Hrvatska pokušava da iskoristi politički vakuum u Srbiji nakon parlamentarnih izbora kako bi nametnula dodatne uslove na evropskom putu Beograda, a buduću vlast očekuju složeni spoljnopolitički izazovi, ocijenio je Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu strategiju.
Govoreći o mogućem spoljnopolitičkom kursu Studentske liste, Đurić je za Tanjug rekao da ne očekuje značajnije promjene u početnom periodu njenog eventualnog dolaska na vlast, prije svega zbog različitih političkih i ideoloških stavova unutar same liste.
Prema njegovoj ocjeni, unutrašnje razlike mogle bi da otežaju donošenje odluka o najosjetljivijim spoljnopolitičkim pitanjima, posebno kada je riječ o odnosima sa Evropskom unijom, Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama.
„Već smo vidjeli neke najave da ćemo imati delegacije koje će biti poslate i u Moskvu i u Vašington, govorilo se i o politici prema EU. Vjerujem da će se nastaviti evrointegracije, a kada se dođe do tog spoljnopolitičkog dijela najvjerovatnije će postojati neka debata u javnosti o tome kako prema tome treba pristupiti“, rekao je Đurić.
Poseban izazov predstavljaće pitanje odnosa prema Rusiji, s obzirom na očekivanja iz Brisela da Srbija uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU, što uključuje i uvođenje sankcija Moskvi.
Đurić smatra da bi Studentska lista mogla da odlaže donošenje odluke o sankcijama Rusiji kako bi izbjegla podjele unutar svojih redova, ali i među biračima.
On je podsjetio da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Srbija teško može postati članica EU bez usklađivanja politike prema Rusiji, dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala Studentskoj listi pobjedu i obećala podršku.
„Uvođenje sankcija Rusiji dio je usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike EU i jedan od klastera, što znači da alternativa ne postoji“, naveo je Đurić, dodajući da bi građani u slučaju takve odluke trebalo da budu upoznati sa pozitivnim i negativnim stranama evropskih integracija.
Hrvatska koristi politički vakuum
Govoreći o zahtjevima koji su iz Zagreba upućeni nakon pobjede Studentske liste, a odnose se na otvaranje arhiva, pronalaženje nestalih i suočavanje sa odgovornošću za ratove devedesetih godina, Đurić je ocijenio da Hrvatska pokušava da iskoristi period političke tranzicije u Srbiji kako bi učvrstila svoje pozicije.
Istakao je da Hrvatska, kao članica EU, može da postavlja uslove Srbiji, ali da od Beograda zavisi koliko će na njih pristati i o kojim pitanjima će biti spreman da pregovara.
„Ako dođe do toga da hrvatski zahtjevi, koji su prilično nerealni, budu problematični za naše članstvo u EU, onda možda postoji način da se diplomatskim putem od nekih zahtjeva odustane. Hrvatska je imala takav problem u odnosu na Sloveniju, imaćemo sigurno neke političke uslove i sve to će biti tema pregovora između naše nove vlasti i hrvatskih predstavnika“, rekao je Đurić.
On je dodao da je potrebno pažljivo razmotriti svaki od zahtjeva i procijeniti da li su oni prihvatljivi za Srbiju, uz napomenu da je još rano govoriti o tome da bi Hrvatska mogla odlučivati o članstvu Srbije u EU.
Bez promjene stava o Kosovu i Metohiji
Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Đurić ne očekuje promjenu stava buduće vlasti Srbije u pogledu nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti.
Prema njegovoj ocjeni, Beograd je ispunio ono što je bilo potrebno u procesu normalizacije odnosa sa Prištinom, te je sada na Prištini da nastavi taj proces. Smatra i da bi Brisel i evropske države trebalo jasnije da definišu šta se od Srbije očekuje u okviru Poglavlja 35.
„Što se tiče samog priznanja statusa Kosova, to se neće dogoditi. Više ne postoji ništa što Srbija može da uradi kada je riječ o normalizaciji odnosa sa Prištinom, sve je već urađeno, tako da je sada normalizacija odnosa na Prištini“, poručio je Đurić.
On je ocijenio da građani Srbije, kao ni bilo koja buduća vlast, neće prihvatiti promjenu sadašnjeg stava države o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, prenosi B92.
Komentariši