Najavljeno povećanje minimalnih plata u Bosni i Hercegovini od 2027. godine moglo bi donijeti značajno veća primanja zaposlenima, ali istovremeno otvara pitanje da li će rast plata biti praćen novim poskupljenjima, koja bi mogla umanjiti očekivano poboljšanje životnog standarda.
Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata bude određena prema stručnoj spremi, i to 1.500 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.
U poređenju sa sadašnjom minimalnom platom od 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o značajnom povećanju. Ipak, eventualna realizacija ovog prijedloga mogla bi uticati i na poslovanje poslodavaca, troškove rada i cijene proizvoda i usluga.
Posebno bi mogli biti pogođeni sektori u kojima troškovi zaposlenih predstavljaju veliki dio ukupnih rashoda, poput trgovine, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti i manjih proizvodnih preduzeća.
Ukoliko poslodavci veće troškove plata ne budu mogli nadoknaditi rastom produktivnosti, boljom organizacijom poslovanja ili smanjenjem drugih rashoda, dio dodatnih troškova mogao bi biti prenesen na potrošače.
Kako piše BN, to bi značilo da bi radnici, uprkos većim primanjima, istovremeno mogli plaćati više za hranu, usluge, ugostiteljstvo i druge svakodnevne potrebe.
Ipak, povećanje minimalne plate ne znači automatski i novi talas inflacije. Konačan efekat zavisiće od stanja na tržištu, konkurencije, produktivnosti, poreskih opterećenja i mogućnosti poslodavaca da apsorbuju veće troškove bez podizanja cijena.
Dodatni razlog za zabrinutost predstavljaju postojeći inflatorni pritisci. Prema procjeni Centralne banke BiH, godišnja temeljna inflacija u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosila je 4,33 odsto, dok je rast cijena usluga procijenjen na 4,59 odsto.
Centralna banka upozorila je i na uticaj poskupljenja energenata na domaće tržište, što dodatno opterećuje kućne budžete.
Dok sindikati smatraju da su veće minimalne plate neophodne za dostojanstveniji život radnika, poslodavci upozoravaju da povećanje mora biti usklađeno sa stvarnim mogućnostima privrede.
Ekonomisti, s druge strane, ukazuju na značaj smanjenja opterećenja rada, fiskalnih reformi i povećanja produktivnosti. Ukoliko bi rast plata bio praćen povoljnijim uslovima poslovanja i manjim troškovima zapošljavanja, poslodavci bi lakše mogli podnijeti veća izdvajanja za radnike.
Odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena, pa je prerano govoriti o konkretnim poskupljenjima. Ključno pitanje ostaje da li će povećanje primanja zaista poboljšati kupovnu moć građana ili će dio tog novca biti poništen novim rastom troškova života.
Komentariši