Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, ponovo je iznio tvrdnje o proizvodnji borbenih dronova u BiH, ali ni ovoga puta nije pružio konkretne dokaze koji bi potvrdili njegove navode. Gostujući na televiziji Face, Helez je iskoristio priliku da kritikuje portal Klix.ba, kojem se, kako se čini, nisu svidjeli njegovi dosadašnji komentari. Međutim, ono što je posebno privuklo pažnju tokom njegovog nastupa odnosi se na nekoliko ključnih tema.
Prva je Helezova ponovljena izjava da je on lično naredio “pucanje na dronove iznad kasarne OS BiH u Rajlovcu”. Kasnije se ispostavilo da su te letjelice bile sportski avioni akrogrupe Flying Bulls. Ono što je Helez očigledno zanemario jeste činjenica da prostor iznad Rajlovca nije klasifikovan kao “no fly zone” (zabranjeni zračni prostor), već je dio zračnog prostora sarajevskog aerodroma. Prema dostupnim podacima, Rajlovac je samo heliodrom, što znači da nisu zabranjeni preleti dronovima.
Drugi problem leži u Helezovoj tvrdnji da on ima ovlasti da izdaje naređenja vojnicima. Međutim, prema ustavu i zakonima BiH, ministar odbrane nema pravo da naređuje vojnim snagama, jer to pripada isključivo Predsjedništvu BiH i načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. Helezova izjava da je imao ovlasti za pucanje na dronove, kao i njegova šira uloga u odlučivanju o vojnim operacijama, izazivaju sumnju s obzirom na to da Oružane snage BiH moraju čekati odobrenje Predsjedništva BiH, čak i za angažovanje helikoptera prilikom požara.
Posebno interesantan dio Helezovih izjava odnosi se na bh. dronove. Ministar je ponovo tvrdio da se samo čipovi za dronove proizvode u Kini, dok se ostatak proizvodi u BiH. Međutim, prema ranijim izvještajima, cijeli dron, koji je predstavljen kao “bh. proizvod”, zapravo dolazi iz Kine, a ne samo čipovi. Prema dostupnim informacijama, nijedna fabrika namjenske industrije u BiH nema potrebnu tehnologiju za proizvodnju vojnih dronova.
Takođe, iako je Helez ranije obećao da će novinari moći snimiti tzv. dron-kamikaze, to se još uvijek nije dogodilo. Sada tvrdi da te dronove proizvodi privatna firma, što postavlja pitanje kakve veze ministar odbrane BiH i država imaju s tom firmom. Ako postoji bilo kakav ugovor između državnog ministarstva i te privatne kompanije, to bi trebalo biti transparentno i dostupno javnosti, ali do sada takvi podaci nisu objavljeni.
Helez je ranije tvrdio da dvije strane zemlje pokazuju interes za izvoz bh. dronova te da su potpisani predugovori i ugovori. Međutim, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je demantovalo te tvrdnje, navodeći da nije bilo zahtjeva za izvoz dronova niti su izdate izvozne dozvole.
Iz ovog proizlazi pitanje da li Helez koristi svoj politički utjecaj kako bi pogodovao privatnim poslovima. To bi u jednom trenutku moglo postati predmet interesovanja domaćih, pa čak i međunarodnih institucija, s obzirom na njegovu ulogu u ovom procesu. Iako je govorio o “ozbiljnoj priči” u vezi s bh. dronovima, za sada su dokazi koji bi to potvrdili, izostali.
Komentariši