VRBAS Media

Autor: INFO

  • Akcija SIPA: Oduzeto 700 grama kokaina, uhapšena jedna osobu

    Akcija SIPA: Oduzeto 700 grama kokaina, uhapšena jedna osobu

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su na području Čapljine prilikom pretresanja stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari na jednoj lokaciji, otkrili i privremeno oduzeli 700 grama kokain.

    Jedna osoba je uhapšena zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga propisano Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

    Uhapšeni je sproveden u prostorije SIPA radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog.

    Navedene aktivnosti realizirane su po usmenom nalogu Općinskog suda u Čapljini i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko – neretvanskog kantona.

  • Ambasador SAD o političkim izazovima u BiH: Nacionalizam, lični interesi i perspektiva evroatlantskih integracija

    Ambasador SAD o političkim izazovima u BiH: Nacionalizam, lični interesi i perspektiva evroatlantskih integracija

    U intervjuu za “Nezavisne novine”, Majkl Marfi, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, otvoreno je govorio o ključnim političkim izazovima u zemlji, ulozi SAD u njihovom rješavanju, kao i o svojoj percepciji domaćih lidera i njihove odgovornosti.

    Marfi je naglasio kako pitanje državne imovine zahtijeva kompromis i pozvao političke aktere da prestanu s neproduktivnim retorikama. “Nije tačno da imovinu ne možete mijenjati u vlasništvu ili korištenju. Primjer za to su Sjedinjene Države, gdje savezna vlada, države i lokalne uprave dijele imovinu na različitim nivoima vlasti,” kazao je Marfi, upućujući na potrebu racionalnog i funkcionalnog pristupa ovom pitanju.

    Južna interkonekcija: Nacionalni interes ili lične ambicije?
    Jedna od ključnih tema razgovora bila je Južna interkonekcija, projekt od strateške važnosti za energetsku sigurnost BiH. Ambasador je pohvalio napredak u usvajanju zakona u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali je direktno optužio Dragana Čovića za blokiranje projekta iz ličnih interesa. “Jedini koji pokušava oduzeti ekonomske prilike Hrvatima jeste gospodin Čović, koji je svoje interese stavio ispred interesa ljudi koje tvrdi da predstavlja,” izjavio je.

    Marfi je ukazao na dublje implikacije ovog pitanja, ističući kako je Rusija jedina strana koja ima koristi od opstrukcije projekta. Iako nije eksplicitno povezao Čovića s Rusijom, Marfi je naglasio potrebu da se takvi potezi jasno identificiraju kao prijetnja nacionalnim interesima.

    Lideri i njihova odgovornost: Dodik, Čović, Izetbegović
    Jedna od najprovokativnijih tema bila je percepcija političkih lidera BiH. Ambasador nije štedio riječi, kritikujući Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića zbog njihove destruktivne retorike i koruptivnog djelovanja. Prema njegovim riječima, njih trojica često izjednačavaju svoje lične interese s interesima naroda koje navodno predstavljaju.

    “Dodik aktivno radi na podrivanju države, govori o mirnom razdruživanju i stvara paralelne strukture, dok Čović blokira ključne projekte radi svojih ekonomskih i političkih interesa. Izetbegović, sa svoje strane, propagira centralističku viziju BiH, što dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima,” rekao je Marfi.

    Strah i nepovjerenje: Posljedica istorije ili političke manipulacije?
    Na pitanje o dubokom nepovjerenju među narodima u BiH, Marfi je istakao kako ono dijelom proizlazi iz tragične istorije, ali ga dodatno pothranjuju političari. “Postoji tendencija da političari koriste istorijske rane i ožiljke kako bi manipulisali ljudima i proizvodili strah. Umjesto da izgrađuju povjerenje, oni koriste retoriku podjela kako bi cementirali svoju moć,” kazao je.

    Marfi je, međutim, naglasio da istorija BiH nije isključivo obilježena sukobima, već i stoljećima multietničke saradnje i suživota. Ova činjenica, prema njegovom mišljenju, treba biti osnova za buduću izgradnju povjerenja i zajedničkog djelovanja.

    Perspektiva: Evroatlantske integracije kao prilika za stabilnost
    Ambasador je naglasio da SAD ostaju posvećene podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te njenoj integraciji u EU i NATO. “Integracija u transatlantsku zajednicu nudi BiH šansu za stabilnost i prosperitet. Političari, međutim, ne koriste ovu priliku, već su fokusirani na svoje uske interese,” istakao je.

    Prema njegovim riječima, BiH se trenutno nalazi na prekretnici – ili će izabrati put zajedničkog djelovanja i integracija, ili će nacionalističke podjele i korupcija nastaviti ugrožavati budućnost zemlje.

  • Uhapšene dvije osobe zbog ubistva ruskog generala Kirilova

    Uhapšene dvije osobe zbog ubistva ruskog generala Kirilova

    Dvije osobe uhapšene su zbog sumnje da su ubile načelnika ruske vojske za radijacijsku, hemijsku i biološku zaštitu Igora Kirilova i njegovog pomoćnika, preneo je danas Komersant.

    Kako piše ruski list, trag osumnjičenih praćen je od mjesta zločina, gdje su nadzorne kamere snimile par sumnjivih vozila.

    Organizatori su kontaktirali muškarce putem mrežnih aplikacija i dali im kontakte veze iz SBU (Službe bezbjednosti Ukrajine).

    – Zločin je razotkriven na osnovu svježih tragova – istakao je izvor Komersanta.

    Zvaničnih izjava o slučaju terorističkog napada još nema.

    General-potpukovnik Igor Kirilov i njegov pomoćnik ubijeni su u utorak u eksploziji pored stambene zgrade na Rjazanskom bulevaru u Moskvi.

    Istragom je utvrđeno da je eksploziv je bio pričvršćen za ručku električnog trotineta, a snaga eksplozije bila je ekvivalentna otprilike jednom kilogramu TNT.

  • Stejt department se oglasio nakon ubistva Kirilova

    Stejt department se oglasio nakon ubistva Kirilova

    Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler izjavio je danas da SAD nisu bile upoznate sa planom da se ubije ruski general Igor Kirilov, načelnik vojne jedinice za radiološku, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije.

    “SAD nisu bile upoznate sa planom za ubistvo, niti su bile umiješane”, rekao je Miler.

    Govoreći na marginama samita Združenih ekspedicijskih snaga (JEF) u estonskom Talinu, švedski premijer Ulf Kristerson rekao je za AP da ne zna detalje napada, ali da bi bilo “razumljivo za Ukrajince da urade sve što je u njihovoj moći da uzvrate”.

    Ruski list Komersant prenio je danas da su dvije osumnjičene osobe za ubistvo uhapšene.

    Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je danas da je jedan od uhapšenih državljanin Uzbekistana.

    Kirilov i njegov pomoćnik ubijeni su u utorak, ispred zgrade, kada je eksplodirao električni trotinet napunjen kilogramom TNT-a.

  • Potpisan ugovor o finansiranju izgradnje HE “Bistrica”

    Potpisan ugovor o finansiranju izgradnje HE “Bistrica”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je danas sa predstavnicima kineske kompanije “Avik” potpisan ugovor o finansiranju izgradnje hidrocentrale na rijeci Bistrici kod Foče, a iznos kredita je 75 miliona evra.

    Nije tačno ono što se prethodnih nekoliko dana moglo čuti u javnosti da od ovog posla nema ništa ili da se povlači kineska kompanija. Kompanija “Avik” već dvije godine izvodi radove na hidrocentrali “Bistrica” koju čine tri manje hidroelektrane – rekao je Višković u Banjaluci nakon sastanka sa predstavnicima “Avika”.

    Premijer Srpske je naveo da je više od osam kilometara tunela probijeno i da će projekat biti završen prije predviđenog roka, odnosno da će hidrocentrala biti na mreži za dvije godine.

    – Ugovor koji je potpisan je 15 godina, sa grejs periodom od četiri godine. Tokom grejs perioda biće izgrađene tri hidrocentrale koje će donositi dobit za servisiranje kredita. Kredit je u kineskoj Eksim banci veoma je povoljan, a kamatna stopa je oko četiri odsto – dodao je Višković i podsjetio da je vrijednost projekta 102 miliona evra.

    Višković je podsjetio da kinseke državne kompanije u Srpskoj izvode radove čija je vrijednost viša od milijardu evra.

    – Ova kompanija, koja je u državnom vlasništvu, želi da gradi i fabriku cijevi u Foči. Iskazali su interesovanje i za realizaciju nekih drugi projekata koji se odnose na solarne elektrane – kaže Višković.

     

    Premijer Srpske je podsjetio da je “Avik” u izgradnju na Bistirci uložio svoja finansijska sredstva, dok je Elektroprivreda Repbulike Srpske uložila 30 miliona evra.

    Direktor poslovnice kompanije “Avik” u Foči Vej Ping kaže da ova kompanija veoma dobro realizuje projekat izgradnje hidroelektrane na rijeci Bistrici.

    – Biće dovoljno novca za završetak ovog projekta, a potpisivanje ugovora je važan momenat za njegovu realizaciju. Imamo dobru saradnju sa Vladom Republike Srpske, a projekat će biti za doborbit Srpske, jer je riječ o zelenoj energiji čime će biti obezbijeđena energetska stabilnost – rekao je Ping.

  • Zelenski: Raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini nije nemoguće

    Zelenski: Raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini nije nemoguće

    Pitanje o mogućem raspoređivanju stranih mirovnih trupa u Ukrajini moglo bi da bude pokrenuto sutra na sastanku evropskih lidera u Briselu, izjavio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Sastanak na kojem će se razgovarati o podršci Ukrajini, gotovo tri godine nakon početka rata, okupiće lidere Njemačke, Francuske, Poljske i NATO-a, rekli su izvori.

    Zelenski je javno iznio ideju o razmještanju stranih trupa dok se Ukrajina ne pridruži NATO-u tokom sastanka sa jednim njemačkim političarem 9. decembra.

    Tu mogućnost je prvi put pomenuo francuski predsjednik Emanuel Makron u februaru, ali evropski lideri nisu postigli konsenzus o tom pitanju.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li se o tome potencijalno razgovara u Briselu, Zelenski je rekao da “svako ko bude tamo ima pravo da pokrene ovo ili ono pitanje”.

    “Moglo bi biti pitanja ne samo o /stranom/ kontingentu, već i pitanja koja će Ukrajina pokrenuti”, rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Lavovu.

    Zelenski je rekao da će hitno jačanje Ukrajine biti glavna tema o kojoj će se razgovarati, prenosi Srna.

  • Poznata zamjena za odlazećeg kancelara Šolca

    Poznata zamjena za odlazećeg kancelara Šolca

    Fridrih Merc, lider njemačkih konzervativaca čija se pobjeda očekuje na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, izjavio je danas da je njegova politička opcija spremna da ponovo predvodi Njemačku nakon tri godine Šolcove vladavine.

    “Kancelar (Šolc) je juče zatražio glas o povjerenju i izgubio. On je već odavno izgubio povjerenje većine građana. Takođe je izgubio povjerenje investitora koji već nekoliko godina napuštaju Njemačku”, rekao je Merc, prenosi “Reuters”.

    Njegova stranka Hrišćansko-demokratska unija (CDU) namjerava da smanji korporativne i poreze na dohodak, kao i da snizi cijene električne energije s ciljem da se pruži podsticaj njemačkoj privredi.

    Eksperti su najavili da će njemačka ekonomija biti u padu drugu godinu zaredom, industrijski giganti poput Volksvagena suočavaju se sa egzistencijalnom prijetnjom rivalskih kompanija, a politički stavovi prema migrantima postaju sve oštriji. Istovremeno, analize Instituta IFO nedvosmisleno ukazuju na kontinuirani pad poslovnog povjerenja u njemačke kompanije.

    Politički protivnici CDU tvrde da su Mercovi planovi finansijski neutemeljeni, ali u Hrišćansko-demokratskoj uniji tvrde da je plan realan i da se može finansirati kroz brži ekonomski rast i smanjenje određenih socijalnih izdvajanja.

    Vanredni izbori su zakazani za 23. februar nakon kolapsa trojne koalicije koja je bila na vlasti u Njemačkoj predvođena kancelarom, socijaldemokratom Olafom Šolcom.

    Vladajuća koalicija se raspala prošlog mjeseca zbog nesuglasica oko javnog duga, a potom joj je u ponedjeljak izglasano nepovjerenje i u njemačkom Bundestagu, prenosi “b92”.

  • Karan: Građani protiv naroda – put ka EU preko raspada dejtonske BiH je nemoguć

    Karan: Građani protiv naroda – put ka EU preko raspada dejtonske BiH je nemoguć

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da Evropski savjet današnjim zaključcima pozivaju na otvoreno kršenje Ustava BiH, a time i Dejtonskog sporazuma u cjelini.

    Reagujući na zaključak u kojem Evropski savjet daje prednost građanima nad konstitutivnim narodima u BiH, kako su prenijeli pojedini mediji, Karan je rekao za Srnu da evropske integracije ne mogu i ne smiju biti povod da se ide protiv Ustava i Dejtona narušavanjem unutrašnjeg balansa koji je zasnovan na etno-entitetskom osnovu, kolektivnim pravima i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

    Karan je naglasio da se moraju uvažavati realne ustavne pozicije entiteta i konstitutivnih naroda kao nosilaca suvereniteta u složenoj federalnoj, multietničkoj zajednici kakva je BiH.

    U nedostatku valjane političko-pravne argumentacije, pojasnio je profesor ustavnog prava za Srnu, plašt demokratije se prebacuje preko svega, a u namjeri kritike etno-entitetskih osnova državnog uređenja BiH.

    – Prizivanje demokratije i zaštite ljudskih prava i sloboda samo pojednaca (građana) su klasične centralističke i unitarističke pretenzije koje potiču iz redova najbrojnijeg naroda, dok praksa, međutim, potvrđuje da se ne radi o procesu demokratizacije nego o stvaranju uslova za majorizaciju – ukazao je Karan.

    On je naglasio da složene državne zajednice, čija se složenost odlikuje multikonfesionalnošću, multikulturalnošću, multietničnošću, zahtjevaju složen demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

    Prema njegovim riječima, pored individualnog, građanskog, pojedinačnog i ličnog, legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice pojavljuje se kao samostalan politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima.

    – Građanin nema eksluzivitet na apsolutno demokratsko predstavljanje, on nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član. Zaklinjući se na svoja neotuđiva individualna prava, ne smije ih istovremeno oduzimati društvenom, političkom, državnom kolektivitetu kao subjektu složene državne zajednice, čija složenost ima osobine multinacionalnosti, multikulturalnosti – rekao je Karan.

    Kolektivitet se predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih, kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu, dodao je on, artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originaran.

    Oduzeti to pravo kolektivitetu, upozorio je Karan, oduzimanje je stuba, osnova državne strukture na kojoj počiva BiH.

    – Podržavanje građanske BiH i zloupotreba opšteg trenda demokratizacije društva ima prikrivene namjere, kako smo više puta do sada rekli, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, majorizacija od većinskog naroda, oduzimanje prava drugim konsitutitivnim i državotvornim narodima, i dio su kontinuirane politike napada na Republiku Srpsku – konstatovao je Karan.

    Kroz takozvanu “ugroženost demokratskih prava građanina”, kaže on, isti opstruišu funkcionisanje države i direktno krše Ustav BiH i cjelinu Dejtonskog sporazuma navodeći da je “potreba demokratizacije društva” građanskog tipa “jedan čovjek – jedan glas” jedini ispravni demokratski društveni sistem, te karakterišući učešće kolektiviteta pored građanina u političkom životu kao nepoželjan i nedemokratskim čin.

    Profesor Karan je poručio da se unitarističkim idejama moramo suprotstavljati “iskrenim” federalizmom, kao izrazom jedinstva raznolikosti.

  • Stevandić: Predsjednik Srpske odlično obavlja svoju funkciju i u puno boljem je stanju od predsjednika SAD

    Stevandić: Predsjednik Srpske odlično obavlja svoju funkciju i u puno boljem je stanju od predsjednika SAD

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik odlično obavlja svoju funkciju i puno boljem je fizičkom i mentalnom stanju od američkog predsjednika, rekao je predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić.

     Mi mu redovno šaljemo zakone i on ih potpisuje – naveo je Stevandić u odgovoru poslaniku PDP-a Igoru Crnatku koji je na jučerašnjem zasjedanju NSRS upitao ko obavlja funkciju predsjednika Srpske “kada on nije tu”.

  • Vučić: Zemlje u kojoj protestuju deca nema nigde na svetu i neće je biti ni kod nas

    Vučić: Zemlje u kojoj protestuju deca nema nigde na svetu i neće je biti ni kod nas

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas rekao da mu je “neshvatljivo da cela Vlada ćuti na skandalozne stvari koje se događaju oko izvođenja dece u pozorištu Dadov i u školama širom Srbije”.

    “O izvođenju maloletne dece iz škola i da svi ćutite kao zaliveni. Hoćete ja da vam pročitam propise, ako ne znate?”, upitao je Vučić nakon čega je čitao dijelove zakona o osnovnim i srednjim školama i zakona o radu.

    Vučić je upitao članove Vlade šta rade i čime se bave direktori škola, prenosi RTS.

    “Imate političke komesare po školama koji određuju da budu popularni, ‘e sad ćemo mi da izvedemo decu van škole’. Studenti mogu da rade šta hoće, punoletni su. Na svoju odgovornost ovo i rade. Šta radite sa decom? Šta ste preduzeli po tom pitanju? Da li je neko odgovarao što je uveo politiku među maloletnike? Po kom zakonu je to dozvoljeno? Po kom moralnom osnovu je to dozvoljeno? Da se dete od 15 godina pita da li će da protestuje ili neće da protestuje zbog nečega? Što se stidite da to kažete? Ima li neka zemlja?”, upitao je Vučić članove Vlade.

    Zaključio je da takve zemlje “nema nigde na svetu i da je neće biti ni kod nas”.

    Istakao je da država ima dobru saradnju sa legitimnim studentskim organizacijama, kao i da je uvedena besplatna platna studentska kartica, da je obezbijeđeno 140 budžetskih mjesta na master studijima i da su studentima koji upisuju fakultet prema afirmativnim mjerama obezbijeđena budžetska mjesta na master studijima.

    Vučić je dodao da su udvostručeni iznosi stipendija za nadarene studente i da je digitalizovan proces prijavljivanja za studentske stipendije i kredite.

    Traži od Vlade formiranje tima za NIS
    Predsjednik Srbije zatražio je od Vlade da formira tim koji će da pregovara o sankcijama koje SAD planiraju protiv NIS-a. Napomenuo je da Vlada razmotri ko može da pregovara sa Amerikancima, a ko sa Rusima.

    “Ne možemo da ostanemo bez nafte. Moramo da brinemo o svojim građanima”, istakao je on, prenosi RTS.