VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ko će prvi testirati rusku vakcinu protiv raka?

    Ko će prvi testirati rusku vakcinu protiv raka?

    Pacijenti sa melanomom i mikrocelularnim karcinomom pluća, mogli da budu prvi koji će dobiti novu vakcinu protiv raka u okviru kliničkih ispitivanja, izjavio je direktor ruskog Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” Aleksandar Gincburg.ada radimo sa melanomom, jer je jednostavno tehnički lakši za rad. On je na površini kože, sve se vidi, ali biće i drugih. Kazanjski institut za medicinu i biologiju sprovodi istraživanja na drugim modelima, posebno na mikrocelularnom raku pluća, od kojeg u svijetu umire oko 1,2 do 1,3 miliona ljudi. To je jedan od najčešćih malignih tumora – rekao je naučnik za ruske medije.

    Kako je objasnio, procedura testiranja će se razlikovati od uobičajene, pa tako neće biti klasične prve, druge i treće faze.

    Vakcinu protiv raka su zajednički razvili: Istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju “N. F. Gamaleja”, Moskovski istraživački onkološki institut “P. A. Hercen” i Nacionalni medicinski istraživački centar za onkologiju “N. N. Blohin”.

  • Masovna racija u Ukrajini uključila koncert i noćne klubove

    Masovna racija u Ukrajini uključila koncert i noćne klubove

    Teritorijalni regrutni centri (TCC) u Ukrajini pojačali su napore za sprovođenje mobilizacije organiziranjem racija na javnim mjestima. U petak navečer oko 50 službenika TCC-a izvršilo je raciju prije i nakon koncerta grupe Okean Elzy u Sportskoj dvorani u Kijevu.

    Tokom koncerta popularnog ukrajinskog rock benda Okean Elzy, službenici TCC-a zaustavljali su muškarce prilikom izlaska iz dvorane, provjeravajući njihove vojne dokumente.

    Prema izvještajima TSN-a, određeni broj posjetilaca je priveden i odveden u policijske automobile radi daljnje istrage. Šef kijevskog TCC-a, koji je prisustvovao ovom događaju, odbio je komentarisati operaciju, uputivši novinare da se obrate press službi.

    Prema izjavama očevidaca i videozapisima, kontrola vojnih dokumenata bila je glavna tačka racije. Osobe s nepravilnostima u dokumentaciji suočile su se s posljedicama kao što su uručenje poziva ili privremeno zadržavanje.

    Ovakva pojačana kontrola nad muškarcima sposobnim za vojnu službu dio je novih mobilizacijskih mjera koje su na snazi u Ukrajini, a koje predviđaju stroge kazne za neispunjavanje obaveze ažuriranja vojnih podataka.
    Racije koje provodi TCC nisu ograničene samo na koncerte. Slične akcije sprovode se i u noćnim klubovima, restoranima i drugim javnim mjestima u nekoliko ukrajinskih regija. Ove operacije dio su šireg plana za pojačanje mobilizacije i prevazilaženje izazova s vojnim regrutiranjem u zemlji.

    Mobilizacijski napori uslijedili su nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski potpisao novi zakon o mobilizaciji 16. aprila 2024. godine. Zakon uvodi stroge zahtjeve za ažuriranje vojnih dokumenata, predviđajući kazne za one koji ne ispunjavaju te obaveze, uključujući stavljanje prekršitelja na liste traženih osoba. Također, zakon predviđa strože sankcije za izbjegavanje vojne službe.

    Dok ukrajinske vlasti opravdavaju pojačane mjere mobilizacije kao neophodne za nacionalnu sigurnost, metode koje koriste službenici TCC-a izazvale su zabrinutost u javnosti.

    Brojni izvještaji ukazuju na agresivne taktike i zloupotrebe od strane regrutnih službenika prema civilima i potencijalnim regrutima od početka opsežnih mobilizacijskih aktivnosti. Ove optužbe dodatno su pojačale javnu raspravu o etičkim implikacijama trenutnih regrutacijskih praksi.
    Posebno su racije usmjerene na posjetioce koncerata i noćnih klubova izazvale ogorčenje među građanima koji ove metode vide kao kršenje građanskih sloboda. Društvene mreže i nezavisni mediji preplavljeni su kritikama, kao i svjedočanstvima osoba koje su se susrele s agresivnim provjerama.

    Ukrajina se suočava s poteškoćama u postizanju svojih mobilizacijskih ciljeva, što je dovelo do sve odlučnijih mjera od strane regrutnih vlasti. Sukob s Rusijom stavio je veliki pritisak na vojne resurse zemlje, što zahtijeva dodatno jačanje oružanih snaga. Međutim, javni otpor prema mobilizacijskom procesu i izvještaji o zloupotrebama mogu potkopati povjerenje javnosti.

  • Rusi žele riješiti pitanje Kurska prije paklene zime: Put ka potpunom zauzimanju Donbasa?

    Rusi žele riješiti pitanje Kurska prije paklene zime: Put ka potpunom zauzimanju Donbasa?

    Ruske snage intenziviraju napore da istjeraju ukrajinske snage iz Kurske oblasti uoči dolaska loših vremenskih uslova. Cilj ovih operacija nije samo kontrola Kurske oblasti, već i stvaranje strateških prednosti za daljnje operacije u drugim regijama, poput Donbasa, gdje se očekuje nastavak sukoba u nadolazećoj zimi.

    Ruski izvori tvrde da su istovremeno pojačali kontranapade u Gluškovskom rejonu, na lijevom krilu glavnog ukrajinskog isturenog položaja u Korenevskom rejonu, kao i na desnom krilu glavnog položaja u Sudžanskom rejonu.

    Geolocirani snimci objavljeni 10. oktobra pokazuju da su ruske snage nedavno napredovale u središte naselja Kremjanoje (istočno od Koreneva) i na sjevernu periferiju Zelenog Šljaha (jugoistočno od Koreneva), te opkolile ukrajinske položaje blizu Ljubimovke (jugoistočno od Koreneva), objavio je američki institut za proučavanje rata (ISW).

    Zauzimanje Kurske oblasti omogućilo bi ruskoj vojsci da preusmjeri dodatne snage na linije fronta u Donbasu, gdje se trenutno vode intenzivne borbe. Prema izvještajima ukrajinskog zapovjednika Oleksandra Sirskiija, Rusija je već premjestila oko 50.000 vojnika u Kursku oblast od početka invazije 6. augusta. Takva preraspodjela narušila je spremnost ruskih operativnih grupa u Hersonu, Zaporožju i Harkovu, što može značiti da Rusija želi osigurati Kursk prije nego što se fokusira na ključne ciljeve u Donbasu.

    Vojni analitičari smatraju da Moskva želi iskoristiti suhe vremenske uslove kako bi stekla kontrolu nad teritorijama koje bi joj omogućile logistički lakši put do Donbasa. Ako se uspiju riješiti pitanja Kurske oblasti prije nego što loši vremenski uslovi, blato i snijeg otežaju vojna kretanja, ruske snage bi mogle povećati intenzitet napada na gradove u Donbasu, gdje ukrajinske trupe pružaju jak otpor.
    Rusija je tokom proteklih mjeseci povukla snage iz područja koja su imala manje strateško značenje kako bi pojačala svoje operacije na istoku, dok istovremeno pokušava zadržati pozicije u Donbasu. Analitičari ističu da bi nastavak ovakvih poteza mogao rezultirati dodatnim jačanjem pritiska na ukrajinske odbrambene linije u Donbasu, gdje Moskva nastoji ostvariti političku i vojnu pobjedu kako bi konsolidovala teritorijalne dobitke.

    Napadi na Kursku oblast i intenziviranje borbi blizu ključnih ukrajinskih gradova poput Bahmuta i Avdiivke, takođe naglašavaju značaj priprema za zimu, koja bi mogla otežati ofanzivne operacije i prekinuti strateške inicijative ruske vojske. Osiguravanje Kurske oblasti moglo bi omogućiti preusmjeravanje jedinica poput 155. i 810. brigade mornaričke pješadije, te padobranskih jedinica ka Donbasu, gdje bi bile od ključnog značaja za potencijalne ofanzive na liniji fronta.

    Kombinovanje resursa iz različitih vojnih oblasti dodatno ukazuje na ozbiljnost s kojom Rusija pristupa ostvarenju svojih ciljeva na istoku Ukrajine. U ovom trenutku, uspjeh u Kursku mogao bi biti ključan faktor za ostvarenje ruskih vojnih ambicija u Donbasu, što bi moglo odrediti smjer daljnjeg toka rata.

  • SAD izvele seriju zračnih udara u Siriji: Cilj je “sprječavanje povratka Islamske države”

    SAD izvele seriju zračnih udara u Siriji: Cilj je “sprječavanje povratka Islamske države”

    Američke snage izvele su seriju preciznih zračnih udara na više ciljeva Islamske države (ISIL) u Siriji, potvrdila je vojska u subotu. Prema informacijama američke Centralne komande (Centcom), napadi su izvršeni 11. oktobra u ranim jutarnjim satima.

    Kako prenosi Guardian, napadi su izvedeni na nekoliko dobro poznatih kampova ISIL-a, nastojeći značajno oslabiti operativne kapacitete ove militantne grupe.

    Zvanično saopćenje Centcoma ističe da će ovi udari poremetiti sposobnost ISIL-a da planira i organizuje napade ne samo na Sjedinjene Američke Države, već i na njihove saveznike, partnere, te civile u širem regionu i izvan njega. Ovakve operacije predstavljaju nastavak američke strategije za osiguranje stabilnosti i sprječavanje povratka Islamske države, koja je prije nekoliko godina kontrolisala velike teritorije u Iraku i Siriji.

    Trenutno se u Siriji nalazi oko 900 američkih vojnika, koji djeluju u okviru međunarodne koalicije protiv Islamske države, osnovane 2014. godine kako bi se zaustavio napredak te ekstremističke grupe. Tokom proteklih godina, koalicija je postigla značajan uspjeh u smanjenju teritorijalnog prisustva ISIL-a, ali terorističke ćelije i dalje predstavljaju prijetnju u nekim dijelovima Sirije i Iraka.
    Američke snage su više puta izvele odmazde protiv militantnih grupa u Siriji i Iraku, posebno nakon napada na koalicione snage ili saveznike. U septembru su američke snage izvršile dva odvojena udara u Siriji, eliminirajući 37 pripadnika terorističkih organizacija, uključujući borce Islamske države i ekstremističku grupu Hurras al-Din, povezanu s Al-Kaidom.

    Američka vojska je saopćila da su procjene štete od posljednjih udara u toku, ali da nema indikacija o civilnim žrtvama.

  • Kralj Čarls se očitovao o zahtjevu Australaca da njihova država bude republika

    Kralj Čarls se očitovao o zahtjevu Australaca da njihova država bude republika

    Britanski kralj Charles je naveo da je na Australcima odluka da li će Australija ostati ustavna monarhija ili će postati republika.

    Ovo je navedeno u korespondenciji pismima između Bakingemske palate i Australskog republikanskog pokreta, i to uoči posjete kralja Charlesa Australiji. Sadržaj kraljevog pisma je objavio britanski list Daily Mail. Izgledno je da će budućnost monarha u Australiji biti jedno od pitanja tokom njegove posjete.

    Referendum po ovom pitanju u Australiji je održan 1999. godine, a tada se glasalo za ostanak ustavne monarhije. Australske vlasti su ranije ove godine poručile da još jedan referendum nije prioritet. Zagovornici republike smatraju da šefa države trebaju birati Australci, a ne da to bude monarh, tj. britanski kralj.

    Posjeta kralja Charlesa Australiji će biti njegova najznačajnija posjeta od kada mu je ranije ove godine dijagnosticiran rak. Njegovo jedino putovanje izvan Velike Britanije nakon dijagnoze bila je posjeta Francuskoj, gdje je prisustvovao komemoraciji posvećenoj Danu D, prenosi BBC.

  • Zvaničnici SAD-a: Izrael precizirao mete svog napada u Iranu, ne znamo kad će napasti

    Zvaničnici SAD-a: Izrael precizirao mete svog napada u Iranu, ne znamo kad će napasti

    Američki zvaničnici vjeruju da je Izrael precizirao potencijalne ciljeve u svom odgovoru na iranski raketni napad. Prema njihovim procjenama, Izrael se fokusira na udare po vojnim i energetskim postrojenjima Irana, ali za sada nema naznaka da bi nuklearne lokacije mogle biti meta.

    Zvaničnici također ističu da ne postoje obavještajni podaci koji bi sugerisali da će napad biti izveden u bliskoj budućnosti, te da nije jasno da li su izraelski lideri postigli dogovor o vremenu napada.

    “Nema naznaka da će Izrael gađati nuklearna postrojenja. Američki zvaničnici su naglasili da nemaju informacije koje bi nagovijestile da će odgovor uslijediti danas i nije jasno da li su se izraelski zvaničnici još saglasili o datumu”, navodi se u izvještaju, prenosi NBC.

    U izvještaju se također navodi da su se američki ministar odbrane Lloyd Austin i izraelski ministar odbrane Yoav Galant čuli telefonom, razgovarajući o mogućim pravcima izraelskog odgovora. Međutim, prema izvorima, tokom tog razgovora Galant nije otkrio nikakve konkretne detalje o izraelskim planovima.

    Galant je 9. oktobra izjavio da Izrael ne planira odstupiti od svoje namjere da odgovori na iranski napad, kao odmazdu za rakete ispaljene iz Irana. On je istakao da će izraelski odgovor biti izuzetno snažan, opisujući ga kao “smrtonosan i neočekivan”, te da će Iran biti zatečen izraelskom reakcijom, nesposoban da na vrijeme uzvrati.

  • Dačić: Uhapšen osumnjičeni za zločin u Prištini nad srpskim bračnim parom

    Dačić: Uhapšen osumnjičeni za zločin u Prištini nad srpskim bračnim parom

    Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da je na graničnom prelazu Horgoš, uhapšen M.I. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

     Danas, oko 06.00 sati, po nalogu policijskih službenika Uprave kriminalističke policije, Službe za otkrivanje ratnih zločina na graničnom prelazu Horgoš (ulaz), lišeno je slobode lice M.I. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva na taj način što je u junu 1999. godine u Prištini sa više pripadnika tzv ‘OVK-a’ uz upotrebu fizičke sile, vatrenog oružja i ozbiljnih prijetnji po život oteo supružnike srpske nacionalnosti, nakon čega su ih odvedeli u improvizovani zatvor gdje su nastavili njihovo fizičko i psihičko zlostavljanje – izjavio je Dačić, saopštio je MUP.

    Dodao je da će po nalogu Јavnog tužilaštva za ratne zločine osumnjičenom biti određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će ga policijski službenici uz krivičnu prijavu sprovesti u nadležno Јavno tužilaštvo za ratne zločine.

    – Zbog istražnih radnji koje se sprovode u Јavnom tužilaštvu za ratne zločine nismo u mogućnosti da iznosimo više detalja kako ne bismo ugrozili istragu – rekao je on.

  • Vidović: Srpska ekonomski stabilna, idemo u nove projekte

    Vidović: Srpska ekonomski stabilna, idemo u nove projekte

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je za Srnu da je finansijsko stanje u Srpskoj stabilno uprkos ekonomskim i političkim sankcijama, te poručila da se iz budžeta izmiruju sve obaveze, što je projektovano i za naredne tri godine, a što će omogućiti nove investicije vrijedne nekoliko milijardi KM.

    – Kod nas je javni dug 31 odsto, a zakonom dozvoljen je 55 odsto od BDP-a. Ukupan dug je oko 37 odsto, a prema zakonu dozvoljeni dug je 60 odsto. Mi se držimo te granice i mislim da je taj dug dosta nizak. Na kraju godine on će se pokazati kao još niži zato što će BDP, koji smo mi planirali ove godine, biti daleko veći -navela je Vidovićeva u podkastu SRNE.

    Ona je ukazala da je riječ o izuzetno niskom zaduženju s obzirom na to da je ranije taj dug, dok je opozicija bila na vlasti, dosegao istorijski maksimum, i to sa niskom stopom BDP-a.

    PRIČA OPOZICIЈE O BANKROTU NE PIЈE VODU, NEЈASNO DA NEKO PRIŽELjKUЈE BANKROT SVOЈOЈ REPUBLICI I NjENIM STANOVNICIMA

    – Oni su tada imali ukupan dug 59 odsto, a granica je bila 60 odsto. Јavni dug im je bio 54,9 odsto, a gornja granica je je bila 55 odsto. To znači da su i na jednom i na drugom dugu bili na granici koja je određena zakonom. Činjenica da su oni tada imali pet milijardi BDP, a bili su zaduženi tri milijarde. Mi danas imamo 16,5 milijardi BDP, a zaduženi smo pet milijardi. To je prosta računica i svaki građanin to može izračunati, tako da je njihova priča o sadašnjem navodnom enormnom zaduženju ne pije vode i služi samo u jeftine dnevno-političke svrhe – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je istakla da Vlada Republike Srpske redovno izmiruje sve svoje obaveze, te da nije kasnila nijedna isplata i da je zbog toga Srpska i dobila odličan kreditni rejting renomiranih evropskih kuća.

    – Mene čudi opozicija koja živi u Republici Srpskoj, a stalno govori o bankrotu. Međutim, iako su to priželjkivali, mada mi nije jasno da tako nešto može neko da žele svojoj republici i sugrađanima, to se nije ostvarilo, niti će. Mi imamo zakone koje poštujemo. Imamo dobar rejting evropskih kuća, dobili smo `B` stabilan rejting. To znači da dužnik može i da je sposoban da blagovremeno i u potpunosti ispuni svoje obaveze. Bez obzira što američka Ambasada u BiH govori drugačije, ovo je riječ stručnjaka i renomiranih kuća – naglasila je Vidovićeva.

    UPRKOS PRITISCIMA AMERIČKE AMBASADE, SRPSKA FINANSIЈSKI STABILNA I IDE U NOVE PROЈEKTE

    Ona je navela da postoje problemi na međunarodnom finansijskom tržištu na koje je Republika Srpska ranije uspješno izlazila, ali, uprkos antipropagandi američke Ambasade u BiH, postoje mogućnosti za zaduženje po niskim kamatnim stopama za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata.

    – Bez obzira što nas i američka Ambasada i ovaj takozvani visoki predstavnik promovišu u javnosti kao vrlo nepouzdane, mi imamo izuzetan dobar odnos sa Svjetskom bankom koja nama nudi finansiranje projekata koji su od velikog značaja – istakla je Vidovićeva.

    Govoreći o infrastrukturnim projektima i njihovom finansiranju, ministar finansija Srpske navodi da je do kraja godine planirano potpisivanje ugovora sa Svjetskom bankom za izgradnju puta na dionici Foča-Šćepan polje.

    – Sad trenutno u Republici Srpskoj imamo u realizaciji projekte u vrijednosti dvije milijarde i 800 miliona KM. To je izvan onog što budžet izdvaja za investicije, a u narednoj godini to će biti negdje blizu četiri milijarde jer u ovoj godini doći će i do potpisivanja ugovora o izgradnji dionice auto-puta na koridoru `Pet ce` od Vukosavlja do Brčkog – naglasila je Vidovićeva.

    BUDŽET ZA NAREDNU GODINU BIĆE ZASNOVAN NA REALNOЈ PROCЈENI

    Govoreći o budžetu za narednu godinu, Vidovićeva je napomenula da će on biti zasnovan na realnoj procjeni, te navela da je inflacija svedena na 1,1 odsto.

    – Investicije iz budžeta su najveće u zdravstvenom sektoru i sada imamo oko 800 miliona investicija, uz one od dvije milijarde i 800. U narednoj godini se planira još oko 330 miliona. Međutim, ne zaostaje mnogo ni obrazovanje, jer u Istočnom Sarajevu imamo velika ulaganja kada je riječ o izgradnji studentskih domova i fakulteta – navela je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da je budžet Republike Srpske bio u značajnom suficitu, ali da je period pandemije virusa korona učinio svoje i negativno se odrazio na finansije.

    Prema njenim riječima, postoji plan da se do 2026. godine dostigne suficit.

    – Mi smo na sjednici Narodne skupštini 2023. godine donijeli program konsolidacije budžeta, prema kojem 2026. treba da budemo u suficitu. Mi se toga držimo. Prošle godine budžet je bio u deficitu 257 miliona, tako je projektovano. Plan je da do 2026. godine budžet bude opet u suficitu – najavila je Vidovićeva.

    VLADA NA USLUZI SVIM LOKALNIM ZAЈEDNICAMA, NOVAC SE MORA TROŠITI ODGOVORNO

    Ministar finansija Republike Srpske naglasila je da Vlada objektivno pristupa svim problemima u lokalnim zajednicama, te da se ne pravi razlika u tome ko upravlja opštinom ili gradom.

    – Mi jednako pristupamo svakoj lokalnoj zajednici, bez obzira ko čini vlast i na usluzi smo građanima i njihovim potrebama. Navešću primjer Bileće, opštine kojoj je upravljala opozicija na republičkom nivou, kojoj smo dali dva miliona KM, jer je stanje bilo izuizetno teško i vjerujem da je i sada tamo teško. Znam da je i na Sokocu teško stanje. Novo rukovodstvo koje će sada doći nakon lokalnih izbora moraće da konsoliduje stanje, da napravi plan kako će raditi i dovesti stanje u opštini do koliko-tolike solidne situacije – navela je Vidovićeva.

    ZNAČAЈNA PODRŠKA SRBIЈE KOЈA SE ZALAŽE ZA DEЈTONSKI MIROVNI SPORAZUM

    Vidovićeva je ukazala da je značajna podrška Srbije Republici Srpskoj, koja je zasnovana na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog uređenja BiH.

    – Srbija, kao što se vidi iz brojnih izjava predsjednika Aleksandra Vučića i drugih tamošnjih visokopozicioniranih zvaničnika, apsolutno podržava Dejtonski sporazum, kao što i mi to radimo. Mi tražimo samo da imamo ovlaštenja koja su nam data Dejtonskim sporazumom i ništa drugo – rekla je Vidovićeva.

    Osim ove, dodala je ona, značajna je i finansijska podrška Srbije.

    – Mi smo u svakoj opštini uradili određeni projekat iz sredstava koje je Srbija doznačila i to je jako važno. Isto tako Srbija dosta pomaže i opštinama u Federaciji BiH. Osim toga, nama veoma mnogo znači moralna podrška Srbije u našoj borbi za poštovanje Dejtonskog sporazuma i zaštite srpskog nacionlanog pitanja i Republike Srpske – istakla je Vidović.

    SRPSKA ĆE PRUŽITI PODRŠKU LOKALNIM ZAЈEDNICAMA U FBiH

    Ona je ocijenila da je evidentan nedostatak pomoći federalnih vlasti lokalnim zajednicama u tom entitetu gdje živi većinski srpski narod ili je zastupljen u značajnoj mjeri.

    Prema njenim riječima, to se ogleda u nedostatku sredstava za izgradnju infrastrukture ili ukupnog funkcionisanja tih opština.

    Ona je najavila da će od naredne godine budžetom Republike Srpske biti predviđena
    sredstva za pomoć budžetima lokalnih zajednica u FBiH, u iznosu od po milion KM, a riječ je o Drvaru, Grahovu, Glamoču i Bosanskom Petrovcu.

    – Sada smo se odlučili na jedan sistemski način pomoći, a to znači da će u budžetu Republike Srpske za 2025. godinu biti stavka za ove četiri opštine, od po milion KM, što će predstavljati sigurno finansiranje. Mislim da će u velikoj mjeri pomoći njihovim budžetima, koji su jako mali – konstatovala je Vidovićeva.

    Ona je navela i da je Republika Srpska pokazala solidarnost i kada je riječ o poplavljenim opštinama u FBiH u želji da se pomogne ljudima u nevolji.

    – Mi znamo šta to znači, znamo kako je bilo 2014. godine kada smo mi imali problem sa poplavama u Republici Srpskoj. Pružiti pomoć u nevolji je sasvim normalno i to će svako dobronamjeran uraditi. Predsjednik Republike Srpske je obezbijedio 250.000 KM iz svog kabineta za potrebe ugroženog stanovništva u poplavljenim opštinama u FBiH – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da bi voljela takvu reakciju vidjeti i iz FBiH, ali je, nažalost, nema i podsjetila na njihovu reakciju tokom požara koji su ljetos zadesili Republiku Srpsku.

    – Koliko smo samo čekali da odobre da dođe helikopter iz Srbije, što je bilo veoma nehumano. Mi naravno nismo takvi, mi ne razmišljamo na takav način i apsolutno smo raspoloženi da pomognemo ljudima jer znamo u kakvoj su teškoj situaciji. Naši ljudi su imali štetu usljed požara i imali su reakciju kakvu smo imali iz FBiH. I, evo, desi se poplava u federalnim opštinama i mi smo odmah reagovali i finansijski i angažmanom pripadnika Civilne zaštite Srpske – naglasila je Vidovićeva.

    MINIMALNA PLATA U SRPSKOЈ ZAVISI OD ISHODA DOGOVORA SOCIЈALNIH PARTNERA

    Osvrnuvši se na činjenicu da su otpočeli pregovori socijalnih partnera u Republici Srpskoj o minimalnoj plati, ministar finansija kaže da je krajnje vrijeme da se oni dogovre, jer je proteklih nekoliko godina taj iznos određivala Vlada.

    – Nekorektno je bilo svih ovih godina da oni ne mogu da se dogovore i da Vlada mora da reaguje. U tom slučaju Vlada mora donijeti odluku, i onda su svi nezadovoljni. Meni je drago što su oni počeli rano pregovore, imaju dosta vremena do kraja godine i vjerujem da će se dogovoriti – rekla je Vidović.

    Ona je naglasila da će Vlada Republike Srpske poštovati sve što dogovore socijalni partneri, te navela da su i sindikatima i poslodavcima dostupne sve informacije i statistički podaci koje ima i Vlada i da nema nikakvih tajni.

    – Zaista ne bih ulazila u procjenu kakvo će sada biti stanje. Svi imamo iste informacije i znamo šta se dešava. Sada samo trebamo biti realni i ponašati se u skladu sa realnim stanjem – poručila je Vidovićeva

  • Očekuje se velika promjena vezano za pasoše

    Očekuje se velika promjena vezano za pasoše

    Putovanje u inostranstvo bez pasoša nekada je bilo nezamislivo, ali 2024. godine procesi kroz koje prolazimo postaju sve tehnološki napredniji.

    Eurostar uvodi skeniranje otiska prsta, dok su određeni aerodromi testirali ukrcavanje bez pasoša.

    U pokušaju da putovanja učini još jednostavnijim, Evropska komisija (EK) predložila je digitalizaciju pasoša i ličnih karata za sve koji ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora.

    Prijedlog uključuje kreiranje okvira za korišćenje digitalnih identifikacionih podataka za putovanje, odnosno internetskih verzija pasoša i sličnih podataka koji su pohranjeni u čipu pasoša, kao i aplikacije “EU Digital Travel” za čuvanje.

    Prvi cilj je povećanje bezbjednosti, jer bi se na ovaj način dokumenti teže falsifikovali, a drugi cilj je efikasnije sprovođenje graničnih kontrola. Digitalizovane putne isprave mogle bi uveliko olakšati posao graničnim vlastima, ali i samim putnicima.

    Dobra vijest je da bi digitalizacija pasoša trebala biti besplatna, a oni koji to ne žele, neće biti obavezni, jer će sve biti na dobrovoljnoj bazi, piše Time Out.

    Sada je na Savjetu EU i Evropskom parlamentu da se dogovore o prijedlozima. Nakon usvajanja, izradiće se aplikacija “EU Digital Travel” i potrebni tehnički standardi, prenosi Bankar.me.

  • Vulin: Nisam bio toliki protivnik EU dok je nisam upoznao iznutra

    Vulin: Nisam bio toliki protivnik EU dok je nisam upoznao iznutra

    Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin izjavio je u intervjuu za Berliner cajtung da Evropska unija ima problem sa vlastitim kredibilitetom i da dok nije upoznao EU iznutra, nije bio toliki evroskeptik kao što je danas.

    – Kad sam počeo da vodim tehničke pregovore sa EU i kad sam upoznao EU iznutra, postao sam evroskeptik. Tamošnje vodeće ličnosti nisu iskrene. Nemaju iskren stav kada je u pitanju pristupanje – rekao je Vulin uoči samita koji će se održati na desetogodišnjicu prve zapadnobalkanske konferencije u Berlinu.

    Prema njegovim rečima, Srbija jedanaest godina čeka da EU ispuni svoje obećanje, sprovede Briselski sporazum i formira Zajednicu srpskih opština.

    – Godinama unazad sam sa predstavnicima EU pregovarao o poglavlju 35. Najprije su govorili da ono sadrži samo spisak prethodno preuzetih obaveza. A potom to poglavlje dobija nekakav vlastiti život i svaka od zemalja članica EU može u njega da dopisuje svoje uslove – navodi Vulin.

    Zapitavši zašto se Srbiji stalno postavljaju uslovi koje ne može da ispuni, Vulin je poručio: “Recite nam jednostavno: mi vas ne želimo”.

    – Mi EU smatramo svojim partnerom, ali nismo sasvim sigurni da EU i nas smatra svojim partnerom. Predsjednik (Vladimir) Putin nam nikada nije rekao da će Rusija prekinuti odnose sa Srbijom ukoliko bismo pristupili EU ili ako vodimo pregovore o pristupanju – naglasio je.

    S druge strane, kako je naveo, pregovarači iz EU govore Srbiji da, ako ne prekine odnose sa Rusijom, neće ući u EU.

    – Dakle, da li smo partneri ili nismo? Zar nemamo i mi pravo na vlastite interese? – zapitao je Vulin.

    On ukazuje da je Srbija krenula evropskim putem i da je to većinsko mišljenje srpske politike, ali da se i u Wemačkoj većinsko mišljenje političara često razlikuje od mišljenja građana.

    -Lično sam evroskeptik, baš kao i najmanje 30 odsto Nijemaca, kao i nekoliko miliona građana EU koji smatraju da Evropska unija ne bi trebalo da bude skup teritorija, nego zajednica slobodnih nacija – ističe on.

    Na pitanje da li može da zamisli pristupanje EU pod uslovom da Srbija prizna takozvano nezavisno Kosovo, a EU, po svemu sudeći, nikada neće odustati od nezavisnosti Kosova, Vulin je naglasio da je priznavanje Kosova za Srbiju potpuno neprihvatljivo.

    – To je srpska teritorija koja nam je oteta. Ne može sada da se kaže: ‘Najvažnije je da se Srbi koji tamo žive pacifikuju i da im se daju nekakva prava’. Evropa ne žali ni novac ni druga sredstva da bi ponovo uspostavila granice Ukrajine. Zbog čega to ne važi kada je u pitanju Srbija? – navodi Vulin.

    Podsjetivši da su Evropa i NATO svojevremeno garantovali opstanak Savezne Republike Јugoslavije, a da je onda najednom formiran savez Srbije i Crne Gore, pa da je i taj savez prestao da postoji, Vulin je postavio pitanje “zašto se uvijek sve radi na štetu Srbije”.

    Podsetio je i da pet država članica EU nisu priznale Kosovo.

    – Dakle, ko postavlja uslove? Najveće zemlje EU? Briselska administracija? EU i Brisel se ponašaju kao da je Kosovo nezavisna država. A ipak niko nije nedvosmisleno izjavio: ‘Morate da priznate Kosovo’. Onda bi trebalo i da budu tako pošteni da to i eksplicitno formulišu. Nakon toga ćemo vidjeti šta nam je dalje činiti – kaže Vulin.

    Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zalaže se za samostalnu srpsku spoljnu politiku.

    – Naša je odluka da budemo vojno neutralni i da sami donosimo odluku o tome ko su naši prijatelji. Tu spadaju svi oni koji nemaju nikakve vojne pretenzije prema Srbiji i koji makar pokušavaju da poštuju srpske interese – istakao je on.

    Kako je rekao, “vodimo realnu politiku i ne vjerujemo da će Njemačka ili SAD ikada priznati grešku koju su počinili kada su 1999. bombardovali Srbiju.

    – Međutim, mi se nećemo praviti kao da se to nije dogodilo – napomenuo je Vulin.

    Upitan da li bi pristupanje BRIKS-u moglo da bude opcija za Srbiju, on je rekao da će Srbija biti prisutna u Kazanju i da bi bilo neodgovorno kada ne bismo ispitali sve mogućnosti, pa i članstvo u BRIKS‑u.

    – Ako je BRIKS atraktivan i za druge zemlje, na primjer za Emirate ili za Saudijsku Arabiju ili za Tursku, zašto bi to trebalo da bude drugačije u slučaju Srbije? Ne postoji nikakva sumnja da je BRIKS postao realna alternativa Evropskoj uniji – rekao je on.

    O tome da li budućnost pripada Zapadu ili ne-Zapadu Vulin ističe da budućnost pripada vrednostima čitavog čovečanstva, svejedno da li su na geografskom Istoku ili na geografskom Zapadu.

    – Mi Srbi vjerujemo u tradicionalne vrijednosti: Bog, nacija, porodica. U njih vjeruju ljudi širom svijeta. Međutim, imamo osjećaj da u mnogim zemljama preovladava politika po kojoj Bog ne postoji, koja naciju smatra reliktom prošlosti, a porodica je nepotrebna. Јa sam političar ljevice i vjerujem u socijalnu pravdu – rekao je on.

    Zapitavši kako može postojati socijalna pravda na globalizovanoj planeti kojom dominiraju multinacionalne kompanije i gde se ljevica više ne bavi pitanjem kako postići više socijalne pravde, nego time da li negdje postoje veća ili manje LGBT prava, Vulin zaključuje: “Za mene, budućnost se nalazi u tradicionalnim vrijednostima”.