Autor: INFO

  • Vučić: Ispunjeni su svi zahtjevi studenata, sve smo objavili, ponašali smo se odgovorno

    Vučić: Ispunjeni su svi zahtjevi studenata, sve smo objavili, ponašali smo se odgovorno

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je u Jutarnjem dnevniku na RTS-u o protestima studenata i blokadi fakulteta.

    “Ispunili smo sve zahteve. Bili su zahtevi političara, da nema Vučevića, Đurića koji nema veze sa svim tim, to nisu bili zahtevi univerziteta… Ono što su tražili to je ispunjeno. Ne mislim da je to pravedno, i ne mislim da su fer zakoni. Ispunjeno je sve jer su ljudi u državi želeli da izađu u susret delu mladih ljudi,” rekao je Vučić.

    “Samo beogradski univerzitet ima 98.000 studenata, u Celoj Srbiji 230.000 studenata, ogroman broj studenata želi da radi, želi da uči, ono što im je posao. Verujem da i ogroman broj onih koji su učestvovali u ovome su imali dobre namere, a ne neke druge kakve su možda imali pojedini aktivisti ili stranaka bivšeg rezima. Svi zahtevi od kojih mnogi nisu bili ni realni ni fer su ispunjeni,” istakao je Vučić.

    “20 odsto povećanja za univerzitete, tražili su dokumentaciju, tužilaštvo ima još više papira, to je pitanje za njih. Sve smo objavili, oni kažu da je cenzurisano. Niko ništa ne krije jer nemamo šta da krijemo, niko od toga nije uzimao nikakav novac,” rekao je predsednik Srbije.

    “Oni uvek polaze od sebe, znaju šta su oni radili pa misle da svako drugi to radi,” dodaje.

    “Mi smo se ponašali odgovorno po tom pitanju. Dogodila se strašna tragedija, preuzmite to na sebe, razgovarajte sa ljudima,” rekao je Vučić.

    “Ja sam bio u više porodica, e sad, kako gledate, na 40 dana, jednog dečaka Nemanje Komara u Stepanovićevu, 17 godina, došli mu drugari, drugarice, plačete i vi iako niste poznavali dečaka. Onda odete u porodicu Švonja pa sa njima razgovrate, dobra dalmatinska porodica iz Dalmacije. Da ne pričam, bio sam na groblju i u kući porodice Firić koja je najveće gubitke podnela. Tu je deka Đorđe, moje godište, 54 godine, i Valentina i Sara dve devojčice. I sada razgovarate sa majkom, ocem, to je jedna velika i divna romska porodica. Njima teško da razgovaraju sa mnom, mogao sam samo da se zaplakujem, šta sam drugo mogao da radim?,” upitao je Vučić.

    “Video sam među studentima ogroman broj pristojnih ljudi. Pustite ove, Stojković i sve njihove aktiviste koji tu dolaze, nisu oni važni. Izađete, nekoliko aktivista zviždi viče, ja stojim na terasi i onda stanu i kažu čekaj nije naše da se bavimo politikom na takav način, ima tamo dosta pametne dece. Odvratno mi je što pojedini nastavnici to rade sa maloletnom decom, zastrašujuće. To nije njihov posao. Da ne kažem ono što se dogodilo u Novom Sadu gde ste terali dete Miloša Vučevića da ide na protest. Zahtevi su ispunjeni, sad je na ozbiljnosti akademske zajednice. Za mene je najvažnije da javnost to razume. Ako ne želite da kažete, da priznate da je to okončano, nastavite sa tim. Mi od ponedeljka nastavljamo sa svojim poslom. Srbija će da nastavi da radi i da se razvija. Nećemo dozvoliti nasilje nad ljudima, institucijama, objektima,” istakao je Vučić.

    O promenama u svetu

    “Očekujem ogromne promene dolaskom Donalda Trampa u strukturisanju vrednosti u Svetu. Ako je Mask napustio Kaliforniju i otišao u Teksas onda vam je jasno da će doći do velikih promena. Video sam ogromnu odlučnost kod najbližih Trampovih saradnika. Što se tiče Brisela, mislim da će da spreme pismo za nas da će otvaranje klastera 3 da bude, pretpostavljam, ne mogu da garantujem, januar ili februar. Mogu da idem u Brisel, ne moram, može da ode i neki drugi,” rekao je.

  • Stanivuković: Spremni smo na kompromis, ali ne na diskriminaciju

    Stanivuković: Spremni smo na kompromis, ali ne na diskriminaciju

    Bijeljina i Banjaluka su spremne da se, kao dva najveća grada u Republici Srpskoj, solidarišu sa nerazvijenim opštinama i spremni smo na kompromis ali ne i na diskriminaciju. Kada smo pitali koje su nerazvijene opštine, rekli su nam da su nerazvijene one koje imaju ispod 50.000 stanovnika. Po zakonu su to i Laktaši koji imaju status grada, a onda je to 58 lokalnih samouprava. Dakle, zakon je neko skrpio preko noći. S druge strane, ako smo svi gradovi, a svaki je razvijen na svoj način, zašto onda novac ne daju svi gradovi?

    Upitao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon što je usvojena Izmjena zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojim se od Banjeluke kroz preraspodjelu sredstava od PDV -a uzima blizu šest miliona KM.

    “Ono što narod najviše boli nije što nam uzimaju novac, nego što to ne rade pravedno. Dok za njih novca nema, za sve ostale novac se uvijek nađe.  Zašto je cilj uzeti sve Banjaluci i Bijeljini? Da bismo mi bili prikazani kao nesposobni. Ako smo mi nesposobni, narod će reći da mi politički ne treba da pobijedimo. Zamislite kakvi ste vi političari kada ste spremni da najvećem gradu Srpske oduzmete porez na nepokretnosti, da ga u dvije godine smanjite i uzmete 10 miliona KM”, kazao je on.

    Poručio je i to kako namjerno smanjuju kapacitet i finansijsku snagu najvećeg grada da bi politički porazili čovjeka koji im se ne dopada.

    “Nećemo prestati da se borimo jer ne želimo da živimo u mraku. Neću dozvoliti da se Banjaluka povija i saginje pred silom nepravde. Vlada Srpske je milijardama kredita smanjila novac za sve naše lokalne samouprave, ona je obezvrijedila riječ solidarnost.  Uzeti novac samo od dva grada, a ne od drugih i same sebe, je pokazatelj njihovih namjera. Naredni korak je obraćanje Ustavnom sudu Republike Srpske. Ustav kaže da gradovi i opštine moraju biti jednaki pred zakonom, ustav kaže da građani moraju biti jednaki”,  zaključio je gradonačelnik.

  • Stanivuković i Petrović borbu za devet miliona KM sele u sudnicu

    Stanivuković i Petrović borbu za devet miliona KM sele u sudnicu

    Nakon što je propao pokušaj opozicije, prije svih Draška Stanivukovića i Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine, da se iz hitne procedure u Narodnoj skupštini RS povuče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu RS, čelni ljudi dva najveća grada u Srpskoj, a koje jedino i pogađa ovaj zakon, borbu sele u sudnicu.

    Naime, i jedni i drugi već su najavili da će, čim sporni zakon stupi na snagu, a koji predviđa da se od Banjaluke i Bijeljine od 2025-2027. godine uzima po minimalno devet miliona KM godišnje po osnovu indirektnih poreza, podnijeti ocjenu ustavnosti tog dokumenta Ustavnom sudu Republike Srpske.

    “Mora biti jednakosti, pravičnosti. Ako svi imamo status grada, zašto neki gradovi prolaze bolje. Ovaj zakon je čist kao suza da padne na Ustavnom sudu RS, jer vi dva grada stavljate u nepovoljan položaj”, kazao je Stanivuković.

    Bojan Kresojević, nekadašnji gradski menadžer, a sada poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručuje da će se grad Banjaluka u zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona pozvati na nekoliko članova koje smatra spornim.

    “Donesene izmjene Zakona o budžetskom sistemu su u suprotnosti sa članom 66. Ustava RS”, rekao je Kresojević.

    Identična poruka i iz Bijeljine.

    “Prvi sljedeći korak je upućivanje na ocjenjivanje ustavnosti zakona Ustavnom sudu Republike Srpske, čim zakon stupi na snagu”, naveo je Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine.

    A prije nego što se obrate pravosuđu, Bijeljinci će svoje nezadovoljstvo ponovo iskazati na ulici. Kako je najavljeno, mirni protesti građana biće održani u ovom gradu u nedjelju, 15. decembra, sa početkom u 16 časova.

    Da oni koji su nezadovoljni mogu da potegnu mjeru ocjene ustavnosti, potvrđeno nam je i iz Narodne skupštine RS, odakle kažu da je to ustavno pravo.

    A tokom zasjedanja u NS RS najviše su poslanici opozicije isticali da je zakon u najmanju ruku problematičan zbog činjenice da se usvaja po hitnom postupku.

    Najkonkretniji je bio Dragomir Vasić, poslanik u Klubu SDS-a i član Zakonodavnog odbora NS RS, koji je rekao da je još tokom sjednice Odbora upozoravao da brojni članovi zakona nisu u skladu sa Ustavom RS i da će završiti pred sudom.

    Njegov stav, naveo je, tom prilikom dijelio je i još jedan član Zakonodavnog odbora.

    “Mi smo preglasani sa četiri protiv dva glasa. Ali, bez obzira na to što je Republički sekretarijat za zakonodavstvo rekao da zakon jeste u saglasnosti sa Ustavom RS, on je protivustavan. Za to ima više razloga. Član 48. Ustava RS, prava i slobode zajamčene ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Član 66, ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. Ovaj zakon direktno udara na ova dva člana”, tvrdi Vasić, koji dalje pojašnjava na šta konkretno misli.

    “I ranije se dešavalo da se uzima od onih koji imaju i daje onima koji nemaju, ali selektivno izabrati dva grada, a izostaviti ostale razvijene opštine nije u skladu sa Ustavom RS. Ako se niste mogli dogovoriti za ovakav vid pomoći, onda je gospodin Ćosić kao predsjednik Saveza opština i gradova RS morao aktivirati stari zahtjev da se iznos od indirektnih poreza koji se vraća opštinama u procentu od 24 odsto u dogovoru sa Vladom RS poveća ili da se jedan dio poreza na dobit ostavi opštinama u nekom realnom omjeru, da li to bilo 80:20 ili 90:10. Rješenje je moglo da bude da se povrat poreza na dobit izvrši samo nerazvijenim opštinama”, kazao je Vasić.

    Smatra da je sporan i član 10, stav 1 zakona.

    “Tu govorite o kriterijumima za raspodjelu novca, ali će im i to pasti na sudu. Prvo, kriterijum od 100.000 stanovnika, kako ste došli do toga, to nije ni socijalni ni ekonomski kriterijum. Kako ste došli do ovih sedam odsto koje želite da uzmete? Takođe, planirali ste da u stavu 2, u omjeru 65:35 dijelite te prihode koje ste uzeli od ova dva grada i kad neko ko čita zakon pomisli pa ‘ajde neka će opština bar znati koliko dobija procentualno, onda slijedi tuš u stavu 3, koji kaže da će Vlada RS donijeti konačnu odluku o raspodjeli sredstava”, rekao je Vasić na sjednici NS RS.

    On tvrdi da su republičke vlasti shvatile da su napravile greške u ovom zakonu te da su ih brže-bolje ispravljale kroz amandman Vlade RS.

    “Podnošenjem amandmana priznali su da nije dobro da zakon ide po hitnoj proceduri. Sada ste kroz amandman definisali i da se sredstva od Banjaluke i Bijeljine ne daju i razvijenim opštinama, ali je ostalo da će samo Banjaluka i Bijeljina pomoći nerazvijene”, poručio je Vasić.

    Ali, kako kaže, vlast nije obrisala sporni stav 3, te na snazi ostaje odluka da Vlada RS odlučuje kako će raspodijeliti novac koji uzme od dva najveća grada u Srpskoj.

    “Dajte, ljudi, budimo realni da postoji nepovjerenje, jer kako vjerovati da će načelnici iz opozicije dobiti ta sredstva”, zaključio je Vasić na kraju rasprave.

  • Da li su vanredni izbori na vidiku?

    Da li su vanredni izbori na vidiku?

    Politička scena Republike Srpske ponovo je u fokusu javnosti, a spekulacije o mogućim vanrednim predsjedničkim izborima, zakazanim za proljeće, izazvale su posebnu pažnju. U vremenu političkih previranja i protesta u Banjaluci, ovo pitanje postaje sve značajnije, dok se jedno ime već duže vrijeme provlači kroz političke kuloare kao potencijalni kandidat.

    Kako piše Srpskainfo, proteklih dana u Banjaluci su se odvijali protesti građana predvođenih gradonačelnicima Banjaluke i Bijeljine, Draškom Stanivukovićem i Ljubišom Petrovićem. Okupljeni su tražili povlačenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, prema kojem se Banjaluci i Bijeljini oduzima 6, odnosno 4 miliona KM, kako bi se sredstva preusmjerila na 35 nerazvijenih opština. Protesti, iako masovni i glasni, nisu dali rezultate – zakon je izglasan, a ulice su ubrzo opet ostale prazne.

    U međuvremenu, portparol SNSD-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda BiH, Radovan Kovačević, ocijenio je da su posljednja dešavanja pokušaj destabilizacije Republike Srpske u trenutku odsustva predsjednika Milorada Dodika, koji se oporavlja od operacije. Kovačević tvrdi da opozicija već mjesecima planira aktivnosti na osnovu informacija da će Dodik uskoro biti osuđen ili na drugi način spriječen da obavlja funkciju predsjednika.

    – Opozicija je dobila informacije da će Miloradu Dodiku biti izrečena mjera zbog koje neće moći da bude predsjednik Republike. Na osnovu tih saznanja, pokrenuli su aktivnosti s ciljem destabilizacije Srpske i pripreme za vanredne izbore. Međutim, Republika Srpska je stabilna, i ti izbori nisu potrebni – izjavio je Kovačević.

    S druge strane, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, ne isključuje mogućnost vanrednih izbora.

    – O mogućim predsjedničkim izborima govorio sam u kontekstu sudskog procesa protiv predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika. Svaka ozbiljna država mora razmišljati o svim scenarijima, uključujući i taj, jer dinamika suđenja pokazuje da bi odluka mogla biti donesena već u prvoj polovini naredne godine – rekao je Crnadak, ističući da politička sudbina pojedinca ne smije biti povezana sa sudbinom Republike Srpske.

    Crnadak je takođe kritikovao SNSD zbog, kako kaže, ekonomske devastacije Srpske i njene međunarodne izolacije, naglašavajući da “kraj Dodikove vladavine ne znači kraj Republike Srpske”.

    Protesti u Banjaluci, prema mišljenju komunikologa Mladena Bubonjića, mogu se tumačiti na različite načine.

    – S jedne strane, to su legitimni zahtjevi za prava lokalnih zajednica, dok s druge strane predstavljaju pokušaj Draška Stanivukovića da se ponovo pozicionira kao opozicionar. Postoje i tvrdnje da vlast ovakve aktivnosti prećutno dopušta kako bi kreirala kontrolisanu opoziciju. Stanivukovićeve ambicije za mjesto predsjednika Republike već su duže poznate, a sve se dešava u trenutku kada se spekuliše o mogućnosti vanrednih izbora zbog Dodikovog sudskog procesa i zdravstvenog stanja – smatra Bubonjić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Stanivukovićeve ambicije prevazilaze funkciju gradonačelnika, ali napominje da bi glasovi iz Banjaluke bili nedovoljni za predsjedničku pobjedu, posebno zbog slabosti PDP-a van ovog grada.

    – Ako izgubi ovu bitku oko raspodjele budžeta, Stanivuković gubi i dio političkog potencijala. Teško je povjerovati da bi SNSD olako prepustio budžet predsjedničkog kabineta nekom iz opozicije – zaključila je Topićeva.

    Iako još nije jasno da li će doći do vanrednih izbora, politički analitičari se slažu da naredni mjeseci mogu donijeti ključne promjene na političkoj sceni Republike Srpske.

  • Širi se opasan parazit: Inficira i ljude

    Širi se opasan parazit: Inficira i ljude

    Larve mušice Cochliomyia su uveliko eliminisane u Sjedinjenim Državama i Centralnoj Americi tokom 1960-ih, odnosno 1980-ih godina. Međutim, taj potencijalno smrtonosni parazit se vraća.

    Mesožderski parazit koji ulazi u svog domaćina kroz otvorene rane ponovo se pojavio u Centralnoj Americi. Cochliomyia hominivorax prvenstveno inficira goveda i drugu stoku, ali je poznato da inficira i ljude. Ovaj parazit može da izazove mijazu, potencijalno smrtonosno stanje bez poznatog tretmana za ljude.

    Decenijama su zemlje širom Amerika ulagale milijarde dolara radi kontrole ovog parazita, koji potiče iz Južne Amerike i sa Kariba. Međutim, od 2023, njegove pojave su sve brojnije i šire se na sjever.

    Između 1930-ih i 1950-ih, mesožderski parazit je bio veliki problem za stočare u južnim državama SAD. Proizvođači su gubili do 100 miliona dolara svake godine zbog infestacija. Do sredine 1960-ih, parazit je bio skoro istrijebljen zahvaljujući sterilizaciji u cilju sprečavanja mušica da se razmnožavaju, a barijera je uspostavljena duž granice između SAD i Meksika.

    Do 1986, parazit je bio uveliko istrijebljen u Meksiku, ali je nastavio da cirkuliše u južnoameričkim i karipskim zemljama, gdje je endemičan. Sada, nakon detekcije u Meksiku 22. novembra 2024, parazit se možda vraća, upozorilo je ministarstvo poljoprivrede SAD u saopštenju od 6. decembra. Od 2006, SAD i Panama održavaju barijeru na istoku Paname sa ciljem sprečavanja prelaska parazita iz Južne Amerike na sjever u očišćene oblasti Centralne i Sjeverne Amerike. Međutim, od 2023, slučajevi se povećavaju u broju i šire na sjever od Paname do Kostarike, Nikaragve, Hondurasa, Gvatemale i sad Meksika.

    Zaraza – uglavnom kod stoke – naročito je izražena u Panami, sa porastom od prosječnih 25 slučajeva godišnje prije 2023. do 22.611 slučajeva na dan 4. decembra. Kostarika je takođe zabilježila porast broja slučajeva kod ljudi, sa jednim smrtnim ishodom ranije ove godine.

    Parazit se širi kad odrasle ženske mušice polože jaja u rane ili otvore živih, toplokrvnih životinja. Mušice mogu da polože do 300 jaja u jednom navratu, potencijalno hiljade tokom 10-30 dana svog života, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

    Čak i rana poput ujeda krpelja je dovoljno velika da privuče mušice da polože jaja. Iz jaja zatim izlaze larve, koje prodiru u ranu i hrane se okolnim mesom putem usta sa oštrim kukama, u suštini jedući domaćina iznutra. Rana postaje dublja i veća dok više larvi sličnih crvima izlazi iz jaja.

  • Mladi Ujedinjene Srpske na uputu u Evropski parlament

    Mladi Ujedinjene Srpske na uputu u Evropski parlament

    Delegacija Ujedinjene Srpske, koju su činili Miloš Ćurković iz Banjaluke i Aleksandar Vlačić, predsjednik Aktiva mladih iz Bijeljine, boravila je u Parizu i Briselu na poziv Federacije Mladih Srba u Evropi.

    Kako su naveli, poziv za ovu posjetu uputio je Nemanja Dimitrijević, predsjednik udruženja Federacije Mladih Srba u Evropi, čije je sjedište u Francuskoj. Delegacija je prvo posjetila Pariz, a potom je, zajedno s predstavnicima ovog udruženja, otputovala u Brisel.

    U okviru posjete, delegacija je obišla Evropski parlament te se susrela s Danijelom Apostolovićem, šefom diplomatske misije Srbije pri Evropskoj uniji, u Ambasadi Srbije u Briselu. Tom prilikom razgovaralo se o procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji.

    Kako su istakli, cilj ove posjete bio je širenje svijesti među mladim Srbima u Evropi o značaju zastupanja interesa srpskog naroda u evropskim institucijama i društvu.

  • Stevandić o Dodiku: Napad na njegovo zdravlje

    Stevandić o Dodiku: Napad na njegovo zdravlje

     

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, oglasio se na društvenim mrežama povodom tretmana Milorada Dodika tokom njegovog boravka u bolnici. U izjavi je oštro kritikovao postupke koji, prema njegovom mišljenju, predstavljaju narušavanje prava pacijenta.

    „Ako je neko u bolnici manje od 7 dana, operisan metodom koja se rijetko primjenjuje u malom broju hirurških klinika u regionu i na samom početku oporavka mu se traži vještačenje dokumentacije, to je uznemiravanje pacijenta i atak na njegovo zdravlje. Razlog je što se zove Milorad Dodik!“ napisao je Stevandić.

  • Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Poskupljenje električne energije u idućoj godini za domaćinstva iznosiće 7,6 odsto, dok će za privredu biti 10,5 odsto, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, te precizirao da će računi građana biti uvećani od 2,5 KM do 10 KM, zavisno od potrošnje.

    Poslovna zajednica Republike Srpske, ali i udruženja za zaštitu prava potrošača, ne podržavaju najavljena poskupljenja, te ističu da se privreda, ali i stanovnici, višim cijenama guraju u dublji ambis.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da cijena za privredu viša za 10,5 odsto nije realna.

    Ističe da sadašnja cijena struje za privredu iznosi 65 evra po megavat-satu, a ovim povećanjem to će iznositi više od 71 evro po megavat-satu.

    “Smatram da je ovoliko povećanje električne energije puno jer je privreda u velikih problemima, smanjene su narudžbe, nema posla, troškovi rastu”, ističe Ćorić i dodaje da rastu pritisci inostranih partnera za manjim cijenama.

    Dodao je da ne očekuje dobra vremena u privredi Srpske.

    “Mislim da povećanje cijena električne energije u sadašnjem momentu nije dobra stvar”, istakao je Ćorić i dodao da je povećanje cijene struje za građane od pet, deset maraka po računu sasvim prihvatljivo.

    “Cijena za domaćinstva je izuzetno niska u odnosu na cijenu koju plaćaju privrednici”, kazao je Ćorić.

    Da su, u momentima kada je privreda u jako lošem stanju, dodatni udar više cijene struje smatra i Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    “Očekuje se da naredna godina bude teža nego što je to bila ova godina i to sad već pokazuju ugovori, odnosno otkazivanje ili smanjenje za iduću godinu”, kazao je Škrebić.

    Dodao je da će se više cijene za 10 odsto bilo kakvog troška negativno odraziti na ukupnu privredu Republike Srpske.

    “A to će se prvenstveno odraziti na spoljnotrgovinski deficit, koji je ove godine bio zaista značajan”, kazao je Škrebić.

    Podsjetimo, Višković je rekao da će u 2025. godini u Srpskoj doći do povećanja cijene električne energije, koju donosi Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske.

    “Vlada u funkciji Skupštine akcionara, kao vlasnik ERS, daje određene smjernice po kojima cijena električne energije ne smije biti veća za privredu i domaćinstva u odnosu na Federaciju BiH”, istakao je Višković.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, ističe da poskupljenje električne energije nije uopšte iznenađenje.

    “Prvo su nas držali u neizvesnosti, u razmišljanju hoće li biti ili neće, tenzijama… Verovatno da bi građani prihvatili bilo kakvo poskupljenje kao olakšanje”, kazala je Šešlija.

    Ističe da je svako povećanje cijene električne energije udar na građane Srpske, pogotovo u zimskom periodu, kada se većina stanovništva grije na struju.

  • Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će vjerovatno dodatno ublažiti kamatnu stopu sljedeće godine, izjavio je jedan od kreatora politike ove finansijske institucije i predsjednik Banke Francuske Fransoa Viljeroj de Galo.

     Sljedeće godine će biti dodatnog smanjenja stope – rekao je Viljeroj radiju BFM.

    On je dodao da ne postoji opredjeljenje za putanju stopa unaprijed i da su svi prilično zadovoljni prognozama kamatnih stopa finansijskih tržišta za sljedeću godinu.

    ECB je juče smanjila osnovnu kamatnu stopu po četvrti put ove godine i zadržala otvorena vrata za dodatno popuštanje monetarne politike, budući da ekonomiju evrozone opterećuju unutrašnja politička nestabilnost i prijetnja novog trgovinskog rata sa SAD.

    ECB je snizila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona sada iznosi tri odsto. Osnovna kamatna stopa direktno utiče na visinu euribora, odnosno na rate kredita koji su indeksovani u evrima.

    Ekonomisti očekuju da će novo ublažavanje uslijediti već u januaru, s obzirom na to da je vidljivo da se inflacija smiruje i približava cilju od dva odsto.

  • Višković: Pripadnici MUP-a pokazali maksimalnu profesionalnost proteklih dana

    Višković: Pripadnici MUP-a pokazali maksimalnu profesionalnost proteklih dana

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izrazio je danas zahvalnost svim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, a posebno onima koji su profesionalnošću i na dostojanstven način sačuvali javni red i mir u proteklih nekoliko dana kada se u Banjaluci iskazivalo nezadovoljstvo na ulicama.

    Naša policija i pripadnici MUP-a pokazali su da su maksimalno odgovorni i privrženi pozivu koji obavljaju na dobrobit svih građana. Posebno sam im zahvalan jer su odoljeli svim namjernim provokacijama – rekao je Višković.

    Ovakvo ponašanje pripadnika MUP-a, naglasio je on, na ponos je svima u Srpskoj jer svaki građanin može imati povjerenje u policiju Republike Srpske.

    – Želim da zahvalim svim pripadnicima MUP-a što su sačuvali javni red i mir. Nisu dozvolili da Banjaluka bude prikazana, iako su to drugi htjeli, kao mjesto gdje se održava određeni nered. Naprotiv, poslate su slike maksimalno profesionalnog odnosa policije među svojim građanima i očuvanja bezbjednosti – rekao je Višković za Srnu.