Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje duboku zavisnost od PDV-a i drugih indirektnih poreza, što je prema ocjenama ekonomista jasan znak nerazvijenosti. Više od 70 odsto budžetskih prihoda dolazi upravo od potrošnje, a ne od rada ili kapitala.
Ekonomista Predrag Mlinarević naglašava da poreska struktura zemlje u velikoj mjeri odražava stanje njene ekonomije i konkurentnosti. Kako je rekao, „sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje“.
On je pojasnio da suprotna situacija postoji u državama koje su prošle kroz uspješnu transformaciju privrede, povećale konkurentnost domaće proizvodnje i ostvarile ozbiljniji izvoz. „Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak“, rekao je Mlinarević.
U Republici Srpskoj porez na dobit je svega 10 odsto, a porez na dividendu uopšte ne postoji. To, prema ocjenama stručnjaka, ide u korist vlasnicima kapitala koji tako uvećavaju bogatstvo. Za poređenje, u Hrvatskoj je porez na dobit 10 odsto za preduzeća sa prihodom manjim od milion evra, dok za veće iznosi 18 odsto. Takođe, dividende i kamate se automatski oporezuju sa 12 odsto. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a ista stopa važi i za dividende.
Prema riječima Mlinarevića, snagu ekonomije najbolje pokazuje učešće direktnih poreza. „Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite“, istakao je.
Dodao je da se kroz rast prihoda od poreza na dohodak jasno vidi poboljšanje životnog standarda građana. „Ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada“, naglasio je Mlinarević.
Za razliku od toga, kada dominira PDV i slični porezi, ekonomija postaje uvoznički orijentisana i zasnovana na potrošnji. „S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode“, rekao je on.
Ako takav sistem ne stvara dovoljno stabilne prihode, jedino rješenje je zaduživanje. „Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati“, objasnio je Mlinarević.
On ističe da ovakav model vodi rastu javnog duga, deficita u trgovinskoj razmjeni i održavanju potrošnje koja nije zasnovana na realnom rastu privrede. „Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova“, istakao je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, sadašnji potrošački model može opstati dok postoji mogućnost zaduživanja. „Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira“, poručio je Mlinarević.
Komentariši