Ustavni sud odgađa odluku o Vladi Republike Srpske 

Da li je aktuelna Vlada Republike Srpske ustavna ili ne, pitanje je na koje ni nakon više mjeseci nema konačnog odgovora. Ustavni sud BiH poručuje da se radi o “ozbiljnom i zahtjevnom predmetu”, zbog čega se odluka očekuje tek “krajem januara”. Međutim, u javnosti se sve glasnije postavlja dilema da li je razlog za odugovlačenje zaista pravne prirode – ili nešto sasvim drugo.

Nakon 28. novembra, datuma kada je javnost očekivala rasplet jednog od najvažnijih političko-pravnih sporova godine, uslijedilo je samo novo razočaranje. Odluka nije donesena, a očigledno je neće biti ni na dvjema narednim sjednicama, najavljenim za 9. i 15. decembar.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je grupa poslanika iz Parlamentarne skupštine BiH prije tri mjeseca, a u međuvremenu vrijeme prolazi bez ikakvog pomaka.

Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra formirala novu Vladu, na čijem se čelu našao Savo Minić (SNSD). Prema tvrdnjama vladajuće koalicije, Minića je predložio Milorad Dodik “kao predsjednik Republike Srpske”, iako je njemu u tom trenutku, nakon pravosnažne presude Suda BiH, mandat već bio oduzet. Upravo tu nastaje pravni spor koji je pokrenuo cijelu proceduru pred Ustavnim sudom.

Rezultati izbora kao mogući ključ

Pravnik Milko Grmuša smatra da bi razlog zastoja u odlučivanju mogao biti vrlo pragmatičan – čekanje konačnih rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

– Ako Siniša Karan bude izabran za predsjednika i to se potvrdi, onda je ovo pitanje Vlade gospodina Minića, u suštinskom smislu, nevažno. Ako Ustavni sud BiH donese odluku da je Vlada neustavna, pretpostavljam da će gospodin Karan opet da imenuje Minića. Ako Ustavni sud kaže da je Vlada neustavna, sigurno neće ići u dubinu da poništava akte koje je ona u međuvremenu donijela, tako da, u suštinskom smislu, tu se ništa neće desiti – smatra Grmuša.

On podsjeća da je Ustavni sud BiH znao donositi odluke i u roku od 48 sati kada su politički interesi nalagali hitnu reakciju.

– Da je njima to bilo važno i da su dobili zeleno svjetlo ili naređenje da reaguju, oni bi i reagovali. Kada nisu u pitanju političke teme, Ustavni sud BiH najčešće donosi dobre odluke, a kada su u pitanju političke teme, on radi, ne kako kaže Ustav BiH, nego kako kažu stranci.
Onda mi imamo situaciju da, u zavisnosti od toga kakve je politička međunarodna klima, tako Ustavni sud BiH donosi odluke. I to je pogubno. Ja to govorim i kada sude protiv Dana Republike i kada ukidaju zakone o Republici Srpskoj ili kad ne ukidaju, a oni neustavni – ističe on.

Grmuša dodaje da su sudije na pozicijama po političkoj liniji i da se to jasno vidi u odlukama.

– Problem u Sarajevu je u tome što reaguju samo kada Ustavni sud BiH ne uradi politički ono što njima odgovara, a nije im problem što stranci instruišu taj Ustavni sud – zaključuje on.

„Cirkus“, kaže Kunić

Profesor prava u penziji Petar Kunić nije želio detaljnije ulaziti u ovu temu. Na pitanje o raspletu kratko je poručio:

– “To je cirkus.”

Blagojević: Ustavni sud javnosti saopštava neistinu

Ustavni pravnik Milan Blagojević mnogo oštrije ocjenjuje postupanje Ustavnog suda. Prema njegovim riječima, sud već više od tri mjeseca izbjegava da riješi “pravno jednostavan predmet”, a uz to javnosti iznosi netačne informacije o nastavku rasprave.

On podsjeća na saopštenje od 28. novembra, u kojem je sud najavio da će predmet U-29/25 – koji se odnosi na ustavnost Vlade Save Minića – biti nastavljen na prvoj narednoj sjednici.

– S obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku – pisalo je tada u saopštenju.

Međutim, već 5. decembra je objavljeno da će se 9. decembra održati vanredna sjednica sa potpuno drugom temom, dok će redovna sjednica 15. decembra takođe zaobići predmet Minićeve Vlade.

Blagojević kaže da to znači samo jedno – sud je prekršio obećanje.

– Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu… čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH – poručuje Blagojević.

Podsjeća da Ustav BiH jasno propisuje da su entiteti dužni poštovati odluke institucija BiH. Ako je Dodik predložio Minića u trenutku kada više nije imao ovlašćenja predsjednika Republike, a NSRS taj prijedlog usvojila, tvrdi Blagojević, kršenje Ustava je “očigledno”.

– Čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku… iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava – zaključuje Blagojević.