VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pogledajte koliko jednoj porodici para ode na režije

    Pogledajte koliko jednoj porodici para ode na režije

    Jednoj četvoročlanoj porodici, koja je te sreće da ima svoj krov nad glavom, mjesečno je za režije potrebno najmanje 350 KM.

    Naime, prosječni račun za struju po domaćinstvu kreće se oko 60 KM, koliko koštaju i paket interneta i kablovske televizije. U prosjeku, dva računa za mobilni telefon kreću se oko 60 -70 KM. Četiri člana jedne porodice mjesečno potroše oko 25 KM vode, dok ih grijanje, u slučaju da žive u stanu od nekih 55 kvadrata, košta 110 KM. Odvoz smeća i gradska komunalna naknada trošak su od skoro 25 KM.

    Pod pretpostavkom da ne žive u centru grada, odnosno da moraju da putuju do posla, a nemaju svoj automobil, dva odrasla člana domaćinstva mjesečne karte koštaju oko 115 KM.

    Oni koji nisu te sreće da žive u svojoj kući ili stanu, za kiriju moraju da izdvoje najmanje 600 KM, da bi bili iole blizu gradu i da ne žive u nekom starom i neuslovnom stambenom prostoru.

    Dakle, jedna prosječna podstanarska porodica, bez da pojede jednu kiflu ili kupi jedne čarape, za stanarinu, režije i prevoz, početkom mjeseca na raspolaganju mora da ima najmanje 1.000 KM?!

    Kad je riječ o hrani, a što potvrđuju statistički podaci, za ovaj trošak jednoj četvoročlanoj pordoci potrebno je skoro 1.200 KM. Nije teško izračunati, da pomenuti izdaci jednu porodicu mjesečno koštaju 2.200 KM.

    A gdje su ostale potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, odnosno njegovim članovima, poput sredstava za higijenu, kozmetike, nabavke neophodne odjeće ili obuće, novca za dječju užinu i školske aktivnosti…

    Još ako je kućni budžet opterećen nekim kreditom, a velika većina funkcioniše tako što za preživljavanje pozajmljuje pare, jasno je da se mjesečni trošak života uvećava za, najmanje, 300 KM.

    Kad se sve navedeno uzme u obzir, dva odrasla člana jedne porodice trebalo bi da zarađuju najmanje dvije prosječne plate, da bi njihovo domaćinstvo moglo da funkcioniše bez nekih velikih odricanja i stresova.

    Podsjetimo, prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.420 KM.

    Nažalost, ispod ovog iznosa u Srpskoj rade zaposleni u čak 12 djelatnosti. S druge strane, desetine hiljada radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prerađivačkoj indistriji ne može da dosegne trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe ili zarađuju tek nešto više od tih 1.200 KM.

    Kad se u obzir uzmu oni koji rade za minimalac od 900 KM, a kojih je oko 90.000, jasno je da oni svojim primanjima bukvalno jedva mogu da se prehrane…

    – Suprug i ja ukupno zarađujemo 2.300 KM. Ja radim u jednom marketu, a on u restoranu. Moja plata se nije godinama mijenjala i iznosi 1.100 KM. Imamo dvoje djece, kćerku koja studira i sina koji ide u osnovnu školu. Da nemamo svoju kuću, bukvalno bismo bili željni svega. Ionako, kupujemo i plaćamo samo ono što je neophodno. Mobilni telefoni i internet nekada su bili luksuz, a sada su potreba koja, međutim, takođe košta. Problem je što plate stagniraju ili neznatno idu gore, a poskupljenja se samo nižu – kaže Miroslava K. iz Banjaluke.

    Naglašava da im, dok poplaćaju režije i kupe mjesečne karte, jedva ostane za hranu i ono najosnovnije, što svaka porodica mora da ima.

    – Naravno da pomenutim platama ne možemo da isfinansiramo nabavku ogreva, opremanje djece u školu, slavu… Zato svake godine uzimamo kredit, da isfinansiramo ove izdatke. Najčešće ga ne uspijemo vratiti do sledeće jeseni, pa napravimo reprogram i tako ukrug… – kaže sagovornica za Srpskainfo.

    Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

    Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

    Kad je riječ o prosečnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

    A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti.

     

  • Rastu prihodi od igara na sreću

    Rastu prihodi od igara na sreću

    Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u 2024. godini premašiće prošlogodišnji iznos i biće više od 150 miliona maraka, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Da će nesumnjivo taj iznos biti i prikupljen pokazuju podaci koji govore da je za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod po ovom osnovu bio 140.697.256 KM. Lani su tokom čitave godine prikupljena nešto više od 124 miliona maraka.

    Dok ukupni prihodi rastu, broj nelegalnih priređivanja igara na sreću, barem prema podacima, bilježi pad. Kako ističu iz Republičke uprave za igre na sreću za “Nezavisne novine”, njihovi inspektori ove godine izdali su ukupno i 78 prekršajnih naloga u vrijednosti 228.400 KM.

    “U istom periodu prošle godine izdali su 95 prekršajnih naloga u vrijednosti 328.500 KM”, naveli su oni.

    Kako dodaju, najviše nelegalnog priređivanja igara na sreću otkriveno je u istočnom dijelu Republike Srpske, a najčešće nepravilnosti koje su otkrili inspektori su priređivanje igara na sreću bez rješenja, kao i posjedovanje ilegalne opreme na kojoj se priređuju igre na sreću.

    Ivan Šijaković, sociolog, ističe da građani ne traže spas u igrama na sreću, već su one postale sastavni dio svakodnevnog života.

    “Ljudi im pristupaju kao svakoj drugoj rutinskoj radnji, odevanju, odlasku na posao, razgovoru sa prijateljima, pogotovo online igrama i klađenjima. Sve je nadohvat ruke, na jedan klik, i to ljude privlači. Naravno, ljude privlači i večita želja da se dođe do novca na lagan način”, kaže Šijaković za “Nezavisne novine”.

    On dodaje da više nije riječ o siromašnima kojima je to vapaj da se izvuku iz tog stanja, već da se zapravo više bogatiji ili solidno stojeći zanimaju time.

    Šijaković ističe da je teško promijeniti to stanje.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da kako rastu prihodi, tako raste i broj ljudi koji se bave igrama na sreću.

    “U svom profesionalnom iskustvu kao psihoterapeut svjedočim sve većem broju klijenata koji se bore s ovim problemom, ali i njihovim porodicama koje trpe razne posljedice različitih razmjera”, ističe ona i dodaje da igre na sreću na prvi pogled djeluju kao način zabave ili brz način zarade, ali su često rezultat složenih unutrašnjih procesa poput bijega od problema.

    Dodaje da postoje i načini rješavanja ovog problema, ali da zahtijevaju svijest, podršku i posvećenost.

    “Jedan od ključnih koraka je prepoznavanje problema, što može biti izuzetno teško zbog osjećaja srama i stigme i straha od odbacivanja od okoline. Psihoterapija je jedan od ključnih rješenja jer kroz psihoterapijski rad klijenti počinju da razumiju uzroke svog ponašanja”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da je jako bitna i porodična podrška.

    Takođe, Savanović Zorićeva ističe da je važno potražiti stručnu pomoć što prije i da je oporavak moguć.

  • Rusi: Ne pristajemo

    Rusi: Ne pristajemo

    Rusija se neće zadovoljiti “bilo kakvim šemama” za zamrzavanje sukoba u Ukrajini, niti će pristati na ulogu NATO-a u rešavanju krize, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    “Nikakve šeme za zamrzavanje sukoba Rusiji ne odgovaraju. Na primeru sporazuma iz Minska, potpuno smo uvereni da se ni Zapadu, a posebno kijevskoj hunti ne može verovati… Nema govora o bilo kakvoj ulozi NATO-a u rešavanju ukrajinske krize”, rekao je Nebenzja sinoć na sastanku Saveta bezbednosti UN.

    Prema njegovim rečima, uslovi Rusije za okončanje ukrajinske krize su “jasni i logični”, a nikakve “surogat formule neće eliminisati pretnju Rusiji koju predstavlja kijevski režim”, prenosi agencija RIA Novosti.

    Nebenzja je ocenio da su “pseudomirovne inicijative” ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog samo “dimna zavesa” pred još jednom eskalacijom, kao što je, kako je naveo, bio slučaj sa invazijom ukrajinskih oružanih snaga na oblast Kursk.

    On je podsetio da ukrajinski predsednik još uvek nije stavio van snage dekret iz oktobra 2022. godine o zabrani pregovora sa ruskim rukovodstvom.

    “Dakle, sami izvucite zaključak o iskrenosti njegovih izjava i poziva, ne isključujem da je ovo samo dimna zavesa pred još jednom eskalacijom, kao što je već bilo u julu i avgustu ove godine pre invazije ukrajinskih militanata i pljačkaša u region Kursk”, rekao je ruski diplomata.

    Takođe je napomenuo da je Zelenski odbio mađarski predlog o božićnom prekidu vatre i razmeni više od 600 ukrajinskih ratnih zarobljenika, “pokazujući time nespremnost da krene ka miru”.

    “Kijevski režim ne zanimaju obični Ukrajinci koji su zbog prinudne mobilizacije završili na frontu. Spremni su da razmenjuju samo militante nacionalističkih bataljona, kao i strane plaćenike”, istakao je Nebenzja.

  • Zaharova: Kirilov je dugo godina razotkrivao zločine Anglosaksonaca

    Zaharova: Kirilov je dugo godina razotkrivao zločine Anglosaksonaca

    Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da je načelnik Radijaciono-hemijsko-biološke (RHB) zaštite Oružanih snaga Rusije Igor Kirilov je sistematski dugo godina “razotkrivao zločine Anglosaksonaca, NATO provokacije”.”Načelnik RHB snaga Oružanih snaga Rusije, general-potpukovnik Igor Kirilov je mnogo godina sistematski, pomoću činjenica razotkrivao zločine Anglosaksonaca: provokacije NATO-a sa hemijskim oružjem u Siriji, smrtonosne aktivnosti američkih biolaboratorija u Ukrajini, manipulacije Britanije sa zabranjenim hemijskim supstancama i provokacije u Solsberiju i Ejmsberiju”, istakla je Zaharova, preneo je Sputnjik.

    Prema njenim rečima, Kirilov je radio neustrašivo, nije se sakrivao iza bilo koga, postupao je hrabro, za otadžbinu, za istinu.

    “Carstvo mu nebesko i večna slava”, napisala je Zaharova na Telegramu Kirilov (54) je danas ubijen eksplozivnom napravom u Moskvi, dok je izlazio iz zgrade u društvu pomoćnika.

    Eksploziv je bio sakriven u trotinetu pored zgrade.

  • Sprema li Turska invaziju na dijelove Sirije

    Sprema li Turska invaziju na dijelove Sirije

    Američki zvaničnici izjavili su kako su zabrinuti zbog dešavanja na tursko-sirijskoj granici te su poručili kako bi Ankara uskoro mogla izvršiti invaziju na dijelove zemlje.

    U izvještaju Wall Street Journala, američki zvaničnici ističu kako su zabrinuti da Turska planira invaziju na dijelove Sirije koje drže kurdske snage.

    Tim povodom oglasili su se i kurdski zvaničnici.

    “Ako Turska nastavi s invazijom, posljedice će biti katastrofalne”, rekao je kurdski zvaničnik.

    Prema posljednjim izvještajima, turska vojska jača svoje snage na granici, a što ukazuje na moguću invaziju.

    “Snage uključuju borce milicije i turske uniformirane komandose i artiljeriju u velikom broju koji su koncentrisani u blizini Kobanija, grada sa većinskim Kurdima u Siriji na sjevernoj granici s Turskom, rekli su zvaničnici. Čini se kako je turska prekogranična operacija neizbježna”, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

    Turska u Siriji podržava pobunjeničke snage koje su svrgnule Bashara al-Assada, ali na kurdske grupe i Sirijske demokratske snage, koje kontroliraju sjeveroistočnu Siriju, gleda kao na produžetak zabranjene PKK (Kurdistanske radničke partije) koja se decenijama bori protiv Ankare.

     

    Proturski pobunjenici su, nakon što je Assad svrgnut, nastavili svoje vojne aktivnosti prema istoku Sirije te su zauzeli Manbij koji se nalazio pod kurdskom kontrolom.

    Snage su nastavile i dalje potiskati kurdske snage, a vojne aktivnosti se bilježe i u brojnim drugim gradovima koji se trenutno nalaze pod kontrolom SDF-a, odnosno snaga koje predvode Kurdi.

  • Ubijen jedan od ruskih generala

    Ubijen jedan od ruskih generala

    General-potpukovnik Igor Kirilov, šef ruskih snaga za radijaciju, hemijsku i biološku odbranu poginuo je u eksploziji u Moskvi, javljaju svjetski mediji, prenosi Telegraf.

    Samo dan ranije ukrajinska Služba državne bezbjednosti (SBU) je osudila Kirilova u odsustvu zbog upotrebe zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini.

    Kirilov i još jedan ruski vojnik, za kojeg se navodi da je njegov lični asistent, poginuli su u eksploziji blizu ulaza u stambenu zgradu u Moskvi u ranim jutarnjim satima 17. decembra, navodi ruski telegram novinski kanal Astra

    Istražni komitet Rusije pokrenuo je krivični postupak povodom ovog incidenta. Komitet je saopštio da je eksploziju izazvala naprava postavljena na skuter u blizini ulaza u zgradu, prenosi Telegraf.

     

     

     

  • Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Tokom prošle godine su za ostvarene investicije u Republici Srpskoj potrošene 2,62 milijarde KM, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, koji su objavljeni u ponedjeljak u biltenu “Investicije”.

    Kako se navodi u ovim podacima, 2022. godine su ostvarene investicije iznosile 2,28 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,95 milijardi KM.

    S druge strane, izvršene isplate za investicije su u prošloj godini iznosile 2,56 milijardi KM.

    Tokom 2022. godine ostvarene investicije su iznosile 2,35 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,85 milijardi KM. Od ukupnog broja ostvarenih investicija u prošloj godini najviše je bilo u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom te klimatizacije i iznosile su oko 522 miliona KM.

    Od ovog broja je u građevinske objekte i prostore investirano 257 miliona, a u mašine, opremu i transportna sredstva oko 248 miliona KM.

    Slijede javna uprava i odbrana, te obavezno socijalno osiguranje, gdje su investirana 394 miliona KM. U građevinske objekte i prostore investirana su 323 miliona KM, a oko 48 miliona KM na mašine, opremu i transportna sredstva.

    U ovim podacima Zavoda piše da je u prerađivačku industriju investirano 374 miliona KM, od čega 143 miliona KM u građevinske objekte i prostore, a 224 miliona KM u mašine, opremu i transportna sredstva.

    S druge strane, izvršene isplate u investicije su najveće bile takođe u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije i iznosile su oko 504 miliona KM.

    Od toga je iz sopstvenih sredstava bilo oko 177 miliona KM, iz udruženih sredstava 251 milion KM, a iz finansijskih kredita oko 72 miliona KM.

    Slijedi prerađivačka industrija u kojoj su izvršene isplate iznosile oko 376 miliona KM.  Iz sopstvenih sredstava su isplate iznosile 273 miliona KM, iz udruženih sredstava 12,6 miliona KM, a iz finansijskih kredita 54,4 miliona KM.

  • Dačić: Pronađeno dete zbog kojeg je aktiviran sistem “Pronađi me”

    Dačić: Pronađeno dete zbog kojeg je aktiviran sistem “Pronađi me”

    U Srbiji je tokom jučerašnjeg dana prijavljen nestanak dječaka (11), koji je noćas na sreću pronađen živ i zdrav.

    Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je dijete zbog čijeg je nestanka aktiviran sistem “Pronađi me”, pronađeno od strane policijskih službenika PS Savski venac ispred TC Galerija.

    “Dete zbog čijeg je nestanka aktiviran sistem ‘Pronađi me’, pronađeno je od strane policijskih službenika PS Savski venac ispred TC Galerija”, izjavio je Dačić,   saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).

    Dijete se trenutno prevozi u PU Beograd kako bi bilo predato roditeljima, naveo je Dačić.

  • Da li će se politika i partija podrediti Stanivukoviću ili će on njima?

    Da li će se politika i partija podrediti Stanivukoviću ili će on njima?

    Draško Stanivuković je izabran za novog predsjednika PDP-a i time je, kako se i sam pohvalio, postao najmlađi predsjednik jedne političke partije, ne samo u BiH, već i šire.

    Dolaskom na čelo PDP-a počelo je po mnogima novo doba za ovu stranku, a sagovornici “Nezavisnih novina” uvjereni su da će doći i do novih pozicioniranja na političkoj sceni u Srpskoj, koja će se, kako ističu, više prilagođavati Stanivukoviću nego on njima.

    Prethodne godine bile su više nego uspješne za Stanivukovića, jer je od običnog “stranačkog vojnika” iz grada postao jedna od najprepoznatljivijih političkih ličnosti na ovom podneblju, i koji je, dodaju analitičari, tek počeo.

    Prva stvar na koju će Stanivuković obratiti pažnju, smatraju, biće stranka.

    “PDP, ovakav kakav je, svakako ne zadovoljava Stanivukovićeve ambicije. S tim u vezi, slijedi mu reorganizacija i novo pozicioniranje na političkoj sceni”, ističe za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

    Mišljenja je da, uzevši u obzir način funkcionisanja gradonačelnika Banjaluke, velika je vjerovatnoća da će PDP doživjeti tektonske promjene.

    “S jedne strane očekuje se rast ove stranke, slijedeći trend ličnog rasta Stanivukovića, ali s druge strane postoji bojazan da bi se paralelno sa rastom stranke i Stanivukovića mogao smanjiti demokratski potencijal PDP-a i da bi se ta stranka po načinu funkcionisanja mogla sve više približiti SNSD-u”, rekao je Bubonjić.

    Ambicije su ključna riječ za Tanju Topić, analitičarku iz Banjaluke, kada je u pitanju Stanivukovićev rad.

    “Bilo je jasno da stranački vrh neće održati riječ da će Igor Crnadak biti predsjednik PDP-a nakon Stanivukovićeve pobjede u Banjaluci. Slijedeći Stanivukovićevu ambiciju da jednog dana zasjedne u fotelju predsjednika entiteta, bilo je logično da mora prije toga zauzeti i predsjedničku fotelju u stranci”, izričita je Topićeva.

    U razgovoru za “Nezavisne” kaže kako smatra da je PDP već sada u procesu transformacije, ali da moraju da rade izvan Banjaluke.

    “Mislim da je stranka izgubila imidž stranke intelektualaca. Stranka, ako želi ostvariti cilj i vinuti se u sam politički vrh u Republici Srpskoj, definitivno mora jačati infrastrukturu širom Srpske jer joj je to najveći deficit”, navodi Topićeva.

    Dolazak Stanivukovića na čelo PDP-a posebno je interesantan iz ugla novinara Darka Momića. Kao neko ko duži niz godina i te kako poznaje političku scenu Republike Srpske, a pogotovo djelovanje opozicije, Momić za “Nezavisne” slikovito opisuje kako gleda na cjelokupnu situaciju.

    “Među novinarima je jedno vrijeme kružila priča da je Milorad Dodik jednom prilikom upitao Draška Stanivuković šta on u stvari želi, na šta mu je Draško navodno odgovorio: ‘Hoću da budem ti’! Dodik se, opet navodno, na to nasmijao i rekao mu: ‘Prvo moraš imati svoju partiju’. Čak i ako nije istinita, ova pričica ipak zvuči jako vjerodostojno, a u prilog tome ide izbor Stanivukovića za lidera PDP-a i činjenica da Stanivuković po političkom talentu i političkoj beskompromisnosti ne zaostaje za Miloradom Dodikom”, kaže Momić.

    Navodi da je već nekoliko puta javno rekao da je jedina razlika između Milorada Dodika iz 1997. godine i Draška Stanivukovića danas u tome što Dodik nije imao Facebook i druge društvene mreže.

    “Da skratim, Draško Stanivuković je neko ko će u naredne dvije decenije igrati značajnu ulogu na političkoj sceni Republike Srpske i BiH, a slobodan sam da tvrdim da će, kad Draško bude u svom političkom zenitu, biti onih koji će govoriti ‘vrati se, Mile, sve ti je oprošteno'”, zaključio je Momić.

    Po preuzimanju stranke, sada se iščekuju prvi Stanivukovićevi potezi na čelu PDP-a.

    Da ima razloga za nezadovoljstvo, ako to bude želio da prizna, svakako ima, jer je stranka, osim Banjaluke, te načelnika u Kotor Varošu, postala gotovo pa statistička greška u većini krajeva u Srpskoj i sigurno je da će, ukoliko već ima republičke ambicije, novi predsjednik PDP-a morati da zakuca na vrata svih gradskih i opštinskih organizacija u Srpskoj.

  • Tramp: Zelenski da se pripremi da sklopi dogovor

    Tramp: Zelenski da se pripremi da sklopi dogovor

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da marljivo radi na okončanju sukoba u Ukrajini, već postoji “manji progres”.

     Naporno radimo (da zaustavimo sukob)… To je težak zadatak, ali napredujemo – rekao je Tramp u ponedjeljak, govoreći u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagu.

    On je saopštio da tim povodom namjerava da stupi u kontakt sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    Po njegovim riječima, nije pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na svoju inauguraciju 20. januara.

    Tramp je ranije više puta isticao da će jedan od ključnih ciljeva njegove administracije biti rješavanje međunarodnih sukoba, uključujući i sukob u Ukrajini.

    Ukrajinska strana i dalje odbija da pregovara sa Rusijom, rekao je ranije u ponedjeljak portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, napominjući da je u Ukrajini na zakonodavnom nivou zabranjeno pregovaranje sa Rusijom.

    Tramp je izjavio da bi mogao da poništi odluku administracije predsjednika DŽozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini korištenje američkih raketa dugog dometa za udare duboko u Rusiji.

    – Nisu trebali da dozvole da se rakete ispaljuju 200 milja /320 kilometara/ u Rusiju. To je bilo loše – rekao je Tramp na konferenciji za novinare u Palm Biču.

    Odgovarajući na pitanje da li će poništiti odluku predsjednika DŽozefa Bajdena, čiji mandat ističe u januaru, Tramp je odgovorio da bi mogao to da učini.

    Tramp je izjavio da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski treba da bude spreman da sklopi dogovor o okončanju sukoba u Ukrajini.