Ekonomisti nisu pretjerano optimistični kada je riječ o finansijskoj budućnosti Republike Srpske i onome što čeka novu Vladu, koja će, prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH sa opštih izbora od 4. oktobra, biti formirana od iste strukture.
Svetlana Cenić pretpostavlja da će Zora Vidović, koja već osam godina upravlja resorom finansija fokusirana na rashodnu stranu budžeta dok se prihodna svodi na zaduživanje, ponovo zauzeti tu fotelju. „Pretpostavljam da će opet biti ministarka, ako nije stekla uslove za penziju. Ali to kod nas ništa ne znači, možete imati 100 godina, ali ako vaša stranka hoće, vi ćete raditi. Tako da je sve moguće“, rekla je ona.
Na pitanje šta čeka novu Vladu RS kaže da sada valja ispuniti sve što je obećano i isplaćivati povećane plate. „Dekretom možete povećati plate u javnoj upravi i minimalac, ali ne možete povećati produktivnost. Imamo pad industrijske proizvodnje i pad broja zaposlenih u industriji, tako da ne znam kako misle i iz čega će sve to finansirati. Da li uopšte imaju plan, ili misle da se zadužuju dokle god može, pa šta bude“, upozorava Cenić, kako prenosi Srpska info.
Budžet ne smije biti samo „spisak želja“, već zahtijeva ozbiljnu koordinaciju finansija i privrednih resora, koji trenutno uopšte ne sarađuju na pravi način. „Ovo su ogromni izazovi gdje Ministarstvo finansija, zajedno sa ministarstvima koja se bave privredom, mora da ima usaglašene i koordinisane aktivnosti. Pitanje je kako će preraspodijeliti novac i kakva će biti prihodovna strana, osim indirektnih poreza od kojih svi živimo. Da li će dizati namete da bi povećali prihode? Kao što vidite, vlast apsolutno ne zanima ni poljoprivreda ni privreda, nego samo kako namoći para. Nije važno kako, samo neka ima indirektnih poreza, pa ćemo nekako“, ističe Cenić.
Ona ukazuje i na propuštene prilike iz Plana rasta Evropske unije, gdje je 28 odsto bespovratni novac, a ostalo kredit pod povoljnim uslovima čija otplata počinje tek 2034. godine. „Sama javna uprava, koja je donijela glasove, ne znači ništa jer njoj neko treba da zaradi pare. Zarađuje industrija i poljoprivreda, a sve ostalo samo troši“, zaključuje Cenić.
Goran Savić naglašava da novu Vladu očekuju sistemske reforme, prije svega smanjenje poreskog opterećenja rada kako bi se suzbila siva ekonomija. „Vlada sigurno treba da smanji zbirnu stopu poreza i doprinosa na plate kako bi se smanjila siva ekonomija, koja je prisutna upravo zbog visokih stopa. Ljudi ne prijavljuju radnike ili prijavljuju samo dio plate, pa na dio koji isplaćuju u gotovini ne plaćaju poreze i doprinose. Takođe, moramo mobilisati sve naše resurse i racionalno ih koristiti, a ne davati ih pojedinim tajkunima da ih iskorištavaju i bogate se“, naglašava Savić.
Upozorava na štetnu praksu ulaganja kredita u javnu potrošnju umjesto u realni sektor i proizvodnju, te na nepovoljne ugovore i koncesije. „Kredite treba ulagati isključivo u realni sektor, u proizvodnju, a nikako u javnu potrošnju. Kada se ulaže u proizvodnju, povećava se privredna aktivnost, diže se standard i puni budžet, pa država mnogo lakše isfinansira budžetske korisnike i ima prostora za nove investicije“, oštar je Savić.
Predlaže diferenciranu stopu PDV-a na nivou BiH: „Na nivou BiH treba uvesti diferenciranu stopu PDV-a, potpuno osloboditi lijekove i osnovne životne namirnice, a povećati stopu na luksuz. Vlada tu samo vrši preraspodjelu i ne gubi ništa. Pored toga, poslodavce treba osloboditi poreza na dobit pod uslovom da je usmjeravaju u proširenje kapaciteta i novo zapošljavanje, dok one poslodavce koji dobit podižu sa žiro-računa treba oporezovati i više od sadašnjih 10 odsto. Domaćeg proizvođača moramo zaštititi, carinskim i necarinskim barijerama, tehničkim mjerama i rigoroznim kontrolama, jer trenutno uvozimo previše i gušimo sopstvene mljekare i mesare“.
Treba uvesti razne olakšice i druge benefite za poslodavce koji zapošljavaju mlade, usmjeravati sredstva IRB-a u kapitalne projekte, a treba i uticati na smanjenje kamatnih stopa za ulaganja u proizvodne kapacitete i novostvorenu vrijednost. Jedna od najkrucijalnijih mjera jeste da Vlada drastično smanji latentnu zaposlenost u javnim preduzećima i taj višak radnika preusmjeri u realni sektor. „Svjedoci smo da se latentna zaposlenost u javnim preduzećima mjeri od 40 do 50 odsto. Ti ljudi prave troškove i vuku preduzeća u gubitke, pa se tu mora uraditi izuzetna racionalizacija“, rekao je Savić, dodajući da će morati zapošljavati stručni i iskusni kadrovi koji znaju raditi i zaštiti interese Srpske, a ne samo stranačke poslušnici.
U proteklom periodu svjedočili smo rekordnom zaduženju Srpske po rekordnim kamatama. Bogati su postali još bogatiji, a siromašni su ostali siromašni, dok su javna preduzeća ostala „izdržavana lica“ umjesto da postanu „hranioci“ Srpske. U dubiozi su Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO, mnogi se pitaju do kada će uopšte postojati penzije jer je broj penzionera premašio broj radnika, a isplata dijela plata „u kovertama“ gotovo je legalizovana.
Iako su preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit od 4 milijarde KM u prošloj godini, Ministarstvo finansija na čelu sa Zorom Vidović uporno izbjegava oporezivanje dividende, pa vlasnici preduzeća dobit sa porezom od samo 10 odsto podižu u kešu pa isplaćuju radnicima dio plata na ruke pošto im se to isplati jer bi uz isplate preko banaka morali platiti i poreze i doprinose koji su mnogo veći.
Komentariši