zbog njenog “značajnog doprinosa” upravljanju mešovitim migracionim tokovima ka EU i naglašava potreba za daljim napretkom u procedurama za dobijanje azila i potpunom usklađivanju sa viznom politikom EU.

    Pozdravlja se i to što je Srbija zadržala svoju posvećenost u nizu inicijativa za regionalnu saradnju i ohrabruje da dalje jača dobrosusedske odnose i doprinosi stabilnosti i pomirenju sa svim partnerima u regionu.

    Ističe se i značaj “smislene regionalne saradnje” u rješavanju ratnih zločina na nacionalnom nivou, preostalih slučajeva nestalih osoba i pune saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i ocjenjuje da “ne bi trebalo da postoji podrška osuđenim ratnim zločincima niti veličanju ili negiranju njihovih zločina”.

    Kada je reč o usklađivanju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ponavljaju se “snažna očekivanja” Savjeta da Srbija pojača napore ka potpunom usklađivanju sa stavovima EU o ZSBP i restriktivnim mjerama, uključujući Rusiji i Belorusiji, kao “pitanje od najvećeg prioriteta”.

    Istovremeno se pozdravlja humanitarna i druga pomoć Srbije Ukrajini i ohrabruje Srbija da nastavi dobru saradnju sa EU na sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mera EU.

    U zaključcima se Srbija poziva da nastavi da posvećuje posebnu pažnju punom poštovanju osnovnih prava, izražava zabrinutost zbog, kako se tvrdi, nedostatka napretka u unapređenju slobode izražavanja i nezavisnosti medija, a navodi se i da izborni proces zahtijeva opipljiva poboljšanja i dalje reforme, u kontekstu izvještaja OEBS/ODIHR-a.

    Zaključci o proširenju Savjeta EU za opšte poslove, pored Srbije, obuhvatiće i ostale partnere sa Zapadnog Balkana, kao i Tursku, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.

    Ove zaključke bi trebalo da podrže i lideri EU na sastanku Evropskog saveta 19. decembra u Briselu.

  • Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Privreda Republike Srpska ne bi trebalo odmah da osjeti posljedice u slučaju da obistine najave i SAD od Nove godine uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije.

    Naime, Srpska i BiH naftu nabavljaju iz više izvora, a vlasnik naftne industrije u Srpskoj nije isti kao u Srbiji. Međutim, kako kaže ekonomista Marko Đogo, svaka turbulencija na tržištu Srbije, ali i Hrvatske, osjetiće se i na privredi Srpske.

    -Nama Srbija ulazi u TOP 5 izvoznih tržišta i trgovinskih partnera. I nas najviše pogađa šta se dešava sa privredom Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, te Slovenije i Austrije. Ako Srbiji i Hrvatskoj ne ide dobro, to će se osjetiti na privredi Republike Srpske. Ne odmah, ali sa nekim prolongiranim dejstvom od 3, 6, 9 mjeseci ili godinu dana svakako će se osjetiti – ističe on za Srpskainfo. Dodaje kako se to posebno odnosi na kompanije koje izvoze na strana tržišta.

    -Kada ljudi ostanu bez posla pitaju se kako da prehrane porodice, jer je kod nas socijalni sistem slab i ovdje ne možete da očekujete da vam država 6 mjeseci ili godinu daje 90 odsto plate, pa da se ne sikirate ako ostanete bez posla – kaže Đogo.

    Prema njegovim riječima, eventualno uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije bila bi bila ozbiljna turbulencija i ekonomski udar na Srbiju.

    -To je kompanija koja ima dominantan položaj u Srbiji. U ovom momentu ne vidim direktnu vezu ili posljedicu po privredu Republike Srpske. Ozbirom da mi u BiH ionako naftu nabavljamo iz više izvora koji vjerovatno nisu direktno ruski, a ne vjerujem da u Republici Srpskoj i BiH može doći do nestašice nafte i naftnih derivata – naglašava Đogo.

    Za NIS je specifično što je u vlasništvu ruskog preduzeća koje je u državnom vlasništvu. Ekonomista Predrag Mlinarević kaže kako se može čuti da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se napravi neki dogovor u kome bi rusko vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije palo ispod 50%, a da se Rusi pojavljuju kao većinski vlasnik u NIS.

    -NIS je jedan od najvećih punilaca budžeta, obzirom na obim plasmana, proizvodnju, porez koji plaća. Druga alternativna je da se razmišlja o snabdijevanju iz pravca naftovoda iz Mađarske. Ali, više sam uvjeren da će se pronaći aranžman za promjenu vlasničke strukture koje bi omogućile da se izbjegnu sankcije SAD, imajući u vidu značaj koji NIS ima. Riječ je o preduzeću koje je izvorno srpsko, a koje je u procesu privatizacije prešlo u ruke ruske kompanije. Pa bi vjerovatna promjena u vlaničkoj strukturi, uz određeno obeštećenje i razumijevanje od strane ruskih partnera, bilo neko dugoročno rješenje koje ne bi dovelo do posljedica – kaže on za Srpskainfo.

    A posljedice koje bi u Srpskoj mogle da se osjete, u slučaju da sankcije budu uvedene, ogledaju se u sigurnosti snabdijevanja.

    –Ako dođe do problema sa snabdijevanjem sirovom naftom NIS usljed sankcija, ako ih i bude, to bi moglo nepovoljno da se odrazi i na naše distributivne kanale u smislu da će nafta koja je dolazila iz Srbije biti manje prisutna kod nas. Onda će se morati otvoriti neki drugi kanali, vjerovatno Mađarske – objašnjava on. To bi, pojašanjava, eventualno moglo da dovede do povećanja cijena nafte u maloprodaji u Srpskoj.

    -Svjedoci smo da naši distributeri, čim imaju malo veće troškove nabavke, to preliju na povećanje cijena – naglašava Mlinarević.

  • Aleksandar Vulin poručio iz Kine: Hvala Njemcima, brzo će Srbiju da uvedu u BRIKS!

    Aleksandar Vulin poručio iz Kine: Hvala Njemcima, brzo će Srbiju da uvedu u BRIKS!

    Ako je iko imao sumnje u to da li su protesti u Srbiji naručeni, vođeni i plaćeni od strane Zapada, poslije javne podrške Njemačke uličnim okupljanjima više nema prostora za nedoumice. „Analena Berbok želi da dovrši ono što je započeo njen djed Valdemar, odlikovan Hitlerovom medaljom 1944. godine. Ona bi da upravlja Srbijom“, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, reagujući na saopštenje njemačkog ministarstva spoljnih poslova koje podržava ulična okupljanja u Srbiji.

    Vulin je ocijenio da podrška njemačkog ministarstva predstavlja direktno miješanje u unutrašnje stvari Srbije. „Saopštenje ministarstva spoljnih poslova Njemačke, u kojem se Srbiji sugeriše kako treba da vodi istrage na svojoj teritoriji, podsjeća na ultimatum Austrougarske Srbiji iz 1914. godine. Znamo i kako je ta priča završena. Ne znam šta još Evropska unija i njene članice treba da urade da bi Srbija preispitala svoju poziciju prema EU, ali znam da će nas Njemačka i njeni saveznici ovakvom politikom brzo približiti BRIKS-u. Hvala im na tome“, poručio je Vulin.

    Inače, Aleksandar Vulin trenutno boravi u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini. U Šangaju se sastao sa šefom državne bezbjednosti Šangaja Džu Vejkangom, kao i sa zamjenikom sekretara gradskog komiteta Komunističke partije Šangaja i najvišim bezbjednosnim zvaničnikom tog grada Džu Džongmingom.

    U delegaciji potpredsjednika Vulina nalazi se i Marko Parezanović, načelnik operative BIA, što ukazuje na ozbiljnost situacije. Na sastancima se razgovaralo o unapređenju saradnje u oblasti bezbjednosti, razmjeni iskustava u borbi protiv obojenih revolucija, kao i o mogućnostima za jačanje ekonomske saradnje.

  • Vučić: Moramo da tražimo rešenje za naftu, nisam spreman na sankcije Moskvi

    Vučić: Moramo da tražimo rešenje za naftu, nisam spreman na sankcije Moskvi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas povodom najave SAD da će uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva da će grozničavo morati da traži rješenje, ali da kao predsjednik nije spreman da u ovom trenutku uopšte razgovara o potencijalnom uvođenju sankcija Srbije Moskvi.

    Vučić je gostujući na RTS na pitanje da li bi uvođenje sankcija Moskvi bilo rješenje problema rekao:

    “Mislite da li bi neko želeo da mi uvedemo sankcije Moskvi, a da onda razmisle o ovome? Ja za to nemam dokaz. Ne isključujem tu mogućnost, ali nemam dokaz da je to tako. Ali, kao predsednik Srbije i kao neko ko predsedava Savetom za nacionalnu bezbednost, ja nisam spreman u ovom trenutku da uopšte razgovaramo o potencijalnim sankcijama Moskvi”.

    Istakao je da je Srbija gotovo tri godine izdržala vodeći jednu principijelnu, ozbiljnu i odgovornu politiku u kojoj smo od početka bili za mir.

    “Od početka smo se držali principa međunarodnog javnog prava. Od početka poštovali povelju Ujedinjenih nacija i tražili i mir i primirje i sve drugo. I nismo uvodili sankcije Ruskoj Federaciji. Sada da tu politiku menjamo? Nije pitanje da li biste se loše osećali, jer zbog svoje zemlje morate ponekad da uraditi takve stvari, ali ćemo dati sve od sebe da tako nešto ne učinimo. I da politiku ne promenimo”, poručio je Vučić.

    Vučić je rekao na pitanje kakve posljedice sankcija SAD za NIS mogu biti za Srbiju – teške ako ništa ne uradi.

    “Ali moramo da uradimo, moramo da razgovaramo najpre sa Amerikancima, da dobijemo papir, mi imamo i neku vrstu zvanične potvrde, ali moramo da vidimo papir, mi još nismo videli dokument. Kada vidimo dokument, razgovaramo najpre sa Amerikancima, onda idemo da razgovaramo sa Rusima, moramo da rešimo problem, ne možemo da ostavimo Srbiju bez nafte u sred zime, ali istovremeno gledaćemo da sačuvamo naše prijateljske odnose sa Rusima i gledati da ne pokvarimo odnose sa onima koji uvode sankcije”, rekao je Vučić.

    Dodao je da se ta odluka SAD donosi u teškom trenutku, kako je rekao, početak zime, kraj jeseni.

    Naveo je da ta odluka bila u više navrata na različite načine najavljivana iz Evropske unije i da su pripreme vršene, ali da suštinski na kraju dolazi iz SAD.

    Kaže da je Srbija tako obaviještena da bi ta odluka SAD trebalo da stupi na snagu 1. januara.

    “Mi smo tako obavešteni i to smo obavešteni zvaničnim kanalima”, rekao je on.

    Na pitanje da li bi moglo nešto da se promijeni promjenom američke administracije, Vučić je rekao “da prvo moramo da dobijemo dokument pa da razgovaramo sa trenutnom administracijom, zato što se nama žuri.”

    “Zamislite, postavljate mi pitanje, ako recimo oni kažu da to važi od 1. januara, sad oni kažu imate rok od 15 dana i nama 16. januara zavrnu naftu preko Jadranskog naftovoda iz Omišlja, odakle dolazi iz Hrvatske. A šta radimo 17, 18, 19? Uzimamo, trošimo vojne rezerve i sve druge rezerve. Znate li kakav bi to haos ovde izazvalo? Još posebno znajući nas, Srbe. Išli bismo sa onim balonima i kupovali, a da ne pričamo o tome kako to strateški izaziva mnogo dublje poremećaje koje nemaju veze sa tih tri ili pet ili deset dana kupovine nečega na ulici. Tako da mi te probleme moramo da rešavamo odmah. Ne možemo da čekamo i da gledamo u bob hoće ili neko da pusti nešto ili neće”, naveo je Vučić.

    Naglasio je da nije jednostavna situacija, ali da im nije prvi put.

    Kako je rekao, grozničava će morati da traži rješenje i uvjeren je  da će naći rješenje.

    “Teški dani i teški razgovori su pred nama. Jeste i sad zamislite ako su nam potrebne velike novce, ako nam je potrebno milijardu, dve milijarde, odkud ja znam u kakvim sve uslovima. Zamislite da ste nekada tražili da neko sto miliona isplati odjednom, a ne milijardu da isplati za nešto prosto, ali dobro danas ne mislim da bi čak i tako nešto bio najveći problem. Ali bi to opet uticalo na naš deficit i na hiljadu drugih stvari, spori rast i mnoge druge probleme bi pravilo”, rekao je Vučić.

  • Preglasavanjem Hrvata u Parlamentu FBiH formirana nova bošnjačka većina

    Preglasavanjem Hrvata u Parlamentu FBiH formirana nova bošnjačka većina

    Preglasavanjem Hrvata u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ prilikom usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji formirana je nova bošnjačka većina, a posljedice toga tek će se osjetiti, piše zagrebački “Večernji list” u izdanju za BiH.

    U tekstu posvećenom usvajanju navedenog zakona preglasavanjem hrvatskih poslanika ističe se da je u zemlji koja je po svom ustavnom uređenju sastavljena od tri konstitutivna naroda koji bi trebalo da budu ravnopravni i ostalih, većinski narod u jednom entitetu demonstrirao je snagu brojnijeg i jačeg.

    “Stranke `trojke`, koje opozicioni SDA i DF od ulaska u koaliciju sa HDZ-om BiH nazivaju izdajnicima, vratile su se u okrilje velikobošnjačke koalicije, te stavljanjem na dnevni red i podrškom zakonu o gasovodu predlagača SDA srušile koaliciju stranaka sa kojima su formirale vlast u FBiH”, navodi “Večernji list”.

    Gazeći načela parlamentarne demokratije, dodaje se u tekstu, SDA, DF, Stranka za BiH, ali i Naša stranka, te Narod i pravda preglasali su sve poslanike stranaka sa hrvatskim predznakom u Predstavničkom domu – HEZ BiH, HDZ 1990, HSS, HRS i HNP.

    Ovaj zakon mora biti potvrđen i u federalnom Domu naroda, u kojem su delegati iz Kluba Hrvata prije nekoliko godina inicirali donošenje zakona o gasu, kojim bi i područja FBiH koja nemaju priključak na gasovod dobila tu mogućnost.

    Trasa bi išla preko Hrvatske područjem Hercegovine, od Posušja, Tomislavgrada, Šuice do centralnih krajeva, odnosno Bugojna i dalje prema Travniku, ali i Jajcu, te Uskoplju.

     

    Uz gasifikaciju navedenih područja, FBiH bi dobila i alternativni izvor gasa, ističe “Večernji list” i dodaje da se većinski bošnjački narod, odnosno njegovi predstavnici u vlasti, očigledno ni po koju cijenu nisu spremni odreći monopola koji trenutno imaju nad prometom gasa u tom entitetu.

    Žele ga, dodaje ovaj dnevni list, zadržati u novom projektu koji bi kontrolisali gubicima i jednonacionalnom strukturom zaposlenih kompanija “BH Gas”, te konstatuje da će se posljedice takvih nastojanja u FBiH tek osjetiti.